Ako AI ostane muški klub, žene će ostati bez udjela u novom bogatstvu
Ubrzana ekspanzija umjetne inteligencije nova je infrastrukturna revolucija – usporediva s dolaskom interneta ili pametnih telefona. No raspodjela moći i vlasništva zasad izgleda poznato: u ulozi osnivača, ulagača i donositelja odluka pretežno su muškarci. Na SXSW-u u Austinu, znanstvenica i investitorica Rana el Kaliouby upozorila je da bi takav „muški klub” u AI‑ju mogao dramatično produbiti imovinski jaz između spolova. U nastavku analiziramo zašto je upravo kod AI‑ja rizik za žene posebno velik, što Europa – uključujući Hrvatsku i regiju SEE – može učiniti i po čemu ćemo znati jesmo li reagirali na vrijeme.
Vijest ukratko
Prema pisanju TechCruncha, Rana el Kaliouby – stručnjakinja za AI, osnivačica tvrtke Affectiva (specijalizirane za prepoznavanje emocija, prodane 2021.) i danas suosnivačica te generalna partnerica fonda rizičnog kapitala Blue Tulip Ventures – iskoristila je nastup na SXSW‑u kako bi progovorila o rodnoj neravnoteži u sektoru.
Kako navodi TechCrunch, el Kaliouby smatra da današnji AI ekosustav u praksi funkcionira kao „boys’ club“: većinu medijskih naslova o AI startupovima nose muška imena, većinom muškarci upravljaju VC fondovima, a žene su premalo zastupljene i kao inženjerke, i kao osnivačice, i kao ulagačice te ulagači u fondove posvećene AI‑ju.
TechCrunch ističe da otprilike tri četvrtine ulaganja Blue Tulipa završava u startupovima na čijem je čelu izvršna direktorica. To nije formalno pravilo, već svjesni pokušaj da se ispravi podfinanciranost osnivačica.
El Kaliouby upozorava da ćemo, ako žene i dalje budu isključene kao osnivačice, primateljice kapitala i investitorice, za pet do deset godina gledati znatno dublji ekonomski jaz između spolova. TechCrunch pritom podsjeća na politički kontekst u SAD-u, gdje administracija Donalda Trumpa povlači mnoge DEI (diversity, equity & inclusion) programe, što se prelijeva i na tehnološku industriju te način na koji se razvijaju AI proizvodi.
Zašto je to važno: AI mijenja tko upravlja, a tko ostaje samo “radna snaga”
El Kaliouby u biti govori o strukturi moći i vlasništva, a ne samo o „raznolikim fotografijama“ na web-stranicama tvrtki. Umjetna inteligencija postaje osnovni sloj digitalnog gospodarstva – tehnologija na kojoj će se graditi novi proizvodi, usluge i javne politike.
Tri su ključne točke zbog kojih je trenutna dinamika posebno rizična za žene:
Najveće bogatstvo stvara se kroz vlasničke udjele, a ne kroz plaće. Najveći će dobitnici AI vala biti osnivači, rani zaposlenici s udjelima i investitori. U svim tim skupinama žene su podzastupljene, osobito u najprofitabilnijim segmentima – temeljnim modelima, infrastrukturi, velikim fondovima.
AI će ubrzano automatizirati poslove u kojima već sada dominiraju žene. Administrativni poslovi, korisnička podrška, dio računovodstva, pravne obrade, pa i dio poslova u zdravstvu i obrazovanju – to su sektori u kojima žene čine velik dio radne snage. Prijeti dvostruki udar: gubitak ili pritisak na plaće, dok se istovremeno bogatstvo generirano AI‑jem koncentrira kod druge, uglavnom muške skupine.
Kapital određuje koji problemi zaslužuju da se rješavaju. Investicijski odbori odlučuju koje ideje dobivaju milijunske runde, a koje ostaju „niša“. U homogenim muškim krugovima teme poput zdravlja žena, brige za djecu i starije, sigurnosti u javnom prostoru ili neplaćenog kućanskog rada nerijetko se guraju u stranu – iako se radi o golemim tržištima i stvarnim problemima.
Istodobno, u SAD‑u jača otpor prema DEI agendi, koja se sve češće prikazuje kao ideološki problem, a ne kao pitanje upravljanja rizikom i dugoročne konkurentnosti. To mnogim tvrtkama i fondovima daje izgovor da utišaju ili ukinu programe raznolikosti, upravo u trenutku kad se nova AI elita tek formira.
Ako se stvari prepuste inerciji, AI neće samo preslikati postojeće rodne nejednakosti, već će ih, kroz logiku vlasništva i rasta vrijednosti, višestruko uvećati.
Šira slika: poznati obrasci iz prošlih tehnoloških valova
Ono što gledamo u AI‑ju podsjeća na ranije epizode tehnološke povijesti – od dot‑coma, preko mobilne revolucije, do kripta – ali s većim ulozima.
Web i mobilne aplikacije. Prvi internet‑val i kasnija eksplozija mobilnih aplikacija stvorili su cijelu klasu novih multimilijunaša. Žene su bile brojne kao korisnice i zaposlenice, ali rijetke kao osnivačice velikih izlaza ili partnerice u VC fondovima. Posljedica: ogroman dio novostvorenog bogatstva završio je kod muškaraca.
Kripto i Web3. Kripto je ekstremniji primjer: muške zajednice, visoke tehničke barijere, „insajderska“ kultura. U takvom okruženju malo je žena uspjelo izgraditi značajniji imovinski portfelj, unatoč enormnim količinama kapitala koje su prošle kroz taj ekosustav.
Kod AI‑ja postoje dvije važne razlike:
Duboka ukorijenjenost u infrastrukturu. AI se ugrađuje u ključne sustave – od financija i zdravstva do prometa, obrazovanja i javne uprave. Nije riječ samo o tome tko će se obogatiti, nego i o tome tko će definirati kakav rizik je prihvatljiv i na čijim leđima.
Regulatori su ovaj put prisutni od početka. Europski Akt o umjetnoj inteligenciji, GDPR, DSA i sektorski propisi stvaraju okvir još dok se tržište formira. Ti alati nose potencijal da se ne bave samo tehničkim, nego i društvenim posljedicama – uključujući rodnu nejednakost.
Paralelno nastaju i fondovi te akceleratori usmjereni na poduzetnice i podzastupljene osnivače, i u EU i u regiji. No u usporedbi s „mega‑fondovima“ koji ulažu u velike AI projekte – često s muškim timovima i u Silicijskoj dolini – njihov je obujam još uvijek vrlo skroman.
Realna opasnost je da žene ostanu prisutne samo u „aplikacijskim“ slojevima – AI za obrazovanje, zdravlje, lifestyle – dok temeljni slojevi (modeli, čipovi, veliki oblaci) ostanu gotovo isključivo u rukama muškaraca. Tamo se, međutim, akumuliraju trajne rente i utjecaj.
Europski i regionalni kut: jača regulacija, ali slab protok kapitala prema ženama
Europska unija voli naglašavati svoju prednost u jednakosti spolova: antidiskriminacijski zakoni, direktive o jednakim plaćama, sve veći fokus na rodni proračun. Ali kad pogledamo tko stvarno dobiva rizični kapital u AI‑ju, slika je manje ružičasta.
U EU i dalje tek mali postotak VC ulaganja završava u startupovima koje vode isključivo žene, a ni mješoviti timovi ne dolaze ni blizu ravnoteži. Najveće AI runde – od startupa za temeljne modele do industrijske automatizacije – većinom vode muški osnivači.
Europa ipak ima specifične poluge:
EU fondovi i nacionalni programi. Instrumenti poput Obzor Europa, EIC Accelerator, kao i nacionalne agencije u državama članicama (uključujući hrvatske programe za inovacije i digitalizaciju) raspolažu značajnim sredstvima. U uvjete poziva moglo bi se jasnije ugraditi vodstvo žena i raznolikost timova u AI projektima.
Javna nabava. Ministarstva, gradovi, bolnice i javna poduzeća u Hrvatskoj i regiji uskoro će kupovati AI rješenja za administraciju, zdravstvo, promet. U natječajima se može tražiti i dokaz o raznolikosti ključnih timova te procjena utjecaja na različite skupine građana.
Provedba Akta o AI i GDPR‑a. Kada nadzorna tijela krenu tražiti analize rizika i transparentnost kod visokorizičnih AI sustava, mogu inzistirati na podacima razvrstanim po spolu i drugim zaštićenim obilježjima. To će dobavljače prisiliti da ozbiljno razmisle o tome koga njihovi sustavi možda diskriminiraju.
Za Hrvatsku i širu SEE regiju postoji dodatni izazov: manji, fragmentirani ekosustavi i oskudan domaći kapital. To često vodi prema prodaji startupa ranoj fazi većim inozemnim igračima – čime se i potencijalno bogatstvo i moć odlučivanja sele van regije. Ako pritom žene nisu dovoljno zastupljene među osnivačima i ulagačima, riskiramo da cijela generacija visokokvalificiranih stručnjakinja ostane tek „najamni rad“ u globalnim AI lancima vrijednosti.
Pogled unaprijed: po kojim znakovima ćemo prepoznati promjenu
U sljedećih pet godina vidjet ćemo hoće li upozorenja poput onog Rane el Kaliouby dovesti do konkretnih promjena ili ostati tema konferencijskih panela.
Tko će biti osnivači sljedećih AI jednoroga. Ako novi europski i američki AI jednorogi budu i dalje gotovo isključivo s muškim osnivačkim timovima i nadzornim odborima, to znači da se struktura nije promijenila. Pojava značajnog broja tvrtki s osnivačicama – i to ne samo u „nišnim“ aplikacijama – bio bi znak realnog pomaka.
Tko upravlja AI fondovima. Potrebne su nam generalne partnerice u fondovima fokusiranim na AI, mreže poslovnih anđela koje vode poduzetnice i aktivnija uloga institucionalnih investitora (npr. mirovinskih fondova) u traženju raznolikosti. Bez toga, većina novostvorenog bogatstva i dalje će završavati kod muških ulagača.
Kako će se primjenjivati regulativa. Akt o AI, GDPR, Direktiva o transparentnosti plaća i nacionalni antidiscriminacijski zakoni mogu ostati mrtvo slovo na papiru ili postati stvarne poluge moći. Drugi scenarij podrazumijeva nadzorna tijela koja traže rodno razvrstane podatke o učincima AI‑ja, javne registre visokorizičnih sustava i kazne kad se pokaže da najveći teret snose žene ili druge ranjive skupine.
Promjena narativa u tvrtkama i fondovima. Dokle god se raznolikost doživljava kao trošak ili PR tema, izgubit će bitku protiv kratkoročnih financijskih ciljeva. Kad uprave i investitori počnu pitati: „Koje prilike propuštamo jer nam AI timovi svi dolaze iz istih mreža i razmišljaju jednako?“, tada se otvara prostor za konkretne promjene.
S druge strane, AI nudi i nove šanse. Alati za generiranje koda, gotovi modeli i oblaci smanjuju trošak pokretanja tehnološke tvrtke. To je prilika za poduzetnice u Zagrebu, Ljubljani, Beogradu ili Sarajevu da s manjim timovima grade globalne proizvode. Ako im kapital i mreže budu dostupni, učinak na regionalnu ekonomiju mogao bi biti značajan.
Ključno je pitanje vremena. Najveći dio tehnološkog bogatstva stvara se u prvim godinama nove platforme. AI val je već dobro odmakao.
Zaključak
Rana el Kaliouby ne upozorava samo na nedostatak „raznolikih lica“ na pozornici, već na dubinski problem dizajna AI ekonomije: vlasništvo i kontrola nad ključnom tehnologijom koncentriraju se u rukama relativno uskog, pretežno muškog sloja. Ako političari, investitori i tehnološke tvrtke to svedu na sporednu temu, imovinski jaz između muškaraca i žena bit će u idućim desetljećima još teže premostiti. Pitanje za vas kao čitatelja – bilo da ste poduzetnik, investitor, regulator ili inženjer – glasi: koje konkretne poluge imate i hoćete li ih iskoristiti da AI ne postane još jedan zatvoreni muški klub koji odlučuje o budućnosti svih nas?
