1. Naslov i uvod
Kad laboratorij za umjetnu inteligenciju odjednom rezervira računalne kapacitete u gigavatima, više ne govorimo o klasičnom IT‑projektu, nego o infrastrukturi ranga energetske mreže. Anthropic je upravo to učinio u novom dogovoru s Googleom i Broadcomom. Ta odluka otkriva kamo ide industrija: usko grlo više nisu algoritmi, već struja, čipovi i podatkovni centri. U nastavku analiziramo što zapravo znači Anthropicova oklada od 3,5 GW, kako mijenja odnose snaga na tržištu i što bi trebala značiti za Hrvatsku i širu regiju jugoistočne Europe.
2. Vijest ukratko
Prema pisanju TechCruncha, Anthropic je potpisao prošireni sporazum s Googleom i Broadcomom kojim drastično povećava računalni kapacitet za svoje Claude modele.
Dogovor širi korištenje Google Cloud TPU čipova (tensor processing units) i nadovezuje se na raniji sporazum iz listopada 2025., koji je već pokrivao više od jednog gigavata računske snage. U nedavnoj prijavi Broadcoma američkoj regulatornoj agenciji SEC navodi se da novi aranžman uključuje oko 3,5 gigavata takve kapacitete, većinom smještene u SAD‑u. Anthropic navodi da je to dio njegove ranije obznanjene obveze da uloži oko 50 milijardi dolara u američku računalnu infrastrukturu.
Nova bi se kapaciteta trebala uključiti 2027. godine. TechCrunch također piše da je godišnji prihod tvrtke (run rate) narastao na 30 milijardi dolara, s devet milijardi krajem 2025., te da Anthropic ima više od 1.000 poslovnih korisnika koji troše više od milijun dolara godišnje. Nedavno je zatvorena i runda financiranja serije G u iznosu od 30 milijardi dolara, uz procijenjenu vrijednost tvrtke od 380 milijardi, iako je američko Ministarstvo obrane Anthropic označilo kao rizik u opskrbnom lancu.
3. Zašto je to važno
Anthropic praktično unaprijed kupuje svoj budući utjecaj – u megavatima i čipovima.
Za samu tvrtku, ovakva obveza znači da si osigurava iznimno rijetku robu: visoko‑učinkovite akceleratore za AI i prostor u podatkovnim centrima. U trenutku kada isti resurs žele velike tehnološke kompanije, financijski sektor i državne institucije, imati rezerviranu kapacitetu do 2027. daje ozbiljnu prednost. To je poruka i klijentima i investitorima da Anthropic planira ostati u samom vrhu razvoja „frontier“ modela.
Google Cloud dobiva još jednog duboko vezanog korisnika za svoj TPU ekosustav i opravdanje za daljnja ulaganja u gigantske podatkovne centre. Broadcom osigurava dugoročnu potražnju za svojim prilagođenim čipovima i mrežnom opremom. Riječ je o strateškim prihodima koji se mjere u godinama, a ne kvartalima.
Poraženi su oni koji ne mogu igrati utakmicu u gigavatima: manji AI laboratoriji, regionalni pružatelji oblaka i svi bez pristupa jeftinom kapitalu i globalnim lancima dobave. Kako se treniranje i izvođenje najnaprednijih modela koncentrira kod nekoliko hiperskalera s vlastitim čipovima, realna šansa da se s njima natječete na istoj razini postaje minimalna.
Postoji i šire društveno pitanje. Kad jedna privatna tvrtka rezervira kapacitete usporedive s više velikih elektrana, pitanje nije samo konkurencija, nego i utjecaj na energetski sustav, okoliš i sigurnost opskrbe. To otvara prostor regulatorima – u SAD‑u, ali i u EU – da na ovakve ugovore počnu gledati kao na dio kritične infrastrukture, a ne samo kao na tehnološko partnerstvo.
4. Šira slika
Anthropicov potez uklapa se u globalni trend stvaranja čvrstih saveza između AI laboratorija, oblaka i proizvođača čipova.
Microsoft je s OpenAI‑jem već pokazao kako izgleda višegodišnje vezivanje modela za jednu infrastrukturu – potpomognuto velikim narudžbama GPU‑ova i razvojem vlastitih čipova u Azureu. Amazon ulaže i u Anthropic i u vlastite AI usluge. Meta gradi ogromnu infrastrukturu za otvorene modele.
Anthropic i Google sada dodatno pomiču ljestvicu. Ključna mjera više nije koliko GPU‑ova imate, već koliko gigavata možete dugoročno osigurati. Na toj razini umjetna inteligencija postaje sličnija telekomunikacijama ili energetici nego klasičnom softveru: ulazni troškovi su golemi, a tržište se prirodno koncentrira.
Tehnološki gledano, to je i pomak od univerzalnih Nvidia GPU‑ova prema vlasničkim stackovima. Googleov TPU, u kombinaciji s Broadcomovim silicijem i mrežom, čini čvrsto integriranu platformu optimiziranu za određeni softver. Ako Anthropic na toj osnovi nastavi brzo napredovati, drugi laboratoriji mogli bi biti prisiljeni birati svog „strateškog“ hiperskalera – sličan obrazac kakav smo vidjeli kod izbora mobilnih ekosustava (Android/iOS).
Za korisnike to znači da odabir modela (Claude, konkurentski modeli itd.) sve više implicira i odabir određene cloud platforme, njenih cijena, pravila i ograničenja.
5. Europski i regionalni kut
Za Hrvatsku i regiju jugoistočne Europe ključno je to što će većina novih kapaciteta biti smještena u SAD‑u. Tvrtke iz Zagreba, Ljubljane ili Beograda koje koriste Claude u oblaku, realno ovise o američkim podatkovnim centrima i tamošnjim političkim odlukama.
Istovremeno, europski regulatorni okvir znatno određuje uvjete igre. GDPR i dalje definira kako se osobni podaci mogu koristiti u treniranju i izvođenju modela. Digital Services Act (DSA) i Digital Markets Act (DMA) ograničavaju ponašanje najvećih platformi. EU‑ov Zakon o umjetnoj inteligenciji uvodi nova pravila za temeljne i visokorizične modele – dokumentaciju, nadzor i transparentnost, koje će Anthropic morati poštovati želi li ozbiljno ući na tržište EU.
Za hrvatske IT tvrtke i startupe, ova situacija je dvosjekli mač. S jedne strane, dobivaju pristup vrhunskim modelima bez potrebe za vlastitim skupim hardverom. S druge strane, povećava se ovisnost o jednom ili dva globalna ekosustava (npr. Google Cloud + Claude), što otežava razvoj lokalnih rješenja i pregovaračku poziciju.
Istovremeno, ovakve vijesti otvaraju prostor i za regionalne inicijative: podatkovne centre na obnovljivim izvorima (npr. vjetar i sunce na Jadranu), suradnju više država na zajedničkoj AI infrastrukturi ili specijalizirane cloud usluge usklađene s europskim pravilima. Možda ne u gigavatima, ali dovoljno da posluže lokalne potrebe uz veću kontrolu nad podacima.
6. Što slijedi
U sljedećih nekoliko godina vjerojatno ćemo vidjeti tri paralelna procesa.
Prvo, nastavak utrke u kapacitetima. Svaki veliki igrač sada ima poticaj pokazati da i on „razmišlja u gigavatima“. To može dovesti do niza sličnih dogovora između laboratorija i oblaka, pri čemu će javnost sve više postavljati pitanje tko plaća račun – financijski, energetski i okolišni.
Drugo, rast tržišta specijaliziranih i otvorenih modela. Velik dio svakodnevnih potreba hrvatskih poduzeća – od automatizacije dokumenata do podrške korisnicima – ne traži nužno najmoćnije modele na tržištu. To otvara prostor za rješenja koja se mogu vrtjeti na regionalnoj infrastrukturi, pa čak i u vlastitim podatkovnim centrima, uz strogu kontrolu podataka.
Treće, regulatorni odgovor. Kako AI sustavi postaju veliki potrošači energije, bit će sve teže razdvajati energetsku, klimatsku i digitalnu politiku. U EU, pa tako i u Hrvatskoj, ovo će vjerojatno značiti detaljnije analize utjecaja podatkovnih centara, poticaje za lokacije s obnovljivim izvorima i potencijalno strože uvjete za velike igrače koji žele graditi ovdje.
Za korisnike u Hrvatskoj praktična preporuka je jasna: strategiju umjetne inteligencije treba graditi kao strategiju višestrukih dobavljača. Kombinirati velike globalne modele za najzahtjevnije zadatke s manjim, lokalno kontroliranim rješenjima tamo gdje je privatnost ili trošak ključan.
7. Zaključak
Anthropicov ugovor od 3,5 GW s Googleom i Broadcomom simbol je nove faze u razvoju umjetne inteligencije: faze u kojoj nekoliko tvrtki kontrolira goleme blokove računalne i energetske infrastrukture. Za Hrvatsku i Europu pitanje više nije samo koji je model „najpametniji“, nego tko drži prekidač za gigavate koji te modele pokreću. Ako ne želimo završiti isključivo kao korisnici tuđe infrastrukture, a ne i graditelji vlastite, vrijeme za strateške odluke je sada – prije nego što se beton novih podatkovnih centara do kraja osuši.
