1. Naslov i uvod
Anthropic je odjednom postao najtraženija dionica na sivom tržištu kasn etapnih startupa u Silicijskoj dolini, dok OpenAI sve više izgleda kao „samo“ vrlo skupa, ali ne više neodoljiva oklada. Istodobno se SpaceX priprema za izlazak na burzu koji bi iz javnih tržišta mogao povući desetke milijardi dolara. To nije još jedna vijest o financiranju, nego živi stres‑test: koliko je kapitala uistinu dostupno za vrhunsku tehnologiju – i tko ostaje bez stolice kad glazba uspori. U nastavku analiziramo što manija oko Anthropic i nadolazeći IPO SpaceX‑a znače za AI, ulagače i tvrtke iz naše regije koje razmišljaju o izlasku na burzu.
2. Vijest ukratko
Prema pisanju TechCruncha, trgovanje dionicama kasn etapnih privatnih tvrtki na sekundarnim tržištima snažno se nagnulo u korist Anthropic. Glen Anderson, predsjednik investicijske banke Rainmaker Securities, specijalizirane za privatne vrijednosnice, navodi da je potražnja za dionicama Anthropic izuzetno visoka, dok je postojeće dioničare teško nagovoriti na prodaju. Bloomberg je ranije izvijestio da potencijalni kupci imaju spremno oko 2 milijarde američkih dolara za ulaganje u Anthropic.
Kod OpenAI‑ja je slika znatno mirnija. TechCrunch piše da se na tržištu nudi oko 600 milijuna dolara OpenAI dionica koje teško pronalaze kupce, te da cijene na sekundarnom tržištu impliciraju vrijednost oko 765 milijardi dolara – ispod nedavne primarne valuacije od približno 852 milijarde. Banke poput Morgan Stanleyja i Goldman Sachsa navodno svojim klijentima visokog bogatstva nude pristup OpenAI‑ju bez uobičajenih carry naknada, dok se izloženost Anthropic i dalje naplaćuje uz visoke uspješne naknade.
Paralelno s time, SpaceX je, prema TechCrunchu, povjerljivo predao dokumentaciju za IPO kojim želi prikupiti između 50 i 75 milijardi dolara uz valuaciju veću od 1 bilijun (trillion) dolara. Od kada kruže informacije o toj prijavi, potražnja za dionicama SpaceX‑a na sekundarnom tržištu snažno je porasla, a ponuda se suš i jer postojeći dioničari radije čekaju izlazak na burzu. Anderson upozorava da bi takav mega‑IPO mogao „usisati“ velik dio kapitala namijenjenog tehnološkim IPO‑ima, što bi OpenAI i Anthropic dovelo u nepovoljniji položaj ako izađu kasnije.
3. Zašto je to važno
Sekundarna tržišta često se doživljavaju kao sporedna scena, ali upravo ondje najinformiraniji investitori tiho glasaju pravim novcem. Trenutni obrazac – euforija oko Anthropic, popust na OpenAI i SpaceX kao magnet za likvidnost – šalje jasne poruke.
Prvo, AI više nije jedna jedinstvena oklada. Posljednjih godina mnoge su institucije željele „bilo kakvu“ izloženost vodećim laboratorijima za modele. Sada ih rangiraju. Anthropic se tretira kao priča o rastu u koju se snažno vjeruje, dok se OpenAI sve više promatra kao prenatrpana pozicija u kojoj je početna euforija prestigla današnju spremnost kupaca.
Drugo, naknade su signal. Kada Goldman nudi proizvode povezane s OpenAI‑jem bez carry naknada, ali i dalje naplaćuje pune naknade uspjeha za Anthropic, to nije dobročinstvo, već odraz uvjerenja gdje je veći potencijal rasta i potražnja klijenata. Anthropic je „premium“ ulaznica, OpenAI je blue chip koji traži mali rabat.
Treće, SpaceX mijenja razinu igre. IPO koji želi prikupiti 50–75 milijardi dolara uz valuaciju veću od bilijun nije još jedan izlazak – to je svojevrsna crna rupa za likvidnost. Mirovinski fondovi, osiguravatelji, državni fondovi, veliki investicijski fondovi – svi imaju ograničene kvote za visokorizične tehnološke dionice. Ako znatan dio tog limita ove godine zauzme SpaceX, ostaje manje prostora za sudjelovanje u mega‑IPO‑ima AI tvrtki.
Potencijalni gubitnici su kasn etapni start‑upovi koji i dalje žive u mentalnom modelu 2021. te zaposlenici koji su odgađali prodaju udjela u nadi u još više papirnate valuacije. Dobitnici su trenutačno dioničari Anthropic i SpaceX‑ovi insajderi, koji su bolje odabrali trenutak – te ulagači koji danas traže sigurnosnu maržu prije ulaska u OpenAI.
4. Šira slika
Da bismo razumjeli ovaj trenutak, treba se odmaknuti od tri logotipa i pogledati promjenu tržišne psihologije.
U razdoblju 2020.–2021. vrijedilo je pravilo „rast po svaku cijenu“. Korekcija 2022.–2024. bolno je spustila mnoge previše naduvane privatne valuacije, s padovima od 60–70 %. SpaceX je, kako podsjeća TechCrunch, taj rez uglavnom izbjegao jer u pojedinim rundama nije gurao valuaciju do krajnjih granica. Ta se disciplina danas pokazuje kao školski primjer brige za investitore.
Na tom se tlu gradi sadašnji AI val. Prvo je usisao kapital u Nvidiju i hyperscalere, a zatim u privatne laboratorije poput OpenAI‑ja i Anthropic, koji su prikupljali golema sredstva uz valuacije karakteristične za zrele platforme, a ne za tvrtke s još nedokazanim poslovnim modelom.
Današnja faza je trijeznija: pitanje više nije samo „tko ima najveći model“, već „tko od tog modela pravi održiv biznis“. Anthropic, sa snažnim fokusom na korporativne klijente i relativno uskom produktnom linijom, trenutno mnogim fondovima izgleda kao jasnija priča od široko raspršenog OpenAI‑ja.
Takav obrazac nije nov. U dot‑com balonu pojedini infrastrukturni igrači (primjerice Cisco) percipirani su kao stabilnije dugoročne oklade od blještavih potrošačkih brendova. Kasnije su se valuacije Ubera i Lyfta razišle kad je tržište procijenilo da samo jedan ima pravu globalnu skalu i vjerodostojan put do profitabilnosti.
Danas je SpaceX velika infrastrukturna oklada za realnu ekonomiju – sateliti, lansiranja, povezivost – dok se Anthropic i OpenAI bore za ulogu ključne AI platforme. Zajedničko im je jedno: javna tržišta mogu paralelno probaviti vrlo ograničen broj priča od bilijun dolara. Doba „financirajmo sve“ završava; počinje razdoblje stroge selekcije kapitala.
5. Europski i regionalni kut
Za Europu i našu regiju (Hrvatska, Slovenija, cijeli jugoistok Europe) ovaj trokutić Anthropic–OpenAI–SpaceX nije samo američki spektakl, nego i ogledalo naših ograničenja.
Većina europskih mirovinskih fondova i osiguravatelja još je uvijek vrlo oprezna prema kasn etapnoj tehnologiji. IPO veličine SpaceX‑a teško će se moći ignorirati, politički i medijski. Pritisak da se sudjeluje bit će velik, a time i napast da se značajan dio ograničenog „budžeta rizika“ potroši upravo tamo. To ostavlja manje prostora za kupnju ekstremno skupih AI IPO‑a iste godine.
Istodobno EU već provodi GDPR, Akt o digitalnim uslugama (DSA) i Akt o digitalnim tržištima (DMA), a u završnoj je fazi i Akt o umjetnoj inteligenciji. Ti će propisi odrediti koliko brzo europske tvrtke i javna uprava mogu uvoditi najsnažnije generativne modele i gdje se smiju obrađivati podaci. Za OpenAI i Anthropic Europa je velik, ali regulatorno složen tržišni prostor; za europske AI tvrtke – od Mistrala i Aleph Alpha do manjih igrača iz Zagreba, Ljubljane ili Beča – to je šansa za pozicioniranje kao „suvereniji“ i privatnosti skloniji izbor.
Sekundarna tržišta privatnih dionica znatno su manje razvijena u EU nego u SAD‑u. Zaposlenici brzo rastućih start‑upova u Zagrebu, Ljubljani ili Beogradu imaju vrlo malo prilika da djelomično unovče udjele prije IPO‑a ili prodaje tvrtke. Kada vide kako zaposlenici Anthropic preko sekundarnih prodaja realiziraju velike iznose, pojačat će se pritisak na osnivače i regulatore da moderniziraju modele ESOP‑ova i omoguće organiziranije sekundarne platforme unutar EU.
6. Pogled unaprijed
Ključno pitanje sada je redoslijed izlazaka na burzu. Ako SpaceX izađe sredinom 2026. i dionica dobro krene, to može otvoriti mali ciklus apetita za tehnološke gigante – ili, suprotno, mnogi investicijski odbori mogu zaključiti da su „odradili“ svoj ovogodišnji rizik i zatvoriti prozor za ostatak godine.
Za OpenAI je popust na sekundarnom tržištu upozorenje. To znači da dio ranih ulagača i zaposlenika želi zaključati dobit, dok novi kupci traže bolju ulaznu cijenu. To ne blokira IPO, ali sugerira da bi tvrtka trebala ili pričekati i „izrasti“ u postojeću valuaciju, ili prihvatiti skromnije cijene pri listingu.
Anthropic je u suprotnoj opasnosti: previsoka očekivanja. Ako se trenutna privatna euforija prelije u preagresivno vrednovan IPO, i najmanje usporavanje rasta prihoda ili pogoršanje marži može izazvati bolan pad valuacije. Povijest tehnoloških izlazaka puna je primjera tvrtki koje su savršeno plasirale IPO, a zatim godinama trgovale ispod izdanog tečaja.
Za čitatelje u Hrvatskoj i regiji ima smisla pratiti tri indikatora:
- Konačnu veličinu i post‑IPO performanse SpaceX‑a – hoće li se iznos povećati u bookbuildingu i kako će se dionica kretati nakon listinga.
- Kretanje popusta OpenAI‑ja na sekundarnom tržištu – smanjuje li se (znak boljeg raspoloženja) ili raste.
- Kako će se u praksi provoditi EU Akt o umjetnoj inteligenciji, osobito u vezi s temeljnim modelima i visokorizičnim primjenama.
Ako SpaceX potroši većinu „proračuna rizika“ za tehnološke IPO‑e u 2026., vjerojatno ćemo vidjeti da OpenAI, Anthropic i drugi unicorni pomiču svoje planove za izlazak na 2027. ili se više oslanjaju na veće, interno organizirane sekundarne transakcije. U tom scenariju privatna tržišta ostaju ključni alat za određivanje stvarne cijene globalnih AI lidera.
7. Zaključak
Euforija oko Anthropic i relativno hlađenje interesa za OpenAI nisu samo natjecanje popularnosti, već znak da je kapital za vrhunsku AI postao znatno izbirljiviji upravo u trenutku kada se SpaceX sprema apsorbirati golemu likvidnost s tržišta. Za europske i regionalne ulagače i osnivače poruka je jasna: prozor za mega‑valuacije se sužava i disciplina ponovno vrijedi. Pravo je pitanje tko će, kad se prašina oko SpaceX‑ova IPO‑a slegne, izgledati podcijenjeno – a ne prenapuhano.
