1. Naslov i uvod
Preuzimanje pakistanskog Krave Marta od strane inDrivea izgleda kao još jedna vijest iz svijeta dostave, ali u pozadini se događa puno važniji test: može li se model quick commercea, koji je u velikom dijelu Europe već izgorio, pretvoriti u održiv biznis u gradovima globalnog juga. Za korisnike i poduzetnike u Hrvatskoj i regiji ovo je zanimljivo jer pokazuje kamo se seli sljedeći val inovacija u dostavi i koliko dugo će Glovo, Wolt, Bolt Food i slični ostati bez ozbiljne konkurencije u jugoistočnoj Europi.
2. Vijest ukratko
Kako piše TechCrunch, globalna platforma za prijevoz na zahtjev inDrive preuzela je pakistanski quick‑commerce startup Krave Mart u transakciji u kojoj su korištene isključivo dionice. Dogovor je postignut 2025., a nedavno je dobio odobrenje pakistanske komisije za zaštitu tržišnog natjecanja, čime je otvoren put za potpunu integraciju.
Krave Mart je osnovan 2021. i upravlja mrežom dark storova u Karachiju, Rawalpindiju i Lahoreu, uz obećanje dostave namirnica u otprilike 30 minuta. inDrive je u tvrtku prvi put investirao u prosincu 2024. preko svog korporativnog fonda za ulaganja i akvizicije, pokrenutog krajem 2023. s do 100 milijuna američkih dolara za podršku super‑app strategiji.
inDrive je uslugu dostave namirnica prvo pokrenuo u Kazahstanu u rujnu 2025., a u Pakistan je ušao u siječnju 2026. kroz partnerstvo s Krave Martom, koje se sada pretvara u potpunu akviziciju. Usluga se razvija pod brendom inDrive.Groceries, dok će u Karachiju zasad paralelno funkcionirati i Krave Mart i inDrive.
Prema podacima koje prenosi TechCrunch, tržištem dostave hrane i namirnica u Pakistanu dominira Foodpanda, pod kontrolom njemačke grupe Delivery Hero. Podaci Sensor Towera pokazuju da je inDrive od 2022. druga najpreuzimanija aplikacija za prijevoz na svijetu, s više od 400 milijuna preuzimanja, te najpreuzimaniji ride‑hailing servis u nekoliko zemalja, među njima i u Pakistanu.
3. Zašto je to važno
Za inDrive ovo nije sporedni proizvod, nego pokušaj rješavanja ključnog problema cijele industrije: prijevoz na zahtjev sam po sebi teško postaje visoko profitabilan. Da bi platforma imala smisla, mora korisnika u aplikaciju vraćati više puta tjedno i zarađivati na više vrsta usluga – od vožnji do hrane i kupovine.
Preuzimanje Krave Marta inDriveu donosi konkretne prednosti. Umjesto da od nule gradi mrežu skladišta, ugovore s dobavljačima i procese za brzo komisioniranje robe, dobiva gotov sustav koji je već testiran u tri velika pakistanska grada. Istovremeno može svojim postojećim korisnicima u Pakistanu, koji aplikaciju već koriste za vožnje, ponuditi i brzu dostavu namirnica.
Za Krave Mart to je izlaz prema gore u sektoru koji je posljednjih godina bio iznimno brutalan. Mnogi europski i regionalni quick‑commerce startupi završili su u prisilnim prodajama ili potpunom gašenju kada je investitorski novac presušio. Integracijom u veliku platformu Krave Mart dobiva pristup kapitalu, tehnologiji i korisničkoj bazi koju sam ne bi mogao izgraditi.
Glavni gubitnik potencijalno je Foodpanda, a neizravno i Delivery Hero, koji sada u Pakistanu dobiva protivnika s ogromnim brojem korisnika i ambicijom da izgrade super‑app. Za korisnike to kratkoročno znači više akcija i opcija, ali iskustvo iz Berlina, Pariza ili čak Zagreba govori da iza početnog razdoblja popusta često slijedi konsolidacija, skuplje usluge i veći pritisak na dostavljače.
4. Šira slika
Ova akvizicija leži na presjeku dvije velike priče: trke za super‑app i preispitivanja samog koncepta quick commercea.
U jugoistočnoj Aziji Grab i Gojek godinama šire svoje aplikacije izvan prijevoza: dostava hrane, namirnica, plaćanja, pa čak i financijske usluge. Na Bliskom istoku Careem pokušava slično. U Europi Bolt kombinira prijevoz, električne romobile i dostavu hrane. U Latinskoj Americi Rappi je možda najbliži istinskoj super‑app platformi.
inDrive je specifičan igrač: formalno američka tvrtka, ali fokusirana na tržišta poput Pakistana, Egipta, Perua ili Maroka, gdje je često popularnija od Ubera. Njegov model u kojem se putnik i vozač dogovaraju oko cijene posebno dobro funkcionira u kulturama gdje je cjenkanje normalno i gdje su korisnici iznimno osjetljivi na cijenu.
Prelazak iz takvog modela u trgovinu ima logiku. Ako korisnik vjeruje da preko inDrivea dobiva fer cijenu prijevoza, lakše će toj istoj aplikaciji povjeriti i svoj tjedni shopping. Kad se na to nadogradi mreža dark storova, platforma postaje puno više od posrednika – kontrolira fizičku infrastrukturu i može finije upravljati cijenama, izborom robe i brzinom dostave.
Usporedba s Europom i Hrvatskom je zanimljiva. Nakon vala brzih dostava tijekom pandemije, Zagreb je vidio i zatvaranja i stezanje remena – globalni igrači su revidirali ambicije, a lokalni pokušaji quick commercea često su ostali vrlo nišni. inDrive sada, umjesto da bježi od tog modela, ulazi dublje u njega, ali u okruženju znatno nižih troškova rada i zakupa te drugačijih navika kupovine.
5. Europski i regionalni kut
Za Hrvatsku i širu regiju jugoistočne Europe postoje barem tri pouke.
Prvo, pakistanski Foodpanda dio je iste obitelji kao i brojni servisi koje već koristite – iza njega stoji njemački Delivery Hero, koji je vlasnički i poslovno povezan s nizom igrača na našem tržištu. Jačanje konkurencije na velikom, rastućem tržištu poput Pakistana može utjecati na to koliko agresivno će se isti koncern ponašati u regiji, hoće li imati apetit za daljnje akvizicije ili će prije konsolidirati postojeće pozicije.
Drugo, EU sve snažnije regulira rad na platformama, zaštitu podataka i utjecaj digitalnih usluga na gradove – od Opće uredbe o zaštiti podataka (GDPR) do Akta o digitalnim uslugama i nadolazećih pravila o platformnom radu. Iako se ta pravila izravno ne primjenjuju u Pakistanu, europske kompanije ih moraju poštovati, a globalni igrači poput inDrivea, ako se budu željeli ozbiljnije širiti na tržišta EU, morat će svoje modele prilagoditi. To otvara prostor za startupe iz Zagreba ili Ljubljane koji nude rješenja za usklađivanje s regulativom i optimizaciju operacija.
Treće, vidimo jasnu geografsku redistribuciju inovacija. Dok se u Europskoj uniji nakon vala brzih dostava priča više o rezanju troškova nego o širenju, u gradovima poput Karachija, Lagosa ili Lime eksperimentira se s novim kombinacijama logistike, trgovine i plaćanja. Za domaće osnivače to znači da se isplati gledati izvan uobičajenih zapadnoeuropskih benchmarka i razmišljati kako svoje nišne prednosti (npr. znanje u logistici ili fintechu) ponuditi globalnim igračima.
6. Što dalje
Kako bi se ova priča mogla razvijati u iduće dvije do tri godine?
Ako metrika u Pakistanu bude dobra – dovoljno narudžbi po zoni, stabilan prosječni iznos košarice, visok udio korisnika koji kombiniraju vožnje i namirnice – inDrive će gotovo sigurno pokušati replicirati model u drugim svojim jakim uporištima. To uključuje srednjoazijske zemlje, dijelove Afrike i Latinske Amerike, gdje je već vrlo jak u prijevozu.
U samom Pakistanu možemo očekivati zaoštravanje konkurencije. Foodpanda će braniti poziciju svim poznatim alatima: agresivnim popustima, ekskluzivnim ugovorima s trgovinama, ubacivanjem dodatnih usluga u aplikaciju. Kratkoročno to znači povoljnije cijene za korisnike, ali dugoročno će preživjeti samo oni koji uspiju izbalansirati trošak logistike i razinu usluge.
Regulatorni rizik zasad je niži nego u EU, ali raste s veličinom. Kako se broj dostavljača i dark storova bude povećavao, doći će do pritiska oko radnih prava, sigurnosti u prometu i planiranja gradova. Iskustva iz Europske unije – od rasprava o statusu platformnih radnika do ograničenja rada skladišta u stambenim četvrtima – vjerojatno će poslužiti kao referenca, čak i ako se ne primijene u potpunosti.
Za hrvatske i regionalne tvrtke ovaj razvoj događaja je signal da sljedeći veliki val u dostavi možda neće doći iz Berlina ili Londona, nego iz Karachija ili Nairobija – i da ima smisla razmišljati kako se na tu priču priključiti tehnologijom, partnerstvima ili nišnim uslugama.
7. Zaključak
Preuzimanje Krave Marta od strane inDrivea hrabra je oklada da se quick commerce, kojeg mnogi u Europi već otpisuju, može isplatiti u drugačijim uvjetima – u gusto naseljenim, cjenovno osjetljivim gradovima globalnog juga. Ako Pakistan postane primjer da se iz kombinacije prijevoza i dostave namirnica može izvući zdrav biznis, i igrači poput Delivery Heroa i regionalni startupi morat će prilagoditi svoje planove. Otvoreno pitanje za nas u Hrvatskoj glasi: želimo li samo promatrati kako se novi modeli rađaju drugdje ili smo spremni potražiti vlastite niše u toj novoj, globalno povezanoj logističkoj mreži?
