Metinih 83 milijardi: je li AR/VR money pit ili nužna oklada u doba umjetne inteligencije?

Metinih 83 milijardi: je li AR/VR money pit ili nužna oklada u doba umjetne inteligencije?

Meta je uspjela u nečemu pomalo apsurdnom: gubiti oko 4 milijarde dolara svako tromjesečje na AR/VR‑u i pritom više gotovo nikoga ne šokirati. Gubici odjela Reality Labs postali su jednako očekivani kao i Metini oglašivački profiti. No iza te „normalizacije“ krije se mnogo veća priča. Dok se investitori još uvijek oporavljaju od metaverse euforije, Meta preusmjerava isti investicijski stroj prema još skupljem cilju – infrastrukturi za umjetnu inteligenciju. U nastavku analiziramo što nam govore najnovije brojke, zašto je tržište nervozno i kakve to posljedice može imati za korisnike i tvrtke u Hrvatskoj i regiji.

Vijest ukratko

Kako prenosi TechCrunch, Metin odjel Reality Labs – zadužen za AR naočale, VR headsete i pripadajući softver – u najnovijem je tromjesečju ponovno ostvario operativni gubitak od približno 4 milijarde američkih dolara. Od 2021. godine ti su se gubici nakupili na oko 83,5 milijardi dolara kroz 21 tromjesečje, što je u prosjeku oko 4 milijarde po tromjesečju.

Istodobno, osnovni oglašivačko‑društveni biznis Meta grupe bilježi rekordne rezultate. Za prvo tromjesečje 2026. tvrtka je, prema TechCrunchu, objavila 26,8 milijardi dolara neto dobiti i 56,3 milijarde prihoda – porast od 61 % odnosno 33 % na godišnjoj razini.

Pravo iznenađenje stiglo je s planovima ulaganja. Meta sada očekuje da će 2026. potrošiti između 125 i 145 milijardi dolara na kapitalne izdatke, znatno više od ranijih procjena i očekivanja analitičara. Uprava to objašnjava prije svega rastom troškova infrastrukture za UI – memorije i podatkovnih centara.

Na konferencijskom pozivu Meta nije željela dati konkretne smjernice za capex u 2027., a financijska direktorica je, prema navodu TechCruncha, priznala da su potrebe za računalnim kapacitetom u prošlosti redovito podcjenjivali. Unatoč snažnoj profitabilnosti, dionica je u trgovanju nakon zatvaranja burze pala za više od 5 %.

Zašto je to važno

Meta utjelovljuje dilemu s kojom se suočavaju svi veliki tehnološki igrači: koliko dugo možete forsirati skupe dugoročne oklade prije nego što tržište izgubi strpljenje?

Na papiru, Meta si može „priuštiti“ Reality Labs. Gubitak od 4 milijarde dolara po tromjesečju jest bolan, ali podnošljiv dok oglašavanje donosi više od 26 milijardi dobiti. Problem nije likvidnost, već priča koju tvrtka priča investitorima. Mnogi su očekivali da će se metaverse faza smiriti i da će Meta ući u razdoblje stabilnije zarade. Umjesto toga, sada imaju dvije skupe fronte: AR/VR hardver i superračunalnu infrastrukturu za UI.

Tko trenutačno profitira?

• Proizvođači čipova i operatori podatkovnih centara, koji imaju izravne koristi od Metine gladi za GPU‑ima, memorijom i serverima.
• Stručnjaci za UI, čija tržišna vrijednost raste kako Meta i konkurenti agresivno zapošljavaju.
• Razvojni timovi u Metinom ekosustavu, koji dobivaju pristup sve snažnijim modelima (npr. Muse Spark) i AR/VR platformama koje su posredno subvencionirane Metinim oglašivačkim biznisom.

Kratkoročni gubitnici su dioničari koji su se nadali mirnijoj, „zreloj“ Meti s većim isplatama. Umjesto toga, dobivaju još jedan ciklus „move fast and spend things“.

Ovakva potrošnja stvara i snažan efekt zaključavanja. Ako Meta previše sreže Reality Labs, prepušta sljedeću hardversku platformu Appleu, Samsungu i drugima. Ako smanji ulaganja u UI infrastrukturu, riskira da ispadne iz društva Microsofta/OpenAI‑ja, Googlea i Amazona. Ključno pitanje nije samo jesu li tih 83,5 milijardi „bačenih u vjetar“, već hoće li Meta taj novac pretvoriti u održive platforme prije nego što strpljenje tržišta presuši.

Šira slika

Metin pristup izgleda ekstreman, ali povijesno nije bez presedana. Veliki tehnološki skokovi gotovo su uvijek dolazili nakon dugih razdoblja ulaganja koja su u realnom vremenu izgledala nerazumno.

Amazon je godinama trpio kritike zbog skupih podatkovnih centara, da bi AWS na kraju postao glavni izvor dobiti. Google je bio prozivan zbog ulaganja u infrastrukturu pretraživanja i Android, a danas se ta ulaganja smatraju briljantnim. I sama Meta je oko 2012. morala agresivno investirati u mobilne proizvode i oglašavanje kako bi preživjela prijelaz sa desktopa na pametne telefone.

Nova je, međutim, razina skale. Planovi o do 145 milijardi dolara capexa u jednoj godini govore da se nalazimo usred globalne utrke u računalnoj moći za UI. Microsoft financira ogromne AI klastere s OpenAI‑jem, Google širi svoje TPU centre, Amazon brani poziciju AWS‑a kao zadane platforme. Nitko ne želi biti veliki igrač koji za pet godina može samo iznajmljivati kapacitet od Nvidije.

Istodobno traje potraga za nasljednikom pametnog telefona. Apple Vision Pro, Meta Quest, Ray‑Ban pametne naočale i drugi eksperimenti traže oblik prostornog računalstva koji bi mogao postati mainstream. No uređaji su još uvijek skupi i nezgrapni, baterije slabe, a svakodnevni use‑caseovi izvan gaminga i fitnessa ostaju ograničeni.

Meta u biti igra dvije preklapajuće igre:

1. Relativno otvoreni UI modeli + kontrola infrastrukture i distribucije: kroz Llamu i Muse Spark želi se pozicionirati kao alternativa potpuno zatvorenim sustavima, nadajući se da će to privući developere i tvrtke.
2. Vlastiti hardverski sloj za „sljedeću platformu“: ako AR naočale i miksana stvarnost uđu u svakodnevicu, Meta želi da upravo njezini uređaji i softver budu polazna točka.

Ako ijedna od tih oklada uspije u velikom obujmu, 83,5 milijardi gubitaka Reality Labsa izgledat će kao skupa, ali strateška ulaznica. Ako ne uspiju, ovaj će se period pamtiti kao trenutak kada je Meta zamijenila stratešku hrabrost uvjerenjem da je prevelika da bi pala.

Europski i regionalni pogled

Za Hrvatsku i širu jugoistočnu Europu ovo nije samo američka burzovna priča. Metini potezi izravno se sudaraju s europskim pravilima i regionalnim ambicijama u digitalnoj ekonomiji.

EU istovremeno provodi GDPR, Digital Services Act (DSA), Digital Markets Act (DMA) i novi EU AI Act. Svi ti propisi ciljaju upravo na ograničavanje moći platformi poput Mete i na strožu kontrolu nad korištenjem podataka. Meta, s druge strane, želi dodatno proširiti svoj doseg – kroz UI‑personalizirane feedove, asistente unutar WhatsAppa, Instagrama i Facebooka te, dugoročno, kroz AR/VR uređaje koji prikupljaju prostorne i potencijalno biometrijske podatke.

Za korisnike u Hrvatskoj, gdje je WhatsApp de facto komunikacijski standard, a Instagram ključna platforma za mlade i influencere, to znači da će svaka nova UI i XR funkcija dolaziti u paket‑aranžmanu s Metinom politikom podataka. Nacionalni regulatori i AZOP bit će pod pritiskom da jasno tumače kako se GDPR primjenjuje na takve tehnologije.

S druge strane, postoje i konkretne prilike:

• Hrvatske i regionalne tvrtke u turizmu, industriji ili obrazovanju mogu iskoristiti jeftiniji ili subvencionirani AR/VR hardver za virtualne ture, treninge, simulacije ili udaljenu podršku.
• Startupi iz Zagreba, Splita, Ljubljane ili Beograda mogu graditi proizvode na vrhu otvorenijih Metinih modela, bez kompletnog oslanjanja na zatvorene API‑je drugih američkih igrača.

Strateški rizik je da regija ostane trajno na strani potrošnje, a ne proizvodnje ključne infrastrukture. Iako Hrvatska neće sama graditi hyperscale podatkovne centre u rangu Mete, pametno pozicioniranje u regionalnim inicijativama, korištenje EU fondova za HPC projekte i fokus na specijalizirane niše (npr. AI u turizmu i pomorstvu) mogu joj dati veću težinu nego što veličina tržišta sugerira.

Što dalje

Sljedećih dvije do tri godine pokazat će hoće li Meta doista izgurati ovu dvostruku visokorizičnu strategiju – i koliko će volatilnosti investitori biti spremni podnijeti.

Na što vrijedi obratiti pozornost:

1. Konkretnije metrike za Reality Labs: Meta će morati pokazati više od same prodaje uređaja – koliko ih se stvarno koristi, koliki su prihodi od softvera, postoje li ozbiljni enterprise projekti.
2. Vidljiva monetizacija UI‑a: uz rast capexa, rast će i pritisak da se pokaže kako UI povećava učinkovitost oglašavanja, smanjuje trošak podrške i donosi nove izvore prihoda.
3. Rezanje sporednih projekata: vjerojatno ćemo vidjeti gašenje dijela XR eksperimenata i fokus na nekoliko ključnih proizvoda koji imaju najbolju šansu postati masovni.
4. Regulatorni sudari u EU: kako Meta bude uvodila UI asistente i AR funkcije dublje u svoje aplikacije, bit će sve više pitanja oko privole, transparentnosti i svrhovite obrade podataka.

Otvorena su i ključna strateška pitanja: koliko dugo će dioničari tolerirati višemilijardne kvartalne gubitke bez jasnog plana profitabilnosti Reality Labsa? Može li Meta pronaći AR/VR slučaj upotrebe koji nadilazi gaming i fitness i značajno doprinosi prihodima? I hoće li djelomično otvoren pristup modelima biti dovoljan da se suprotstavi zatvorenim, ali izuzetno integriranim ekosustavima drugih velikih igrača?

Za hrvatske i regionalne developere poruka je pragmatična: ako možete izgraditi rješenja koja dokazuju vrijednost Metine UI ili XR platforme – bilo kroz angažman korisnika, bilo kroz poslovne rezultate – velika je vjerojatnost da će sama Meta takve projekte rado podržati, kroz programe partnerstva, vidljivost ili druge oblike suradnje.

Zaključak

Meta ne troši milijarde na AR/VR i UI samo zato što može; pokušava kupiti svoj status u svijetu nakon pametnog telefona. Hoće li ta oklada uspjeti, krajnje je neizvjesno, a 83,5 milijardi dolara gubitaka u Reality Labsu brutalna je ulaznica u igru. No potpuni izlazak gotovo bi sigurno značio predati sljedeću platformu drugima. Pitanje za vas kao korisnike, poduzetnike ili regulatore u Hrvatskoj i regiji glasi: želite li da upravo Meta bude tvrtka koja gradi i upravlja sljedećim slojem naše digitalne stvarnosti – i ako ne, tko je stvarna alternativa?