1. Naslov i uvod
Elon Musk želi da xAI bude treći veliki igrač uz OpenAI i Anthropic. Umjesto toga, startup sve više izgleda kao još jedna “hardcore” reorganizacija u njegovom portfelju – ovaj put na najosjetljivijem području tehnologije danas. Česta otpuštanja, odlazak suosnivača i dovođenje menadžera iz Tesle i SpaceXa stvaraju dojam stalnog izvanrednog stanja. U nastavku analiziramo zašto je ova kriza važna, kakve posljedice može imati za utrku u umjetnoj inteligenciji i što znači za europske, ali i regionalne aktere od Zagreba do Ljubljane i Beograda.
2. Vijest ukratko
Kako piše Ars Technica, pozivajući se na Financial Times, Elon Musk je u xAI‑ju pokrenuo novi krug rezova i preustroja zbog nezadovoljstva učinkom internog alata za pisanje koda uz pomoć umjetne inteligencije.
Još nekoliko suosnivača napustilo je tvrtku staru tek dvije godine, dok su menadžeri iz Tesle i SpaceXa privremeno premješteni u xAI kako bi pregledali projekte, procijenili rad zaposlenika i otpustili one koje smatraju presporima ili nedovoljno kvalitetnima. Jedno od glavnih žarišta revizije je kvaliteta podataka za učenje modela, što se navodi kao ključni razlog zaostajanja xAI‑ja za konkurentima poput OpenAI‑ja i Anthropica u području AI alata za programere.
Posebno je pogođen projekt „Macrohard“, kojim Musk želi razviti agente sposobne automatizirati cijele softverske tvrtke. Prvi voditelj tog projekta napustio je xAI nakon otprilike dva tjedna; sada je vođenje Macroharda povjereno vodećem stručnjaku za AI iz Tesle.
Sve se to događa istodobno s pripajanjem xAI‑ja SpaceXu u poslu vrijednom 1,25 milijardi dolara, izgradnjom velikog podatkovnog centra s više od 200.000 specijaliziranih AI čipova u Memphisu (cilj je doseći i do milijun GPU‑ova) te pripremama za potencijalno povijesni izlazak na burzu već u lipnju.
3. Zašto je to važno
Musk u xAI‑ju očito primjenjuje obrazac koji je već koristio: proglasiti krizu, rezati, mijenjati timove i pritiskati maksimalan tempo rada. U Tesli i SpaceXu ovakav pristup je u određenim trenucima doista spasio tvrtke. No razvoj vrhunske umjetne inteligencije ima drugačiju dinamiku.
Kratkoročni dobitnici su konkurenti. Svaki tekst o internom kaosu u xAI‑ju besplatna je reklama za OpenAI, Anthropic, Google DeepMind, Metu i ozbiljne europske laboratorije. Najtraženiji istraživači i inženjeri imaju izbor – i nerado ulaze u organizaciju gdje se struktura mijenja iz mjeseca u mjesec.
Gubitnici su sadašnji zaposlenici, potencijalni korisnici i budući ulagači. Česti preokreti otežavaju planiranje, ruše moral i usporavaju isporuku stabilnih proizvoda. Za timove koji ozbiljno razmatraju uvođenje AI asistenta za kodiranje, najvažnije je upravo suprotno: predvidljivost, jasna mapa puta i osjećaj da dobavljač neće sve „resetirati“ u idućem kvartalu.
xAI tako testira ključnu tezu: mogu li se veliki kapital, golema infrastruktura i karizmatični osnivač suprotstaviti kasnom ulasku na tržište i slabijoj istraživačkoj kulturi? Trenutna slaba prihvaćenost chatbota Grok i srodnih alata navodi na odgovor – još ne.
Tu je i pitanje upravljanja. xAI se čvrsto povezuje s Teslom, SpaceXom i društvenom mrežom X baš u trenutku kada sustavi umjetne inteligencije postaju sve moćniji i društveno osjetljiviji. Ogromna količina odluka o riziku, sigurnosti i upotrebi koncentrira se praktički u krugu jedne osobe. To može ubrzati razvoj, ali i povećati sistemski rizik, osobito iz perspektive regulatora.
4. Šira slika
Događanja u xAI‑ju uklapaju se u nekoliko šireg trenda u industriji.
1. Utrka u infrastrukturnom naoružavanju. Rešetke GPU‑ova u Memphisu prate logiku Microsofta, Googla, Mete i Amazona: prvo osiguraj računalnu snagu, pa onda traži tržišta. Razlika je u tome što su ti divovi već imali stabilne izvore prihoda – oglašavanje, oblak, tražilicu, uredske pakete – prije nego što su tako agresivno ulagali u AI infrastrukturu. xAI sada preuzima ogroman fiksni trošak prije nego što ima jasan dokaz da proizvodi mogu nositi taj teret.
2. Alati za programere kao ključno bojište. GitHub Copilot, OpenAI‑jevi modeli u editorima, Claude u Anthropicu, te novi igrači poput Cursor‑a ili Replit agenti – sve su to već duboko u svakodnevnoj praksi developera. Timovi su podesili tijekove rada, sigurnosne politike i budžete oko nekoliko glavnih pružatelja usluga. Kasni ulazak xAI‑ja nije nemoguć, ali traži više od velikog modela: potreban je ekosustav plug‑inova, integracija i podrške. To se ne može izgraditi preko noći, a posebno ne u okruženju gdje se vodstvo stalno mijenja.
3. Sudar Muskovog stila s novom regulativom. Nakon krize upravljanja u OpenAI‑ju 2023., pozornost javnosti i regulatora prema AI‑u drastično je porasla. Istodobno je Musk Twitter/X vodio kroz masovna otpuštanja i niz naglih, često kontroverznih odluka. Premjestiti taj obrazac u laboratorij koji razvija autonomne agente – potencijalno primjenjive u financijama, zdravstvu ili kritičnoj infrastrukturi – otvara teška pitanja povjerenja.
Poruka je jasna: sljedeća faza AI utrke neće se odlučivati samo prema broju GPU‑ova, već prema tome tko uspije izgraditi organizaciju koja može dugoročno zadržati vrhunske timove i zadovoljiti regulatorne i sigurnosne standarde.
5. Europski i regionalni kut
Za većinu hrvatskih i regionalnih tvrtki xAI danas nema veliku operativnu ulogu. Banke, telekomi i državne institucije koje eksperimentiraju s generativnom umjetnom inteligencijom uglavnom se oslanjaju na OpenAI, Google, Anthropic ili rješenja europskih i lokalnih dobavljača.
Ipak, razvoj situacije je bitan.
Prvo, nestabilnost xAI‑ja jača pregovarački položaj kupaca u EU. Organizacije u Zagrebu, Ljubljani ili Sarajevu koje rade s osobnim podacima već moraju striktno poštovati GDPR, a na horizontu su i Akt o digitalnim uslugama (DSA), Akt o digitalnim tržištima (DMA) i novi EU Akt o umjetnoj inteligenciji. Dobavljač koji izgleda kao da je stalno u reorganizaciji teže će dokazati usklađenost, što ga čini manje privlačnim partnerom.
Drugo, kombinacija X‑ovih podataka i xAI‑jevih modela otvara osjetljiva pitanja privatnosti. X je već imao trzavica s europskim regulatorima. Ako se ti podaci koriste za treniranje općih modela poput Groka ili Macroharda, potrebno je jasno definirati pravnu osnovu i mehanizme zaštite. Kaotična organizacija tu je ozbiljan minus.
Treće, europski i regionalni AI igrači dobivaju priliku za diferencijaciju. Francuski Mistral, njemački Aleph Alpha, ali i manji start‑upovi iz Zagreba, Ljubljane ili Beograda mogu se predstaviti kao pouzdaniji, lokalno usklađeni i manje ovisni o hirovima jednog osnivača. Za sektor javne uprave, zdravstva ili energetike to je uvjerljiva poruka.
Za hrvatske razvojne timove – bilo da rade u velikim sustavima ili u domaćim scale‑upovima – xAI zasad više znači jednu dodatnu opciju u pregovorima, nego realnu alternativu postojećim rješenjima.
6. Što dalje
U sljedećih godinu do dvije moguća su tri osnovna scenarija.
U optimističnom, današnji preokreti doista vode do stabilizacije. Discipliniraniji procesi, bolji podaci i fokusiranija strategija mogli bi omogućiti da nova verzija Groka i alata za kodiranje uhvati priključak. Ako bi se to poklopilo s uspješnim izlaskom na burzu, priča o “kreativnom kaosu” ponovno bi dobila na snazi.
U srednjem scenariju, xAI postaje nišni igrač, snažno vezan uz Muskov ekosustav: koristi se u Teslinim vozilima, robotima, možda kao integrirani asistent na X‑u, ali bez značajnijeg udjela u korporativnom segmentu gdje dominiraju drugi pružatelji usluga.
U negativnom scenariju, nastavak visoke fluktuacije kadra, “resetiranje” projekata i rastuća financijska rupa oko GPU‑infrastrukture polako nagrizaju xAI. U tom bi slučaju integracija sa SpaceXom i očekivanja burze mogla otežati otvoreno priznanje da je potrebna promjena smjera.
Za regionalne čitatelje vrijedi pratiti nekoliko signala:
- Koga xAI zapošljava. Ako se pridružuju priznati stručnjaci iz etabliranih laboratorija, to je znak da se tvrtka stabilizira. Ako se masovno poseže za kandidatima koji su ranije odbijeni, poruka je suprotna.
- Hoće li xAI uspostaviti jasnu EU strategiju. Podatkovni centar ili razvojni tim u EU te javno obvezivanje na usklađenost s EU Aktom o umjetnoj inteligenciji bili bi važni pokazatelji ozbiljnosti.
- Stvarnu upotrebu. Hoće li „Grok Code“ i slični alati naći put do razvojnih timova u hrvatskim bankama, telekomima ili start‑upovima, ili će ostati više marketinški proizvod nego radni alat?
7. Zaključak
xAI je trenutno živi eksperiment u tome može li izrazito centraliziran i konfliktan stil upravljanja opstati na samoj granici razvoja umjetne inteligencije. Za sada odgovori nisu ohrabrujući: visoka stopa odlazaka, nestabilan smjer i upravljanje kroz stalne krize točno su ono što regulatorima i ozbiljnim korisnicima ulijeva nepovjerenje. Za hrvatske i regionalne organizacije xAI bi se zasad trebao promatrati kao rizičan dodatak portfelju, a ne kao temelj digitalne transformacije. Pravo pitanje je hoće li Musk uspjeti preokrenuti priču prije nego što konkurencija dodatno pobjegne naprijed.
