1. Naslov i uvod
GTC je nekad bio konferencija za entuzijaste grafičkih kartica. Danas je to pozornica na kojoj Nvidia pregovara o tome tko će kontrolirati radno okruženje umjetne inteligencije – od agenata do inferencijskih čipova.
Jensen Huangova keynote prezentacija 2026. nije samo prikaz novih proizvoda, nego i signal tržištu: Nvidia namjerava ostati ključni sloj ispod gotovo svih ozbiljnih AI sustava. U nastavku analiziramo što znače najave o platformi za AI agente NemoClaw, novom čipu za inferenciju i dogovoru s Groqom – te zašto je to važno i za hrvatske i regionalne aktere.
2. Vijest ukratko
Prema pisanju TechCruncha, Nvidia će sljedeći tjedan u San Joseu otvoriti godišnju GTC konferenciju dvorsatnom keynote prezentacijom izvršnog direktora Jensena Huanga u ponedjeljak u 11 sati po pacifičkom vremenu. Izlaganje će se prenositi uživo putem službene web stranice događaja.
GTC (GPU Technology Conference) glavni je godišnji događaj Nvidije, na kojem tvrtka u pravilu predstavlja nove proizvode, partnerstva i svoju viziju budućnosti računalstva i umjetne inteligencije. Ove godine fokus je na AI‑ju u industrijama poput zdravstva, robotike i autonomnih vozila.
Kako navodi TechCrunch, očekuje se da će Nvidia predstaviti otvorenu platformu za poduzeća koja žele graditi AI agente, pod nazivom NemoClaw, o kojoj je prvi pisao Wired. Uz to se špekulira o novom čipu namijenjenom ubrzavanju inferencije – faze u kojoj već istreniran model donosi odluke ili generira odgovore.
Investitori posebnu pozornost posvećuju i odnosu s tvrtkom Groq, specijaliziranom za inferenciju, čiju je tehnologiju Nvidia, prema navodima TechCruncha, lani licencirala u poslu vrijednom oko 20 milijardi dolara.
3. Zašto je to važno
Nvidia već godinama dominira treningom velikih AI modela. No stvarni poslovni modeli i troškovi skrivaju se u inferenciji – u svakom odgovoru koji model isporuči korisniku ili u svakom zadatku koji agent odradi umjesto čovjeka.
NemoClaw je očito pokušaj da Nvidia zauzme i taj prostor. Otvorenokodna platforma zvuči privlačno i neutralno, osobito za poduzeća koja žele izbjeći zatvorene, „crne kutije“. Ali ako je referentna implementacija duboko optimizirana za Nvidijine GPU‑ove i njihove biblioteke, rezultat je suptilna, ali snažna vezanost za jednog dobavljača.
Za velika poduzeća i državne sustave kombinacija „čip + softverski okvir + agenti“ od jednog proizvođača može biti praktična: jednostavnija nabava, manje integracijskih problema, jasna podrška. Za male pružatelje infrastrukture, lokalne cloudove i startupe koji razvijaju vlastite platforme za agente, to je potencijalno neugodan scenarij – natjecati se s „otvorenim“ standardom koji stoji na ramenima Nvidijine dominacije teško je.
Novi inferencijski čip ide u istom smjeru: pokušaj da se smanji motivacija Googlea, Amazona, Microsofta i drugih da bježe na vlastite ASIC‑eve i tako izbjegnu Nvidijine marže. Ako inferencija na Nvidiji postane dovoljno jeftina i energetski učinkovita, mnogi će radije ostati u poznatom ekosustavu.
Dogovor s Groqom dodatno potvrđuje koliko je to područje strateški važno – Nvidia je spremna kupiti i integrirati tuđu arhitekturu ako joj to pomogne ojačati položaj u inferenciji.
4. Šira slika
GTC 2026 uklapa se u veći zaokret industrije: prelazak s chatbotova na agente koji samostalno pozivaju API‑je, upravljaju alatima i izvršavaju višekoračne procese. OpenAI nudi svoje GPT‑ove i asistente, Microsoft agresivno gura Copilot, a niz startupa gradi orkestracijske slojeve za „roj“ agenata.
Nvidia s NemoClawom želi postaviti referentnu arhitekturu za takve agente. Tko kontrolira način na koji se opisuju zadaci, povezuju alati i nadziru agenti, taj dugoročno ima važan utjecaj na tržište – čak i ako kôd formalno jest otvoren.
Povijesno gledano, Nvidia je već jednom odigrala sličnu partiju s CUDOM. Razvojni timovi su iz praktičnih razloga odabirali CUDA ekosustav, a kasnije je bilo vrlo teško prebaciti se na druge opcije. Sada postoji realna mogućnost da se isti obrazac ponovi na sloju aplikacija, ali ovaj put s poslovnim procesima i agentima, a ne znanstvenim kernelima.
Na razini hardvera vidimo trend specijalizacije AI radnih opterećenja: trening, fino podešavanje i inferencija sve se češće izvode na različitim tipovima čipova. Veliki oblaci razvijaju vlastite akceleratore kako bi smanjili ovisnost o Nvidiji. Uspije li Nvidia ponuditi dovoljno dobru priču za inferenciju, može usporiti taj trend i ostati ključni dobavljač ne samo za trening, već i za produkcijske AI sustave.
5. Europski i regionalni kontekst
Za Hrvatsku i regiju jugoistočne Europe ova priča nije daleka. Istraživački centri i sveučilišta u EU, uključujući i one na koje se oslanjaju hrvatski projekti, u velikoj mjeri koriste Nvidijine GPU‑ove. Europski superračunalni centri, uklopljeni u inicijative poput EuroHPC‑a, trenutno teško mogu izbjeći Nvidiju.
Istodobno, Europska unija uvodi sve stroža pravila: Opća uredba o zaštiti podataka (GDPR), Akt o digitalnim uslugama, nadolazeći Akt o umjetnoj inteligenciji. Ti propisi traže transparentnost, procjenu rizika i mogućnost nadzora nad AI sustavima.
Otvorena platforma za agente mogla bi pomoći u implementaciji tih zahtjeva – primjerice standardiziranjem evidencija, nadzora čovjeka nad agentima i ograničavanja korištenja podataka. Regionalni cloud pružatelji i integratori mogli bi na temelju NemoClawa graditi „lokalne“, pravno usklađene AI usluge.
No pitanje digitalne suverenosti ostaje: koliko je pametno graditi ključne javne i poslovne AI sustave na platformi koju tehnički i komercijalno kontrolira američka tvrtka? Posebno za manje države, poput Hrvatske, rizik od prevelike ovisnosti o jednom dobavljaču nije zanemariv.
6. Pogled unaprijed
Što realno možemo očekivati nakon GTC‑a?
Na razini hardvera pažnju treba usmjeriti na omjer cijene i performansi novog inferencijskog čipa, kao i na njegovu dostupnost. Ako Nvidija uspije ponuditi konkurentnu cijenu po milijunu inferencija, europski i regionalni cloudovi mogli bi to iskoristiti kao prednost u odnosu na velike globalne igrače.
Na razini softvera ključna su pitanja:
- Hoće li NemoClaw imati otvoren model upravljanja, ili će o svemu odlučivati Nvidia?
- Hoće li optimizacije za druge akceleratore (npr. AMD, buduće europske čipove) biti stvarne ili samo deklarativne?
- Hoće li Nvidia ponuditi i potpuno upravljanu uslugu u oblaku, koja izravno konkurira startupima i lokalnim integratorima?
Na razini regulative moguće je da će, kako Nvidia bude zauzimala više slojeva u AI stogu, europske institucije poput Europske komisije i nacionalnih agencija za zaštitu tržišnog natjecanja početi detaljnije analizirati njezinu ulogu. Digital Markets Act i drugi instrumenti osmišljeni su upravo za takve „čuvarske“ pozicije.
Za hrvatske tvrtke, javnu upravu i startupove praktičan je zadatak dvostruk: iskoristiti priliku da relativno brzo dobiju moćne AI alate, ali pritom zadržati što je moguće veću arhitekturnu i komercijalnu fleksibilnost.
7. Zaključak
GTC 2026 pokazuje da Nvidia ne želi biti samo proizvođač najbržih GPU‑ova, već i orkestrator AI agenata koji će automatizirati sve veći dio poslovnih procesa. Za Hrvatsku i regiju to znači brži pristup vrhunskoj tehnologiji, ali i veću ovisnost o jednom globalnom igraču.
Ključno pitanje za donositelje odluka glasi: hoćemo li radi brzine i jednostavnosti u potpunosti prigrliti Nvidijin ekosustav, ili ćemo svjesno ulagati u alternativne puteve – makar bili skuplji i sporiji na kratki rok?
