GTC 2026: Nvidijina tiha misija – postati operativni sustav poslovne umjetne inteligencije

Naslov i uvod

GTC je nekoć bio skup za entuzijaste grafičkih kartica. Danas je to mjesto na kojem Nvidia praktično određuje smjer razvoja računalstva za umjetnu inteligenciju. GTC 2026 još je ambiciozniji: najavljuje se otvorena platforma za AI agente (NemoClaw), novi čip fokusiran na inferenciju te prve konkretne naznake što znači skupi dogovor s Groqom. Ukratko, Nvidia više ne želi samo prodavati GPU-ove – želi kontrolirati sloj na kojem će raditi većina poslovne AI. U nastavku analiziramo što to znači za globalnu scenu, ali i za Europu, regiju i hrvatske korisnike.

Vijest ukratko

Prema pisanju TechCruncha, Nvidia održava godišnju GTC konferenciju u San Joseu od 16. do 19. ožujka 2026. Glavno izlaganje izvršnog direktora Jensena Huanga zakazano je za ponedjeljak u 11 sati po pacifičkom vremenu (19 sati po srednjoeuropskom) i bit će prenošeno uživo na web stranici događaja i na YouTubeu.

Konferencija je usmjerena na ulogu Nvidije u budućnosti računalstva i umjetne inteligencije u industrijama poput zdravstva, robotike i autonomnih vozila. Na softverskoj strani, kako podsjeća TechCrunch na ranije napise magazina Wired, očekuje se predstavljanje NemoClaw – open-source platforme za izgradnju i implementaciju poslovnih AI agenata koji autonomno izvršavaju višekoračne zadatke.

Na hardverskoj strani TechCrunch prenosi glasine o novom čipu za inferenciju, optimiziranom za brže i jeftinije izvođenje već istreniranih modela. Posebna pozornost usmjerena je i na suradnju s tvrtkom Groq, čiju je inferencijsku tehnologiju Nvidia navodno licencirala 2025. za oko 20 milijardi dolara, uz prelazak osnivača Jonathana Rossa i dijela tima u Nvidiju.

Zašto je to važno

Ako se očekivanja obistine, GTC 2026 označit će jasan pomak: od uloge dobavljača opreme prema ulozi strateške platforme.

NemoClaw je prvi ključni element. Poduzećima nudi standardiziran način kako graditi AI agente – sustave koji kombiniraju modele, alate, podatke i poslovnu logiku. Time Nvidia ulazi dublje u ono što se inače smatralo domenom softverskih kuća i integratora.

Dobitnici:

• Velike kompanije dobivaju referentnu arhitekturu s Nvidijinim logom, koju je lakše »prodati« internom menadžmentu nego niz manjih open-source projekata.
• Sistemski integratori i domaći partneri mogu brže isporučivati rješenja – umjesto da održavaju vlastiti orkestracijski sloj, nadograđuju NemoClaw domen­sko specifičnim modulima.

Pogodak će osjetiti:

• Neovisni open-source projekti za agente, koji riskiraju da postanu marginalni ako korisnici krenu »po defaultu« na Nvidijin stack.
• Zatvorene platforme nekih pružatelja modela, kojima će biti teže opravdati strogi vendor lock-in.

Drugi element je inferenčni čip. Trening velikih modela ostaje važan, ali dugoročno najviše novca generira svakodnevno pokretanje modela – odgovori u chatbotu, preporuke u e-trgovini, odluke agenata. Tu su ključni trošak po upitu, brzina i potrošnja energije.

Ako Nvidia ponudi znatno učinkovit čip za te zadatke, brani se od:

• vlastitih čipova hiperskalerskih oblaka (Google TPU, AWS Inferentia/Trainium),
• specijaliziranih startupa koji nude ASIC-ove za inferenciju.

Groq tehnologija dodatno pojačava priču kod aplikacija koje traže vrlo nisku latenciju – financijsko trgovanje, industrijska automatizacija, razgovorni sustavi u stvarnom vremenu. Što više Nvidia uspije diferencirati inferenciju, to će teže biti novim igračima probiti se samo na osnovu cijene.

Šira slika

GTC 2026 treba gledati u kontekstu nekoliko većih trendova.

1. Od modela prema agentima.
Nakon utrke tko ima veći i sposobniji model, fokus se prebacuje na agente: sustave koji znaju planirati, pozivati alate, pamtiti i surađivati. Veliki igrači već imaju svoje vizije – Copilot kod Microsofta, Gemini agenti kod Googla, OpenAI-jevi asistenti.

Nvidia s NemoClaw preuzima ulogu onoga tko definira infrastrukturu za te agente. To znači da može:

• utjecati na to što je lako, a što teško implementirati,
• optimizirati sve za vlastite čipove i mrežu,
• uhvatiti dio stalne potrošnje kroz softver, a ne samo kroz prodaju hardvera.

2. Od investicijskog troška do operativne ekonomike.
Prvi val ulaganja u AI bio je obilježen mega-investicijama u klastere. Sljedeći val određivat će operativni troškovi: koliko košta pogoniti milijune interakcija dnevno i koliko energije to troši.

Za zemlje poput Hrvatske, gdje cijena energije, dostupnost podatkovnih centara i povezivost s velikim cloud regijama nisu zanemarivi faktori, učinkovitija inferencija doslovno može odlučivati isplati li se neki AI proizvod ili ne.

3. Vertikalna integracija.
Velike tehnološke kompanije pokušavaju zatvoriti krug: od silicija do aplikacije. Nvidia je do sada bila uglavnom ispod haube – GPU kartice, sustavi, CUDA. Sada ulazi na razinu orkestracije agenata i gotovih rješenja po industrijama.

To mijenja odnose snaga:

• prema hiperskalerima (AWS, Azure, Google Cloud),
• prema klasičnim enterprise-softver kućama,
• pa i prema državama koje žele veću digitalnu suverenost.

Za regiju jugoistočne Europe, gdje se velik dio AI infrastrukture ionako oslanja na strane oblačne centre, pitanje je hoćemo li imati domaći sloj kontrole (lokalne integratore, regulativu, vlastite module) ili ćemo prihvatiti Nvidijinu arhitekturu gotovo bez prilagodbi.

Europski i regionalni kut

Europska unija je već jasno rekla da AI smatra strateškom infrastrukturom – kroz Uredbu o umjetnoj inteligenciji (EU AI Act), DSA, DMA i druge propise. Istovremeno, većina europskih superračunala i nacionalnih AI klastera koristi upravo Nvidijinu tehnologiju.

Ako se uz to standardizira i agentski sloj (NemoClaw) na Nvidijinoj tehnologiji, riskiramo situaciju u kojoj:

• hardver,
• softver za orkestraciju,
• te optimizacijski i sigurnosni alati
  dolaze od istog američkog dobavljača.

Za Hrvatsku, koja je članica EU i sve više koristi EU fondove za digitalnu transformaciju (pametni gradovi, e-zdravstvo, industrija 4.0), to ima praktične posljedice. Pitanja koja bi si ministarstva, javne institucije i kompanije trebale postaviti:

• Možemo li rješenja temeljena na NemoClaw-u pokretati u hrvatskim ili barem EU podatkovnim centrima?
• Podržava li platforma zahtjeve AI Acta – praćenje odluka modela, mogućnost ljudskog nadzora, jasne evidencije?
• Možemo li na taj stack nadograditi vlastite module za lokalne propise, jezik i specifične domene (turizam, energetika, promet)?

S druge strane, otvoreni pristup ima i prednosti. Hrvatski i regionalni startupi, integratori i istraživački centri mogli bi na NemoClaw-u graditi vertikalne agente za svoje niše – na hrvatskom jeziku, uz integraciju u domaće sustave i pod nadzorom EU regulative.

Pogled unaprijed

Što realno očekivati nakon GTC 2026?

1. Referentne arhitekture koje će mnogi samo »prepisati«.
   Nvidia će vrlo vjerojatno predstaviti kompletne »AI tvornice« – od podataka, preko treninga, do agenata u produkciji. Mnoga poduzeća u regiji, pod pritiskom rokova i manjka stručnjaka, bit će u iskušenju da te arhitekture preuzmu gotovo bez promjena.

2. Pilot-projekti s velikim igračima, a zatim šira dostupnost.
   Prvi na redu za novi inferencijski čip i NemoClaw bit će globalni partneri. Za hrvatska poduzeća i institucije realno je očekivati širu, stabilnu dostupnost unutar 12–24 mjeseca, često preko europskih ili regionalnih cloud i integracijskih partnera.

3. Oštrija borba oko inferencije.
   Google, Amazon, Microsoft i azijski proizvođači neće prepustiti tržište bez borbe. Možemo očekivati agresivne usporedbe cijene po tokenu, dugoročne ugovore s velikim kupcima i možda specijalizirane ponude za javni sektor u EU.

4. Jači fokus regulatora.
   Kako Nvidia ulazi sve više u sloj bliži krajnjim aplikacijama, bit će sve zanimljivija i tijelima za zaštitu tržišnog natjecanja i regulatorima. EU bi u idućim godinama mogla detaljnije analizirati ulogu Nvidije kao potencijalnog »gatekeepera« u AI infrastrukturi.

Za hrvatske CIO-e, osnivače i tehničke voditelje preporuka je jasna: iskoristite ono što Nvidijin ekosustav nudi, ali ugradite opciju izlaza. To znači:

• arhitekture koje ne ovise o jednoj kartici ili jednom API-ju,
• podatke koji ostaju pod hrvatskom/EU jurisdikcijom,
• svijest da »open source« pod vodstvom jednog vendora nije isto što i istinski zajednički projekt.

Zaključak

GTC 2026 pokazuje da Nvidia više ne razmišlja samo kao proizvođač čipova, nego kao budući operativni sustav poslovne umjetne inteligencije – od inferencijskih čipova do agentskih platformi. To može ubrzati usvajanje AI rješenja u Europi i regiji, uključujući Hrvatsku, ali i pojačati ovisnost o jednom američkom dobavljaču u području koje EU sve jasnije definira kao kritično. Ključno pitanje za hrvatske tvrtke i institucije nije »Nvidia da ili ne«, nego: koliko kontrole nad vlastitom AI infrastrukturom želimo prepustiti nekome drugome?