1. Uvod
AI agenti polako izlaze iz demo faze i ulaze u realne proizvode: od rezervacije putovanja do automatizirane prodaje i korisničke podrške. Da bi takvi sustavi zaista radili u vaše ime, moraju dobro razumjeti tko ste vi. Američki startup Nyne, koji su osnovali otac i sin, želi postati upravo ta karika – univerzalni »ljudski graf« za agente.
U ovom tekstu nećemo ponavljati vijest o investiciji, nego ćemo analizirati što Nyne zapravo radi, kako to mijenja tržište, što znači za europske – pa tako i hrvatske – tvrtke i gdje se sudaraju inovacija i zaštita privatnosti.
2. Vijest ukratko
Prema pisanju TechCruncha, Nyne je prikupio 5,3 milijuna dolara seed ulaganja. Rundom predvode fondovi Wischoff Ventures i South Park Commons, uz sudjelovanje nekoliko poznatih anđela‑investitora. CEO je Michael Fanous, diplomirani informatičar s UC Berkeleyja i bivši ML inženjer, a CTO njegov otac, iskusni tehnički direktor Emad Fanous.
Nyne polazi od tvrdnje da današnjim i budućim AI agentima nedostaje cjelovit kontekst o osobi. Kako navodi TechCrunch, tvrtka šalje velik broj softverskih agenata po javnom internetu kako bi analizirali digitalne tragove – od velikih društvenih mreža do aplikacija poput Strave ili SoundClouda. Uz pomoć metoda strojnog učenja pokušavaju zaključiti koji profili pripadaju istoj osobi i što ti podaci govore o njezinim interesima i navikama.
Tu »inteligentnu sloj« Nyne planira nuditi kao uslugu tvrtkama koje razvijaju AI agente, kako bi ti agenti bolje razumjeli postojeće i potencijalne korisnike.
3. Zašto je to važno
Nyne cilja na jedno od najvrjednijih, ali i najosjetljivijih područja digitalne ekonomije: prepoznavanje korisnika kroz različite platforme. Google, Meta i nekoliko drugih giganata već imaju vlastite grafove korisnika koji povezuju milijarde signala – i nemaju namjeru dijeliti ih s vanjskim agentima. Nyne pokušava sličnu sposobnost učiniti dostupnom svima ostalima.
Za startupe i srednje tvrtke koje razmišljaju o AI agentima to je vrlo privlačno. Zamislite prodajnog agenta koji zna da vikendom trčite (Strava), slušate domaći trap (javne playliste ili objave) i da vam se nedavno rodilo dijete (fotografije na Instagramu). Takav agent će nuditi sasvim drugačije proizvode i usluge od bota koji vidi samo e‑mail adresu. U tom smislu se Nyne pozicionira kao svojevrsni »Stripe za ljudski kontekst« – priključite API i dobijete bogat, ažuran profil.
Potencijalni gubitnici su klasični ad‑tech igrači i posrednici podataka koji i dalje žive od kolačića i oglasnih ID‑jeva. Ako se pokaže da agenti s Nyneovim podacima postižu bolje rezultate, dio postojeće oglasne infrastrukture prestat će imati smisla.
No postoji i tamna strana. Investitorica citirana u članku TechCruncha otvoreno govori o želji da se što ranije otkrije trudnoća kako bi se prodali određeni proizvodi. Već smo imali primjere u SAD‑u gdje su maloprodajni lanci na temelju kupovne košarice zaključivali da je kupac trudan – i izazvali zgražanje. Sada to isto radimo na temelju javnih digitalnih tragova, uz pomoć agenata koji mogu neprestano pratiti i zaključivati.
Nyne u biti pretvara javno dostupne informacije u duboke psihografske profile za eru agenata. Hoće li to postati korisna infrastruktura ili nova razina digitalnog nadzora, ovisit će o tome tko će i pod kojim pravilima tu infrastrukturu koristiti.
4. Šira slika
Pojava Nynea događa se usred zaokreta industrije od klasičnih chatbotova prema agentima koji mogu djelovati: surfati, kupovati, komunicirati s API‑jima i samostalno izvoditi poslovne procese. OpenAI, Anthropic, Google i Meta utrkuju se tko će prvi stvoriti održiv ekosustav agenata i »trgovinu zadacima«.
U toj tranziciji već imamo alate za pametno dohvaćanje dokumenata (embeddings, vektorske baze, RAG), ali još nemamo standardiziran način za modeliranje osobe kroz vrijeme. Svaka tvrtka zasad krpa vlastiti sustav profila temeljen na svojim podacima. Nyne nudi radikalno drukčiji pristup: centralizirani »ljudski graf« koji koristi javne signale iz cijelog otvorenog weba.
Sličnih pokušaja bilo je u B2B‑u (ZoomInfo, Clearbit i drugi koji obogaćuju poslovne kontakte) i u svijetu data brokera za potrošače. Novost je to što će ovaj put profili izravno upravljati odlukama autonomnih sustava – od toga kome se javiti, do toga koju ponudu dati i kada.
Istovremeno se gase kolačići trećih strana, oglasni identifikatori na mobitelima su sve ograničeniji, a veliki ekosustavi postaju još zatvoreniji. To gura tržište prema alternativnim signalima – ponajprije javnim podacima i ponašanju na društvenim mrežama. Tu se Nyne pozicionira kao specijalist.
Neće nadmašiti interne grafove Googlea ili Mete, ali može postati de facto standard za »ostatak svijeta« – tvrtke koje žele pametne agente, ali nemaju vlastiti Big‑Tech razred podataka. Ako taj model uspije, dobit ćemo novu ključnu infrastrukturu: uz Stripe (plaćanja), Twilio (komunikacije) i Auth0 (autentikaciju) još i Nyne‑like sloj za ljudski kontekst.
5. Europski i regionalni kontekst
Za hrvatske i druge europske tvrtke Nyne je istovremeno prilika i regulatorna glavobolja.
S jedne strane, mnoge firme u Zagrebu, Ljubljani ili Beogradu razmišljaju kako ugraditi AI agente u prodaju i podršku, a nemaju vlastite bogate podatkovne baze. Servis koji nudi gotov sloj konteksta mogao bi ubrzati razvoj, posebno za B2B SaaS koji prodaje na tržišta EU i SAD‑a.
S druge strane, tu su GDPR, Akt o digitalnim uslugama (DSA) i nadolazeći EU Akt o umjetnoj inteligenciji. Spajanje javnih profila, zaključivanje osjetljivih karakteristika (zdravlje, politički stavovi, vjerojatna trudnoća) i korištenje takvih inferencija za ciljanje agenta izravno udara u najosjetljiviji dio europske regulative. Takvo profiliranje traži jasnu pravnu osnovu, transparentnost i mogućnost prigovora, a u nekim slučajevima može biti i zabranjeno.
Za hrvatske tvrtke koje ciljaju na EU tržište to znači da korištenje usluga tipa Nyne nije samo tehničko, nego i pravno pitanje. One su voditelji obrade i odgovorne su dokazati usklađenost – čak i ako Nyne djeluje izvan EU. Pitanja prijenosa podataka u treće zemlje, standardnih ugovornih klauzula i nadzora nad podizvođačima vraćaju se u prvi plan.
Istovremeno se otvara prostor za europske – pa i regionalne – alternative koje bi sličnu funkcionalnost gradile uz strogu zaštitu privatnosti, pohranu podataka u EU i jasne mehanizme opt‑out. To je niša u kojoj bi se mogli pojaviti i igrači iz hrvatskog ili šireg SEE ekosustava.
6. Što dalje
Nyne je tek na početku, ali smjer razvoja tržišta ide u njegovu korist. Ako se ostvare prognoze da će agenti postati glavno sučelje za interakciju s digitalnim uslugama, potražnja za pouzdanim »modelom korisnika« naglo će porasti.
Kratkoročno vjerojatno slijedi usvajanje u segmentima s jasnim i brzim povratom: outbound prodaja, performance marketing, fintech i e‑commerce. Ako Nyne može uvjerljivo pokazati da agent s njihovim kontekstom donosi znatno više leadova ili veću vrijednost košarice, bit će teško odoljeti.
Paralelno će rasti i pritisak regulatora i javnosti. Bit će ključno hoće li Nyne (ili njegovi kupci) omogućiti krajnjim korisnicima uvid u to kakav je profil o njima izgrađen, te mogućnost ispravka ili brisanja. Bez toga je samo pitanje vremena kada će se pojaviti prvi skandali i istrage nadzornih tijela.
Tehnički, povezivanje identiteta nije trivijalno. Zamjena jedne osobe drugom ili fragmentacija istog čovjeka na više profila može imati vrlo konkretne posljedice: od promašenih ponuda do ozbiljnih financijskih odluka temeljenih na krivim podacima. U svijetu u kojem agenti sve više automatiziraju poslovanje, takve pogreške postaju skupe.
Ne treba isključiti ni scenarij ranog preuzimanja: veliki CRM i cloud igrači mogli bi Nyne kupiti relativno brzo kako bi osnažili vlastite agentne platforme. Time bi se još jednom ponovio poznati obrazac – inovacija nastaje u startupu, ali završava pod kišobranom velike američke korporacije.
7. Zaključak
Nyne gradi upravo onu vrstu infrastrukture koja izgleda neizbježna u eri agenata: standardizirani, API‑jem dostupan model čovjeka temeljen na njegovom javnom digitalnom tragu. To može donijeti veliku poslovnu vrijednost, ali i gurnuti oglašavanje i profiliranje u novu, još invazivniju fazu.
Ključno pitanje za Europu – i za digitalno zrelu, ali još uvijek manju tržišta poput hrvatskog – glasi: hoćemo li ovu infrastrukturu samo uvoziti i naknadno je regulirati, ili ćemo istovremeno graditi vlastite, korisniku naklonjenije alternative? Kako agenti budu ulazili u našu svakodnevicu, odgovor na to pitanje sve će se teže odgađati.
