1. Naslov i uvod
Kad najveća platforma za digitalna plaćanja u Indiji, iza koje stoji Walmart i vrijednost u desecima milijardi dolara, stisne pauzu na izlazak na burzu, to nije samo vijest iz daleke Azije. To je test živaca za cijeli kasni stadij tehnološkog tržišta – uključujući investitore i startupe u Hrvatskoj i regiji.
U nastavku objašnjavam što se točno dogodilo s IPO‑om PhonePe, zašto je odluka ekonomski racionalna, što nam govori o apetitu javnih tržišta za fintech i kako se sve to prelijeva na europski i jugoistočnoeuropski kontekst.
2. Vijest ukratko
Prema pisanju TechCruncha, PhonePe – najveća indijska platforma za digitalna plaćanja i tvrtka iz Walmartova portfelja – privremeno je obustavila pripreme za inicijalnu javnu ponudu dionica. Tvrtka kao razlog navodi geopolitičke napetosti i pojačanu nestabilnost na burzama.
Bengalurski fintech je nedavno predao ažurirani IPO prospekt s ciljem uvrštenja na indijske burze tijekom 2026. godine. TechCrunch podsjeća da je PhonePe u siječnju 2023. bio vrednovan oko 12 milijardi američkih dolara, a kroz IPO je ciljao vrijednost oko 15 milijardi i prikupljanje do 1,5 milijardi dolara svježeg kapitala.
Investicijske banke koje rade na transakciji, prema istom izvoru, u posljednje su vrijeme sugerirale realniju valuaciju bližu 9 milijardi dolara. Iz PhonePe‑a odbacuju tvrdnje da je pritisak na vrednovanje razlog za pauzu te ističu isključivo vanjske tržišne uvjete.
IPO je trebao omogućiti izlaz ranim ulagačima poput Tiger Globala i Microsofta, dok je većinski vlasnik Walmart planirao prodati manji dio udjela, zadržavajući kontrolu. U državnom sustavu trenutnih plaćanja UPI, PhonePe je po obujmu transakcija ispred Google Paya.
3. Zašto je to važno
PhonePe nije problematičan startup koji lovi slamku spasa. Riječ je o dominantnom igraču u sustavu plaćanja koji mnogi smatraju najnaprednijim na svijetu. Ako takav profil zaključi da je izlazak na burzu trenutačno prevelik rizik, poruka je jasna.
Prvo, kasna faza tehnoloških ulaganja prolazi novu rundu snižavanja vrijednosti. Razlika između narativnih 12–15 milijardi dolara i 9 milijardi koje, prema TechCruncheu, spominju bankari znači rez od 30–40 %. Pauza sprječava da se ta korekcija javno »zaključa« na ekranu burze. Kratkoročno to spašava lice postojećim dioničarima, ali pokazuje koliko se javno tržište udaljilo od euforije 2021.
Drugo, likvidnost više nije zadana. IPO‑ovi ove veličine ključni su za VC i growth fondove koji ulaze u završnicu svojih životnih ciklusa. Svako odgađanje produžuje razdoblje u kojem ulagači i zaposlenici čekaju na izlaz. Posljedica su češće sekundarne transakcije, strukturirane runde i tihe »down‑runde« u privatnom prostoru, jer klasični IPO prozor funkcionira po principu „sad ga vidiš, sad ga ne vidiš“.
Treće, javni ulagači traže put do profita, ne samo do rasta. TechCrunch navodi da prihodi PhonePe‑a snažno rastu, ali gubici se povećavaju zbog investicija u nove usluge – od brokerskih računa i fondova do vlastite Android trgovine aplikacija. Nakon burnih iskustava s fintech IPO‑ovima (Paytm u Indiji, nekoliko neobanki u Europi i SAD‑u), investitori su sve manje spremni plaćati za gole brojke korisnika bez jasnog horizonta profitabilnosti.
Gubitnici ove odluke su zaposlenici koji čekaju monetizaciju opcija, indijski mali ulagači koji su željeli izloženost lideru UPI‑ja te investicijske banke kojima se tanji pipeline velikih izdanja.
4. Šira slika
Zaustavljeni IPO PhonePe‑a savršeno se uklapa u obrazac koji gledamo od tehnološkog pada 2022.
U razdoblju 2022–2024 brojna velika imena – Stripe, Klarna, nekoliko velikih SaaS tvrtki – odgodila su IPO ili odabrala velike privatne runde uz niže valuacije. Fintech je pri tome često prolazio najlošije: Paytm je u Indiji postao poučna priča, dok su kotirani neobanci u Europi i SAD‑u prolazili kroz razdoblja velike volatilnosti.
Kako ističe TechCrunch, dodatni sloj nesigurnosti donose geopolitičke napetosti: sukobi na Bliskom istoku, skok cijene nafte, pad indijskih burzovnih indeksa. Nakon ruske invazije na Ukrajinu i poremećaja u opskrbnim lancima, tržišta su počela agresivnije ugrađivati politički rizik u diskontnu stopu. Dugo‑ročni rast, poput onog na koji ciljaju velike fintech platforme, u takvom okruženju postaje manje atraktivan.
Postoji i povijesni odjek: otkazani mega‑IPO Ant Groupa 2020. Tada je okidač bila politika i regulativa, a kod PhonePe‑a tržišna nestabilnost, ali završnica je slična – ni super‑appovi nisu iznad realnosti regulatora i tržišta.
Istovremeno, PhonePe gura logičnu, ali skupu produktnu strategiju. Iz jednostavne UPI aplikacije pretvara se u širi financijski i aplikacijski ekosustav – u direktnom sudaru s bankama i tehnološkim divovima. To zahtijeva subvencije i agresivan marketing baš u trenutku kad investitori traže učinkovitost i pozitivne novčane tokove.
5. Europski i regionalni kut
Što ova priča znači za Hrvatsku i širu regiju?
Izloženost kapitala: hrvatski i regionalni ulagači, bilo preko mirovinskih fondova, osiguravatelja ili UCITS fondova, sve više ulažu u fondove tržišta u razvoju gdje je Indija važna komponenta. Ako se IPO‑ovi poput PhonePe‑a odgađaju ili izlaze na tržište po nižim cijenama, to mijenja očekivane povrate tih fondova – pa indirektno i prinose građana u Zagrebu, Ljubljani ili Beogradu.
Usporedba modela plaćanja: dok Indija preko UPI‑ja gradi gotovo univerzalan sloj instant plaćanja, EU se oslanja na SEPA Instant, kartične sheme i fragmentirana rješenja; Hrvatska je tu, kroz eurozonu i SEPA sustav, dio te slike. Balkan ima relativno visoku penetraciju kartica i uplatu računa preko e‑bankarstva, ali još uvijek ne i masovnu „scan & pay“ kulturu kakvu vidimo u Indiji.
PhonePe pokazuje što je moguće kad su država, banke i fintech u istom smjeru. S druge strane, koncentracija tolikog volumena kod jedne ili dvije aplikacije bila bi u EU vrlo brzo pod povećalom – pod okvirom GDPR‑a, Digital Services Acta (DSA), Digital Markets Acta (DMA) i PSD2/PSD3 propisa.
Prilike za regiju: za developere i fintech ekipe iz Zagreba, Ljubljane ili Sarajeva, UPI i PhonePe su i inspiracija i upozorenje. Inspiracija – jer demonstriraju moć otvorene infrastrukture. Upozorenje – jer pokazuju koliko je teško financirati širenje u kasnoj fazi kad kamate rastu, a javna tržišta su nervozna.
6. Pogled unaprijed
Što dalje? Pauza ne znači da PhonePe odustaje od burze, već da trenutno smatra da omjer rizika i cijene nije dobar.
Mogući scenariji:
- Čekanje boljeg trenutka: ako se geopolitička situacija smiri, a indijski indeksi stabiliziraju, IPO se može reaktivirati u sljedećih 12–18 mjeseci. Ključno pitanje je hoće li tvrtka prihvatiti nižu valuaciju.
- Dodatno privatno financiranje: s Walmartom kao većinskim vlasnikom, PhonePe može posegnuti za kasnim privatnim rundama, konvertibilnim instrumentima ili strukturiranim dogovorima. To odgađa likvidnost, ali daje fleksibilnost u tajmingu.
- Zaokret prema profitabilnosti: očekivano je jačanje fokusa na profit – manje subvencija, više naglaska na proizvode s većom maržom, selektivnije širenje. To može otvoriti niše konkurenciji, ali će priču učiniti prihvatljivijom za burzu.
Rizici koje vrijedi pratiti: eventualne promjene regulative UPI‑ja (ograničenja tržišnog udjela, naknade), pritisak Google Paya i WhatsApp Paya te strateške potrebe Walmarta. Ako američki div poželi brži povrat kapitala radi drugih akvizicija ili ulaganja, pritisak na IPO ili djelomičnu prodaju mogao bi narasti.
Za hrvatske i regionalne startupe pouka je vrlo konkretna: ni vodstvo na domaćem tržištu ni »pametni novac« velikog korporativnog partnera ne garantira brzu i bogato plaćenu izlaznu strategiju. Potrebno je planirati duže horizonte, više opcija financiranja i jasnu putanju prema pozitivnom cash flowu.
7. Zaključak
Zaustavljeni IPO PhonePe‑a manje je priča o slabosti jedne tvrtke, a više podsjetnik da su se odnosi snaga između tehnološkog sektora i javnih tržišta promijenili. U svijetu geopolitičkih šokova i skupljeg novca, čak i najveći fintech igrači moraju pristati na realnije valuacije i sporiji put do likvidnosti. Pitanje za regiju je jednostavno: prilagođavamo li svoje planove rasta tom novom normalnom – ili se oslanjamo na nadu da će »kad nama zatreba« burza opet biti široko otvorena?
