Naslov i uvod
Tvrtke tek uče kako u praksi koristiti generativnu umjetnu inteligenciju, a već se na horizontu pojavljuje nova složenost: kvantno računarstvo. Većini IT direktora tema je još uvijek u domeni istraživanja i konferencijskih prezentacija, ne u produkcijskim sustavima. Finski startup QuTwo tvrdi da je upravo to problem: ako čekate da kvantni hardver sazrije, zakasnili ste. Njihova je ambicija izgraditi orkestracijski sloj koji će AI zadatke raspoređivati između klasičnih, „kvantno nadahnutih“ i, jednoga dana, pravih kvantnih čipova. Tko kontrolira taj sloj, kontrolirat će i način na koji poslovni svijet ulazi u kvantnu eru.
Vijest ukratko
Prema pisanju TechCruncha, finski poduzetnik Peter Sarlin, koji je prije otprilike godinu i pol prodao svoj AI startup Silo AI tvrtki AMD za 665 milijuna dolara, napustio je funkciju direktora preuzete jedinice AMD Silo AI. Danas je predsjednik dviju novih kompanija: NestAI, laboratorija za „fizički AI“, te QuTwo, koji se opisuje kao „AI laboratorij za kvantnu eru“ i trenutačno se financira preko Sarlinova obiteljskog ureda PostScriptum.
QuTwo već surađuje s velikim korisnicima. Sa Zalandom, velikim europskim modnim trgovcem sa sjedištem u Berlinu, razvija tzv. „lifestyle agente“ – AI alate koji idu dalje od klasičnog pretraživanja proizvoda i proaktivno predlažu proizvode i iskustva. Središnji proizvod je QuTwo OS, orkestracijski sloj koji bi trebao usmjeravati AI radna opterećenja na klasičnu, kvantno nadahnutu i ubuduće kvantnu hardversku infrastrukturu. Prema TechCrunchu, tim broji više od 30 stručnjaka za AI i kvantno računarstvo, među njima i suosnivača finske kvantne tvrtke IQM te bivšeg direktora Nokije Pekkua Lundmarka u upravnom odboru. QuTwo je već potpisao razvojna partnerstva s velikim poduzećima u vrijednosti „desetaka milijuna“, uključujući zajedničku istraživačku inicijativu kvantne AI s finskom financijskom grupom OP Pohjola.
Zašto je to važno
QuTwo cilja u srce trenutne AI groznice: nedostatnu i skupu računalnu snagu. Treniranje modela i masovno generiranje sadržaja oslanja se na ograničene količine GPU‑ova, dok cijene energije i računalnih resursa rastu. Tvrtke iz Hrvatske i regije sve češće se nalaze u situaciji da žele više AI-a nego što si mogu priuštiti. QuTwo-ova teza glasi: korisnika ne zanima je li ispod haube GPU, FPGA, kvantno nadahnut algoritam ili pravi kvantni procesor – bitno je da zadatak bude riješen brže, jeftinije i u skladu s regulativom.
Ako QuTwo OS ispuni obećanja, ponašat će se poput svojevrsnog Kubernetesa za kvantnu eru: centralnog mozga koji odlučuje gdje će se koji dio AI radnog opterećenja izvršavati. Velike korporacije na taj način kupuju „opcionalnost“ – mogu ranije krenuti s kvantnim pristupima bez zaključavanja na jednog dobavljača hardvera ili jednog cloud providera.
Potencijalni dobitnici su sektori s kompleksnim optimizacijskim problemima: bankarstvo, osiguranje, logistika, energetika, proizvodnja. Upravo ondje se i u Hrvatskoj i u regiji jugoistočne Europe pojavljuju prvi ozbiljni AI projekti. Ako se kvantno nadahnuti algoritmi pokažu korisnima, QuTwo može poslužiti kao most prema njima.
S druge strane, gubitnici bi mogli biti oni koji su se nadali da će kvantno računarstvo biti još jedna zatvorena funkcija unutar vlastitog oblaka. Ako se na tržištu ustali neovisna orkestracijska razina, poput QuTwo OS‑a, velika kvantna i cloud rješenja mogu biti svedena na „motore u pozadini“, dok vlasnik orkestracije drži odnos s klijentom.
Šira slika
QuTwo se uklapa u globalni trend: prva faza komercijalnog kvantnog računarstva gotovo sigurno će biti hibridna. IBM, Microsoft (Azure Quantum) i AWS (Braket) već godinama nude okruženja u kojima se kvantni algoritmi izvršavaju uz klasične resurse. No te su platforme čvrsto vezane uz vlastite oblake. QuTwo pokušava napraviti za korporativnu AI domenu ono što takvi sustavi rade za generičko kvantno računarstvo – ali na tehnološki neutralniji način.
Posebno je važan segment „kvantno nadahnutog“ računarstva. Riječ je o algoritmima koji posuđuju ideje iz kvantne fizike (npr. kvantnog žarenja) ali se izvršavaju na današnjim CPU‑ovima, GPU‑ovima ili specijaliziranim čipovima. U područjima poput financijske optimizacije portfelja ili planiranja ruta već pokazuju prednosti u odnosu na klasične metode. Čak i ako opći, otporni na greške kvantni računali kasne, ovaj je sloj odmah iskoristiv.
Ovdje QuTwo može igrati ulogu dirigenta: odlučivati kada je dovoljno dobro koristiti kvantno nadahnut pristup na postojećem hardveru, a kada ima smisla slati zadatke na prave kvantne strojeve – bilo u oblaku, bilo kod specijaliziranih pružatelja usluga. Time se fokus pomiče s pitanja „kad će kvantno računarstvo biti spremno?“ na „tko upravlja orkestracijom različitih tipova računalnih resursa?“.
Povijesno, situacija podsjeća na rane dane clouda. Prije nego što su AWS, Microsoft i Google postali dominantni, postojala je cijela generacija alata i platformi za apstrakciju i multi‑cloud strategije. Nisu svi preživjeli, ali oni koji su uspjeli, dugo su zadržali stratešku kontrolu nad računskim opterećenjima svojih klijenata. QuTwo pokušava zauzeti sličnu poziciju u kvantnoj priči.
Za zemlje poput Hrvatske, koje su korisnici, a ne proizvođači vrhunskog hardvera, upravo su takvi softverski slojevi prilika da ne ostanu potpuno ovisne o nekoliko globalnih igrača.
Europski i regionalni kut
QuTwo se uklapa u širu EU strategiju tehnološkog suvereniteta. Europska unija ulaže značajna sredstva u programe poput Quantum Flagship i EuroHPC te kroz Akt o čipovima potiče razvoj poluvodičke industrije. No sve to ima smisla samo ako nastanu i komercijalno održive platforme koje spajaju istraživanje s realnim poslovnim problemima. Finski QuTwo, s europskim klijentima poput Zalanda i OP‑a, upravo je takav primjer.
Regulatorno gledano, QuTwo je zanimljiv i zbog usklađenosti s GDPR‑om, Aktom o digitalnim uslugama te budućim Aktom o umjetnoj inteligenciji EU. Tvrtke iz Hrvatske i ostatka EU morat će pokazati gdje se podaci obrađuju, tko ima pristup i kako kontroliraju rizike modela. Neovisna orkestracijska platforma, koja može birati između različitih data centara i hardverskih opcija, daje im dodatnu fleksibilnost – uključujući mogućnost da favoriziraju europske pružatelje usluga.
Za hrvatske tvrtke i startupove, posebno u fintechu, logistici i energetici, ovo je prilika da se rano uključe u kvantni ekosustav bez ogromnih kapitalnih izdataka. Sudjelovanje u pilot‑projektima preko europskih programa (Digitalna Europa, Obzor Europa) može donijeti pristup upravo takvim orkestracijskim sustavima, bilo da se radi o QuTwo ili sličnim rješenjima.
Pogled unaprijed
U sljedećih tri do pet godina malo je vjerojatno da će kvantni računari dramatično promijeniti svakodnevne AI procese u tipičnoj hrvatskoj banci ili telekomu. Mnogo je vjerojatnije da će se prvi učinci vidjeti kroz kvantno nadahnute algoritme i pametnije raspoređivanje AI opterećenja po postojećoj infrastrukturi. Upravo tu bi QuTwo mogao brzo dokazati svoju vrijednost.
Čitatelji bi trebali obratiti pozornost na nekoliko stvari. Prvo, hoće li neki od partnera, poput Zalanda ili OP‑a, javno pokazati konkretne rezultate – bolje preporuke, nižu potrošnju energije, točnije modele rizika. Drugo, kako će reagirati hiperskalerji: hoće li otvoriti vrata platformama poput QuTwo‑a ili će pokušati „zatvoriti“ kvantni sloj unutar vlastitih oblaka. Treće, hoće li EU regulativa implicitno pogurati neutralne orkestracijske slojeve zbog transparentnosti i energetske učinkovitosti.
Za poduzeća u Hrvatskoj i na Balkanu racionalan potez nije čekati „pravu kvantnu revoluciju“, nego krenuti s malim, fokusiranim pilot‑projektima. Primjerice, optimizacija ruta dostave, rasporeda proizvodnje ili algotradinga – sve su to domene u kojima kvantno nadahnuti pristupi mogu dobiti priliku.
Zaključak
QuTwo igra pametnu igru: umjesto da obećava datum kvantnog spasenja, prodaje poduzećima mogućnost da budu spremna bez obzira na to kad će kvantni hardver stvarno sazrijeti. Ako uspije pretvoriti kvantne i kvantno nadahnute resurse u još jednu „destinaciju“ za AI radna opterećenja, može postati tihi, ali utjecajan čuvar ulaza u kvantnu ekonomiju Europe. Pitanje za vas glasi: hoćete li kvantnu eru dočekati kao skupu migracijsku krizu ili kao tehnologiju koju ste već godinama postupno testirali?
