Naslov i uvod
Dok se u Europi i SAD‑u mnogi fintech jednorozi bore za profitabilnost, fintech‑ekosustav iz Uzbekistana u tri je godine narastao do vrijednosti od 2,3 milijarde dolara – i već zarađuje ozbiljan novac. Uzum, koji spaja online tržnicu, digitalnu banku, potrošačko kreditiranje i brzu dostavu, pokazuje kako izgleda superap kada ga gradite u zemlji s mladom populacijom i slabom tradicionalnom infrastrukturom. U ovom tekstu analiziramo zašto je Uzum važan za Hrvatsku i regiju, što govori o budućnosti bankarstva i e‑trgovine te gdje su najveći rizici.
Vijest ukratko
Prema pisanju TechCruncha, uzbekistanski fintech i e‑commerce igrač Uzum prikupio je 131,5 milijuna američkih dolara u novoj rundi financiranja uz vrednovanje od 2,3 milijarde dolara. To je oko 53 posto više nego prije samo sedam mjeseci.
Rundu predvode državni investicijski fondovi iz Omana, uz sudjelovanje postojećih ulagača poput Tencenta, VR Capitala i FinSight Venturesa. Oko 81,5 milijuna dolara je vlasnički kapital, a 50 milijuna konvertibilni instrument vezan uz sljedeću rundu. TechCrunch navodi da Uzum cilja dodatnu pre‑IPO rundu od 250 do 300 milijuna dolara u drugoj polovici 2026. ili početkom 2027. godine.
Uzum, osnovan 2022., obuhvaća marketplace, digitalnu banku, platformu za potrošačke kredite i ekspresnu dostavu hrane. Ekosustav, prema TechCrunchu, doseže oko 20 milijuna korisnika, povezuje više od 17.000 lokalnih prodavača i obradio je oko 11 milijardi dolara platnog prometa u 2025. Prihodi su te godine iznosili 691 milijun dolara, a neto dobit 176 milijuna, pri čemu fintech dio nosi glavninu profitabilnosti.
Sredstva iz nove runde namijenjena su daljnjem razvoju logistike, širenju mreže kioska za preuzimanje, bankomata, POS terminala i novih financijskih proizvoda, dok se Uzum priprema za izlazak na burzu u narednih nekoliko godina.
Zašto je to važno
Uzum je važan jer pokazuje što se događa kada superap strategiju primijenite u okruženju koje nije zasićeno bankama, trgovačkim lancima i kartičnim programima lojalnosti. U takvom okruženju platforma koja prva ponudi kombinaciju kupovine, plaćanja i kredita može u nekoliko godina zauzeti prostor za koji je u Europskoj uniji trebalo desetljeće.
Prvi očiti dobitnici su osnivači i ulagači – državni fondovi iz Omana i Tencent dobivaju izloženost tržištu na kojem je penetracija e‑trgovine i dalje niska, ali raste brzo, a konkurencija je ograničena. Slično kao što su rani ulagači u MercadoLibre ili Kaspi.kz zaradili na valu digitalizacije Latinske Amerike i Kazahstana, tako sada žele uhvatiti Srednju Aziju.
Dobitnici su i potrošači te mali poduzetnici. Za milijune građana Uzum je prva kartica, prvi formalni bankovni račun ili prvi legalni kredit, umjesto posudbe novca unutar obitelji ili preko sive zone. Za male trgovce platforma znači izlazak iz bazara i kvartovskih dućana na online tržište s transparentnim prometom, što je preduvjet za bilo kakvo ozbiljnije financiranje.
S druge strane, gubitnici su tradicionalne banke i neformalna trgovina. Banke koje su navikle na poslovnice i papir često nisu spremne za natjecanje s mobilnom aplikacijom koja, prema brojkama iz TechCruncha, izdaje otprilike polovicu novih debitnih kartica u zemlji. Neformalni trgovci gube dio prometa kako kupci sele na strukturirane online platforme.
Za regulatora se otvara dobro poznata dilema: kako podržati financijsku uključenost bez stvaranja balona potrošačkih kredita. Uzum već ima portfelj nezajamčenih kredita od 400 milijuna dolara; ako gospodarstvo uspori, loši plasmani brzo mogu postati politički problem.
Šira slika
Uzum se savršeno uklapa u globalni trend tzv. bank‑plus‑tržnica modela, koji u regiji već poznajemo kroz primjer kazahstanskog Kaspi.kz, dok je u Latinskoj Americi to MercadoLibre, a u jugoistočnoj Aziji Sea Group. U svim tim slučajevima e‑trgovina sama po sebi nije bila dovoljno profitabilna; ključni iskorak nastao je kad su dodani plaćanja, krediti i kasnije štednja ili ulaganja.
Posebnost Uzmuna je brzina. U manje od tri godine, prema TechCrunchu, tvrtka je došla do 20 milijuna korisnika i 11 milijardi dolara platnog prometa u zemlji s oko 36 milijuna stanovnika. To je daleko od razine indijskog UPI‑ja ili brazilskog Pixa, ali dovoljno da platformu čini infrastrukturnim igračem.
Drugi važan element je izvor kapitala. Kako se dio zapadnih fondova rizičnog i rastnog kapitala povukao nakon 2022., fondovi iz zemalja Perzijskog zaljeva aktivno popunjavaju prazninu, posebno u digitalnoj infrastrukturi u Africi, Aziji i postsovjetskom prostoru. Ulaganje u Uzum nije samo financijska odluka; radi se i o jačanju ekonomskih i političkih veza.
Za europske i regionalne fintech igrače Uzum je podsjetnik da se najzanimljivije prilike više ne nalaze nužno u Londonu ili Berlinu, nego u gradovima poput Taškenta ili Almatyja. U Zagrebu, Beogradu ili Ljubljani često govorimo o superapovima, ali ih rijetko vidimo u praksi; u Uzbekistanu jedan upravo nastaje.
Europski i regionalni kut
Za Hrvatsku i širu SEE regiju ova priča ima nekoliko dimenzija.
Prva je poslovna. Kako Uzum razvija prekograničnu trgovinu, europske – pa i hrvatske – tvrtke mogu preko jedne platforme doći do uzbekistanskih potrošača, bez vlastitog razvoja lokalne logistike i platne infrastrukture. Platforma već uvozi robu iz Turske i Kine; nema razloga da se u budućnosti ne pojave i brendovi iz EU‑a.
Druga je fintech infrastruktura. Regionalne tvrtke koje nude rješenja za kartičnu obradu, anti‑fraud sustave, kreditni scoring ili usklađenost s regulativom (compliance) mogle bi pronaći partnere u Srednjoj Aziji. Iskustvo rada pod strogim pravilima EU‑a, uključujući PSD2, AML direktive i GDPR, može biti velika prednost na tržištima gdje se pravila tek definiraju.
Treća dimenzija je političko‑regulatorna. Ako bi Uzum jednog dana odlučio listati dionice na europskoj burzi, morao bi se uskladiti s europskim standardima korporativnog upravljanja, transparentnosti i borbe protiv pranja novca. To bi neizravno približilo tvrtku i standardima zaštite podataka koje nameće GDPR i noviji akti poput Digital Services Acta i nadolazećeg EU AI Acta, osobito ako u kreditiranju koristi algoritme i strojno učenje.
Za Hrvatsku, kao članicu EU‑a, ovo je i podsjetnik da razvoj digitalne infrastrukture u našem susjedstvu često financiraju drugi – od Kine do zemalja Zaljeva. Ako želimo da se digitalni standardi u regiji razvijaju u smjeru koji nam je blizak, moramo biti prisutniji i kao ulagači i kao partneri.
Pogled unaprijed
Sljedeće dvije do tri godine bit će ključne za to hoće li se Uzum pretvoriti u stabilnu regionalnu platformu ili u još jedan primjer prebrzog skaliranja.
Najprije, kvaliteta kreditnog portfelja. Sa 400 milijuna dolara nezajamčenih kredita i planovima daljnjeg širenja, svako pogoršanje naplate može brzo pojesti današnju dobit. Kazahstanski Kaspi.kz pokazao je da je moguće održavati disciplinu rasta i kvalitete; pitanje je hoće li Uzum biti jednako konzervativan.
Drugo, regulatorna reakcija. Ako Uzum zaista doda pet milijuna novih bankovnih klijenata u godinu dana, kako prenosi TechCrunch, malo je vjerojatno da će središnja banka i vlada ostati pasivne. Možemo očekivati više nadzora, moguće ograničavanje određenih kreditnih proizvoda i pritisak na veću transparentnost cijena i uvjeta.
Treće, konkurencija. Uspjeh će privući i domaće kopije i regionalne igrače – od ruskih grupacija do turskih i zaljevskih fintech‑ova – koji će poželjeti vlastiti komad srednjoazijskog tržišta.
Na kraju, izbor burze. Odluka hoće li se Uzum listati u SAD‑u, Europi, na Bliskom istoku ili u Aziji otkrit će kome se najviše želi približiti – američkim institucionalnim fondovima, europskim investitorima naviklim na strogu regulativu ili kapitalu iz Zaljeva koji je spremniji tolerirati rizik. Za hrvatske i regionalne ulagače to će biti indikator koliko je tvrtka ozbiljna po pitanju transparentnosti i dugoročne održivosti.
Zaključak
Uzumova valuacija od 2,3 milijarde dolara pokazuje da se težište fintech inovacija pomiče prema brzorastućim, nedovoljno banci pokrivenim tržištima. Model superapa – kombinacija tržnice, banke i logistike – u Uzbekistanu dobiva možda najčišći primjer do sada, i to uz realnu profitabilnost. Rizici su značajni, od kreditnih gubitaka do političke nestabilnosti, ali jednako su velike i prilike. Ključno pitanje za hrvatske i regionalne aktere glasi: hoćete li na Uzum gledati kao na daleku egzotiku ili kao na prototip platformi koje će uskoro kucati i na vrata našeg tržišta?
