xAI, Muskova tvrtka za umjetnu inteligenciju koja je trebala biti „anti‑OpenAI“, našla se u situaciji koju rijetko viđamo kod vrhunskih AI laboratorija: prema pisanju američkih medija, više nijedan od izvornih suosnivača nije u tvrtki – upravo u trenutku kada se xAI formalno obnavlja „od temelja“ i seli pod okrilje SpaceX‑a. To nije samo priča o menadžmentu; to je pitanje povjerenja, korporativnog upravljanja i vjerodostojnosti xAI‑a kao ozbiljnog igrača u globalnoj AI utrci.
Vijest ukratko
Kako prenosi TechCrunch, pozivajući se na Business Insider, posljednja dva preostala suosnivača xAI‑a napustila su tvrtku.
Business Insider prvo je izvijestio da je Manuel Kroiss, voditelj tima za pre‑treniranje modela i Muskova izravna veza za ključne tehničke odluke, kolegama dao do znanja da odlazi. Nekoliko dana kasnije isti je medij objavio da je otišao i Ross Nordeen, opisan kao Muskova „desna ruka“ za operativne poslove. Nordeen je u xAI došao iz Tesle, a ranije je sudjelovao u planiranju velikih otkaza na Twitteru nakon akvizicije 2022.
Već početkom ožujka objavljeno je da je devet od ukupno jedanaest izvornih suosnivača napustilo xAI. Musk je nedavno na X‑u priznao da xAI „nije bio dobro izgrađen prvi put“ te da se sada „ponovno gradi od temelja“.
Sve se to događa nakon što je xAI kupio SpaceX, pa se SpaceX, xAI i X (bivši Twitter) nalaze pod istom korporativnom kapom, dok se SpaceX, prema medijskim napisima, priprema za izlazak na burzu. TechCrunch navodi da xAI nije odgovorio na njihov zahtjev za komentar.
Zašto je to važno
Odlazak jednog osnivača iz startupa nije ništa novo. No potpuni odlazak cijelog osnivačkog tima iz mladog laboratorija koji radi na najnaprednijim modelima je ozbiljan alarm.
Za Muska to znači uklanjanje posljednjih unutarnjih protivteža. Bez Kroissa i Nordeena više nema suosnivača koji imaju povijesni autoritet reći „ne“ ili bar usporiti odluke koje nose golemi tehnički i reputacijski rizik. xAI postaje još jasnije osobni Musk‑ov projekt.
Posljedice se vide na nekoliko razina:
Privlačenje vrhunskih stručnjaka postaje teže. Ljudi koji znaju graditi modele na razini OpenAI‑a i Anthropica danas biraju između niza laboratorija – od Silicijske doline do Londona i Pariza. Tvrtka iz koje su u kratkom razdoblju otišli svi suosnivači, i koja javno poručuje da se „gradi ispočetka“, ne izgleda kao sigurna luka za nekoga tko želi dugoročno graditi karijeru.
Pitanja korporativnog upravljanja postaju glasnija. Drugi AI laboratoriji također imaju svoje afere, ali barem formalno pokušavaju odvojiti interese najvećih ulagača od svakodnevnog vođenja. xAI je sada uvučen u privatni konglomerat kojim upravlja jedna osoba. To može značiti brzinu i fleksibilnost, ali će kod regulatora, velikih klijenata i budućih investitora SpaceX‑a upaliti sve alarme.
Raste operativni rizik. Kroiss je vodio pre‑treniranje – jezgru svakog velikog modela. Izgubiti tu ulogu baš u trenutku kada javno objavljujete „rekonstrukciju temelja“ znači ozbiljan udar na kontinuitet. Ako xAI nema spremnu jaku drugu liniju vodstva, gotovo je sigurno da slijede odgode i izmjene plana.
Pobjednik je prije svega Musk, koji dobiva još veću izravnu kontrolu, te konkurentski laboratoriji koji će se pokušati domoći nezadovoljnih ljudi iz xAI‑a. Gubitnici su svi koji su se nadali da će xAI postati snažan, donekle neovisan treći stub u sada već prilično koncentriranom ekosustavu generativne AI.
Šira slika
Ono što gledamo u xAI‑u uklapa se u već viđen Musk‑ov obrazac: preuzmi ili osnuj tvrtku, napravi radikalni rez u organizaciji, centraliziraj odlučivanje i zatim izgradi novu strukturu oko uskog kruga odabranih ljudi. Vidjeli smo to na Twitteru/X, uz valove otkaza i drastične promjene proizvoda, i u Tesli, putem bolnih reorganizacija pred ključne rokove.
No frontier‑AI nije ni društvena mreža ni tvornica automobila. Razvoj modela na samom vrhu ljestvice više nalikuje višegodišnjem znanstvenom projektu nego sprintu u razvoju aplikacije. Traži stabilne timove, akumulirano znanje o podacima i infrastrukturi te kulturu u kojoj se iterira pažljivo, a ne isključivo „kroz kaos“.
U ostatku industrije vidi se suprotan trend:
- OpenAI je duboko povezan s Microsoftom i praktički dijeli svoj ekonomski upside zauzvrat za dugoročni pristup računalnim resursima i kapitalu.
- Anthropic namjerno širi partnerstva između više velikih cloud igrača kako bi izbjegao potpunu ovisnost o jednom.
- Google DeepMind svoju snagu temelji na dugovječnim istraživačkim timovima i infrastrukturi koja je preživjela više internog „reshufflanja“ unutar Googlea.
Čak i neovisni laboratoriji na kraju postaju vezani uz hiperskalere jer treniranje vršnih modela jednostavno košta previše da bi se izvodilo iz džepa jednog ulagača.
Musk pokušava drugačiji model: xAI financira kroz SpaceX – raketnu i satelitsku tvrtku s posebnim podacima (Starlink) i jakom pričom o vertikalnoj integraciji. Tehnički, sinergije postoje: pametnije upravljanje satelitima, autonomnije misije, obrada podataka na rubu mreže.
No masovni odlazak suosnivača sugerira snažan sudar između tog vizionarskog narativa i surove realnosti istraživačkog rada, koji traži kontinuitet i pluralitet glasova. Povijesno gledano, situacije u kojima odlaze osnivači velikih tehnoloških tvrtki – Apple 80‑ih, Uber nakon 2017. – nastajale su kad je odbor želio ograničiti moć karizmatičnog lidera. U xAI‑u izgleda obrnuto: karizmatični lider ostaje, svi drugi izlaze.
Pitanje je grade li se tako institucije koje trebaju odgovorno upravljati modelima koji potencijalno utječu na ekonomiju, medije i politiku cijelog svijeta.
Europski i regionalni kut
Za Hrvatsku, EU i širu regiju jugoistočne Europe, ova priča je važna zbog pitanja: čijoj umjetnoj inteligenciji ćemo dugoročno vjerovati?
EU već kroz GDPR, Akt o digitalnim uslugama i nadolazeću provedbu Akta o umjetnoj inteligenciji gura tržište prema većoj odgovornosti, transparentnim procjenama rizika i razdvajanju uloga između platformi, pružatelja infrastrukture i „visokorizičnih“ AI sustava. Laboratorij koji je praktički „unutarnji odjel“ privatnog konglomerata jednog čovjeka teško će uvjeriti europske regulatore i korporacije da je to model upravljanja kojem treba povjeriti kritične procese.
Istovremeno, u Europi niču alternativni igrači – Mistral u Francuskoj, Aleph Alpha u Njemačkoj, niz manjih timova u Baltiku i srednjoj Europi – koji otvoreno igraju na kartu povjerenja, usklađenosti s EU pravilima i, često, otvorenijeg pristupa modelima. U našem susjedstvu, hrvatske tvrtke poput Infobipa ili Rimca već intenzivno koriste AI u svojim domenama i pažljivo biraju dobavljače.
Za velike hrvatske banke, telekome ili javni sektor, ovisnost o AI rješenjima jedne izrazito personalizirane grupacije (SpaceX + X + xAI) bit će teško prodati pred nadzornim odborima i regulatorima u Zagrebu i Bruxellesu. S druge strane, odlazak vrhunskih kadrova iz xAI‑a otvara priliku – barem teoretski – da dio tog znanja završi u europskim ili regionalnim centrima, uključujući zagrebačke startupe i istraživačke grupe.
Što dalje
U sljedećih godinu do godinu i pol možemo očekivati nekoliko poteza.
Prvo, relaunch xAI‑a pod brendom SpaceX. Musk će vjerojatno pokušati ispričati priču u kojoj je xAI „mozak“ cijelog njegova ekosustava: od planiranja lansiranja i upravljanja Starlinkom, do AI funkcionalnosti na X‑u i možda neizravno Tesle. Pratite objave o novim superračunalnim klasterima, većim modelima i integraciji satelitskih podataka.
Drugo, agresivniji lov na AI zvijezde. Kako bi ublažio dojam ispražnjenog laboratorija, Musk će trebati dovesti prepoznatljiva imena iz Google DeepMind‑a, OpenAI‑a ili akademije. Pitanje je koliko je takvih ljudi spremno staviti reputaciju na kocku u zamjenu za resurse i utjecaj koji dolaze s radom za Muska.
Treće, više informacija kroz tržište kapitala. Ako SpaceX krene prema IPO‑u ili nekom hibridnom modelu listanja, prospekti za ulagatelje morat će jasno prikazati koliko novca odlazi na xAI, kakve prihode donosi i koji su glavni regulatorni rizici. To će pomoći da se vidi je li xAI budući generator profita ili prvenstveno strateški element u većoj priči.
Otvorena su i ključna pitanja: hoće li xAI ostati vidljiv kao zasebna jedinica ili će „nestati“ unutar SpaceX‑ovih proizvoda? Hoće li ciljano ulaziti u europske i regionalne natječaje gdje vlada stroga regulativa i jaka konkurencija, uključujući europske AI igrače? I konačno – hoće li europski regulatori doživjeti spajanje raketa, satelitskog interneta, društvene mreže i frontier‑AI modela u jednoj ruci kao prihvatljiv rizik?
Donja crta
Potpuni odlazak svih suosnivača xAI‑a, upravo kad se tvrtka formalno prebacuje pod SpaceX i „gradi ispočetka“, jasan je signal: ovo više nije klasični startup, nego instrument unutar osobne strategije Elona Muska. To može dovesti do vrlo odvažnih, vertikalno integriranih rješenja – ali i otjerati talente i partnere bez kojih frontier‑laboratorij teško može ostati relevantan. Pitanje za vas je jednostavno: biste li kritične AI sustave svog poduzeća ili države vezali uz ovakvu koncentraciju moći?
