Kad OpenAI inženjeri postanu ulagači: što fond Zero Shot otkriva o novoj fazi AI ulaganja
Uvod
Skupina ranih zaposlenika OpenAI‑a tiho je napravila potez koji mijenja odnose snaga u svijetu umjetne inteligencije: pokrenuli su vlastiti, strogo fokusirani AI fond. Zero Shot, s ciljem prikupljanja 100 milijuna dolara, nije još jedan marketinški “AI fond”, nego investicijsko vozilo koje kruži vrlo blizu jezgre jednog od najutjecajnijih AI laboratorija na svijetu.
Za hrvatske i regionalne osnivače to nije samo još jedna vijest iz Silicijske doline. Kad ljudi koji su radili na DALL·E‑u i ChatGPT‑u počnu sustavno dijeliti kapital, mijenja se odgovor na pitanje koje AI ideje uopće dobivaju šansu. U nastavku analiziramo zašto je Zero Shot važan, kako se uklapa u globalne trendove te što znači za startupe iz Zagreba, Ljubljane, Beograda ili Sarajeva.
Vijest ukratko
Prema pisanju TechCruncha, novi fond rizičnog kapitala Zero Shot ostvario je prvo zatvaranje na putu prema planiranom fondu od 100 milijuna američkih dolara. Utemeljilo ga je pet partnera, među kojima su trojica OpenAI alumnija: bivši voditelj „applied engineering“ tima Evan Morikawa, prvi prompt inženjer u OpenAI‑u Andrew Mayne te bivši istraživač i inženjer Shawn Jain. Uz njih su tu i investitorica Kelly Kovacs te operativac Brett Rounsaville.
Kako navodi TechCrunch, fond je dosad prikupio oko 20 milijuna dolara i već realizirao prve investicije. Uložili su u Worktrace AI, startup bivše OpenAI produkt menadžerice koji razvija softver za otkrivanje i automatizaciju poslovnih zadataka u velikim organizacijama, te u Foundry Robotics, tvrtku koja gradi novu generaciju tvorničkih robota pogonjenih AI‑jem. Treća investicija još je u „stealth“ fazi.
Partneri Zero Shota naglašavaju da im iskustvo iz OpenAI‑a daje i jasan kompas što ne žele financirati. Skeptični su prema većini alata za tzv. „vibe coding“, prema brojnim robotskim projektima koji se oslanjaju gotovo isključivo na video podatke za učenje, te prema mnogim rješenjima „digitalnih blizanaca“, gdje, prema njihovim analizama, i klasični veliki jezični modeli mogu postići slične rezultate.
Zašto je to važno
Na prvu, priča zvuči poznato: „bivši zaposlenici velikog igrača pokreću svoj fond“. No suština je da tehnički insajderi institucionaliziraju svoj utjecaj – više nisu samo neformalni savjetnici VC fondova, nego sami postaju oni koji odlučuju gdje ide rani kapital.
Tko dobiva?
- AI osnivači dobivaju investitore koji razumiju gdje će modeli biti za godinu ili dvije, koje će se funkcionalnosti brzo komoditizirati, a gdje još postoji „tvrd“ tehnički problem. Manja je šansa da vas novac usmjeri u slijepu ulicu samo zato što je neki buzzword trenutno vruć.
- Širi OpenAI ekosustav dobiva još jedan izvor kapitala koji potiče gradnju na istoj infrastrukturi. Svaka dodatna startup tvrtka koja se veže na tu platformu jača mrežni efekt i ovisnost korisnika o odabranom dobavljaču modela.
Tko gubi?
- Generalistički VC fondovi koji AI i dalje tretiraju kao crnu kutiju. U natječaju za ozbiljan AI infra ili robotics deal, fond kojim upravljaju bivši OpenAI stručnjaci ima jasnu prednost u tehničkoj provjeri.
- Startupi u modnim, ali klimavim nišama – tanke aplikacijske ljuske oko postojećih code copilot rješenja, generičke platforme za digitalne blizance bez jedinstvenih podataka. Za fond koji otvoreno kaže da u takve priče ne vjeruje, to su segmenti koje će preskočiti.
Time Zero Shot šalje širu poruku: sljedeći val stvarne vrijednosti u AI‑ju doći će iz duboke integracije u poslovne procese i fizički svijet, a ne iz još jednog chat‑sloja preko istog modela. Njihove prve investicije – tvornice i enterprise automatizacija – to potvrđuju.
Istodobno se javlja i problem koncentracije moći. Ako ljudi s najboljim uvidom u razvoj frontier modela postanu i ključni ulagači u ranoj fazi, inovacija se još snažnije veže uz planove nekoliko američkih laboratorija. Za EU, koja kroz AI Act pokušava definirati vlastite okvire, to otvara pitanja dugoročne ovisnosti.
Šira slika
Zero Shot se uklapa u nekoliko većih trendova koje posljednjih godina pratimo u tehnologiji i VC‑ju:
Uspon „operator‑VC“ fondova u deep techu. Nakon kripta (bivši Coinbase, Ethereum) i dev‑alata (bivši Stripe, GitHub), isti obrazac vidimo u AI‑ju. Fondovi koje vode ljudi s iskustvom izgradnje sustava u produkciji često razumiju rizik i potencijal bolje od klasičnih financijaša.
Prijelaz s horizontalne na duboko vertikalnu AI. U razdoblju 2023.–2024. financiran je val horizontalnih AI proizvoda: generički copilot, „ChatGPT za X“, alati za sadržaj. Kako su modeli napredovali, mnogi od tih proizvoda sveli su se na značajke unutar većih platformi. Drugi val – u kojem se pozicionira Zero Shot – gleda prema:
- robotici i utelešenoj AI (industrijski roboti, logistička rješenja),
- naprednoj automatizaciji procesa i orkestraciji radnih tokova,
- infrastrukturi za sigurno i jeftino korištenje AI‑ja u produkciji (monitoring, evaluacija, sigurnost, usklađenost).
Utrka za blizinu sloju modela. OpenAI ima vlastiti Startup Fund, drugi laboratoriji razvijaju slične programe. Alumni fondovi poput Zero Shota dodatno zgušnjavaju kapital oko jednog tehnološkog stoga. To podsjeća na rane dane oblaka oko AWS‑a i Azurea, ali s većim ulogom – promjena dobavljača cloud infrastrukture je bolna, no promjena dobavljača modela može potpuno razbiti proizvod.
Iako 100 milijuna dolara globalno nije ogroman fond, utjecaj Zero Shota bit će u signalnoj moći, a ne u veličini čeka. Ako taj fond podrži neki robotics ili enterprise AI startup, veći fondovi će to često shvatiti kao neformalnu potvrdu tehničke kvalitete. U praksi, Zero Shot postaje filter sloj – razdvaja kompanije koje stoje na realnoj tehnološkoj prednosti od onih koje se voze na priči.
Europski i regionalni kut
Za Hrvatsku i širu jugoistočnu Europu priča ima specifičan ton.
S jedne strane, regija ima snažnu inženjersku bazu: od FER‑a i FOI‑a u Zagrebu, preko FRI‑ja u Ljubljani do Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu. Područja u kojima Zero Shot traži prilike – industrijska automatizacija, robotika, optimizacija procesa – preklapaju se s tradicionalnim jakim industrijama regije: automobilski dobavljači, prehrambena industrija, energetika, turizam i logistika. Startupi poput Gideona, Rimac Grupe, ili brojni AI timovi skriveni unutar velikih sustava pokazuju da potencijal postoji.
S druge strane, EU kroz GDPR, DSA, DMA i nadolazeći EU AI Act postavlja stroge okvire. To je istovremeno prednost i prepreka. Prednost jer startupi iz EU, uključujući Hrvatsku, mogu od početka dizajnirati proizvode usklađene s najstrožim pravilima na svijetu – što je kasnije konkurentska prednost. Prepreka jer će američki fondovi, uključujući Zero Shot, vrlo pažljivo gledati na svaki poslovni model koji ulazi u kategorije „visokog rizika“ prema AI Actu (npr. sustavi za zapošljavanje, kreditno bodovanje, kritičnu infrastrukturu).
Tu je i pitanje kapitalne ovisnosti. Lokalni fondovi (Fil Rouge Capital, South Central Ventures, Feelsgood, ali i državne platforme poput HAMAG‑BICRO programa) često ulaze u vrlo ranu fazu, no za skaliranje na globalnu razinu potreban je i međunarodni kapital. Ako taj kapital dolazi uglavnom iz ekosustava usko vezanih uz američke modele i interese, regija riskira ulogu „outsourcing tvornice“ za tuđe AI platforme, umjesto da gradi vlastite.
Realno je očekivati da će Zero Shot u ovoj fazi djelovati u Europi kao specijalizirani su‑investitor – primjerice u seed/Series A rundama koje vode lokalni fondovi iz CEE/SEE ili zapadne Europe. Za regionalne osnivače u deep techu to znači: pripremite se na due diligence u kojem neće biti dovoljno reći „koristimo AI“, već ćete morati uvjerljivo pokazati zašto vaš proizvod neće sutra pregaziti sljedeća generacija modela.
Pogled unaprijed
Što možemo očekivati od Zero Shota u sljedeće dvije-tri godine?
Zatvaranje fonda i tempo ulaganja. S obzirom na trenutni interes investitora za AI, nije nerealno da fond dosegne ciljanih 100 milijuna dolara unutar 6–12 mjeseci. Ključno će biti koliko će partneri ostati vjerni vlastitoj tezi, a koliko će popustiti pritisku „ulova svih AI prilika“.
Struktura portfelja. Vrlo je vjerojatno da će portfelj biti:
- relativno koncentriran (manje startupa, veći ulozi),
- fokusiran na B2B, industriju, robotiku i infrastrukturne alate,
- snažno orijentiran na timove s dubokim tehničkim iskustvom.
Njihova eksplicitna skepsa prema „vibe coding“ alatima, prema robotici temeljitoj na video podacima bez jasnog mosta do stvarnog svijeta te prema površnim digitalnim blizancima je koristan signal. Ako vaš startup može u osnovi zamijeniti iduća verzija generativnog modela ili ako se oslanjate isključivo na ekskluzivan pristup podacima, teško ćete impresionirati ovaj tip fonda.
Regulatorna i strateška pitanja. Kako se moć koncentrira oko nekoliko laboratorija i njihovih satelitskih fondova, europski i britanski regulatori mogli bi početi propitkivati moguće sukobe interesa: što znači da alumni fond značajno ulaže u kompanije koje su egzistencijalno vezane uz API‑je njihova bivšeg poslodavca? Danas to još nije na naslovnicama, ali može postati tema kad takvi fondovi uđu u veće, kasnije runde.
Za osnivače u Hrvatskoj i regiji praktična je poruka jednostavna: tehnička vjerodostojnost vašeg tima i investitora postajat će presudna. Imati na cap tableu fond koji vodi netko tko je radio na frontier modelima može biti jednako važno kao i „veliko ime“ među klasičnim VC‑jevima.
Zaključak
Zero Shot nije hobi projekt nekoliko bivših inženjera OpenAI‑a, već znak da ulazimo u fazu u kojoj AI kapital sve manje slijedi hype, a sve više insajdersko tehničko znanje. Za ozbiljne projekte u robotici, industrijskoj automatizaciji i AI infrastrukturi to je dobra vijest; za površne aplikacije koje žive isključivo na tuđim modelima – ozbiljno upozorenje. Ključno pitanje za osnivače iz Hrvatske i regije glasi: želite li ovakav kapital na svom cap tableu i ako da, kako ćete istodobno zadržati tehnološku i regulatornu autonomiju koju nudi članstvo u EU?
