1. Naslov i uvod
Na tržištu rizičnog kapitala ponovno se osjeti miris euforije. Nakon dvije godine rezanja valuacija i zamrznutih kasnih rundi, u prvim mjesecima 2026. već je nastalo gotovo 40 novih startup jednoroga – većinom povezanih s umjetnom inteligencijom. No ovaj ciklus nije jednostavna repriza 2021. godine: sektori su drugačiji, ulozi veći, a i geografska raspodjela kapitala ostaje izrazito asimetrična.
U nastavku analiziramo što zapravo stoji iza ovog novog vala jednoroga, kako se uklapa u šire trendove i što znači za Hrvatsku te širu srednjo‑ i jugoistočnoeuropsku (SEE) tech scenu.
2. Vijest ukratko
Prema TechCrunchu, koji se poziva na podatke Crunchbasea i PitchBooka, u prvim mjesecima 2026. gotovo 40 VC‑podržanih startupova doseglo je valuaciju od najmanje 1 milijardu američkih dolara. Popis snažno predvode AI kompanije, ali uključuje i igrače iz zdravstva, kripta, energetike i svemirske industrije.
Među AI tvrtkama nalaze se novi proizvođači i dizajneri čipova, platforme za AI infrastrukturu i privatne oblake, humanoidna i industrijska robotika te više istraživačkih AI laboratorija koji razvijaju vlastite modele ili alate za analizu i razumijevanje modela.
Izvan užeg AI segmenta ističu se telemedicinske i zdravstvene platforme (menopauza, trudnoća, mentalno zdravlje), banka specijalizirana za kripto klijente, tvrtka koja proizvodi materijale u orbiti, baterijski sustavi za kućanstva, kao i niz fintech i kripto‑infrastrukturnih startupova. Mnogi od njih do jednorog statusa dolaze jednom rundom u rasponu od oko 90 milijuna do gotovo 1 milijarde dolara.
3. Zašto je to važno
Ovaj novi val jednoroga prvenstveno je signal promjene raspoloženja investitora. Nakon faze opreza, veliki fondovi ponovno agresivno traže „picks & shovels“ prilike – tvrtke koje opskrbljuju cijeli AI ekosustav: čipovima, GPU klasterima, oblakom, alatima za developere, robotikom, podacima.
Najveći kratkoročni dobitnici su oni koji sjede na vrhu vrijednosnog lanca: proizvođači i dizajneri čipova, platforme za privatne modele, alati za upravljanje računalnim resursima i sigurnost modela. Ako se AI zaista proširi u svaku industriju, ove tvrtke naplaćuju „cestarinu“ na svakoj tranzakciji.
Benefit ide i prema osnivačima koji automatiziraju fizički svijet i regulirane sektore – graditeljstvo, logistiku, zrakoplovstvo, proizvodnju, zdravstvo. Humanoidni roboti, autonomni građevinski strojevi, softver za tvornice i digitalne klinike pokazuju pomak od čistog softvera prema rješavanju problema nedostatka radne snage i pritiska na javne sustave.
Poraženi? Sve što se teško uklapa u AI narativ. Klasični SaaS, potrošačke aplikacije i dio climate techa bez jasne AI priče odjednom izgledaju manje atraktivno. Kapital nije ravnomjernije raspoređen, nego koncentriran u vrlo uzak segment.
Posebno zabrinjava činjenica da neki jednorogi nastaju već u seed ili Series A fazi s višemilijardnim valuacijama. Krivulja rizika tako se brutalno skraćuje – ako tehnologija ili regulacija ne krenu očekivanim putem, prostora za pivotiranje gotovo da i nema prije prvih down rounda.
Na razini konkurencije to znači dodatno jačanje velikih cloud i hardverskih igrača, dok se tradicionalni enterprise softver suočava s novom generacijom AI‑prvih konkurenata. Svaki startup koji nije očita AI infrastruktura morat će sve teže objašnjavati zašto „zaslužuje“ razumniju, znatno nižu valuaciju.
4. Šira slika
Između 2020. i 2021. svijet je vidio eksploziju jednoroga potaknutu nultim kamatama i pandemijskom digitalizacijom. Već 2022. uslijedile su više kamate, zatvaranje IPO prozora i tihe korekcije valuacija u privatnim portfeljima.
Današnji val nije povratak u to isto stanje, nego pomak fokusa. Novo društvo jednoroga snažno naginje prema deep‑techu i B2B infrastrukturi umjesto potrošačkih platformi i neobanki. Umjesto dostave hrane, digitalnog taksija i buy‑now‑pay‑later modela, danas na naslovnicama čitamo o dizajnu čipova, privatnim oblacima, alatima za sigurnost modela i industrijskoj automatizaciji.
To je dio šireg trenda industrijalizacije AI‑a. Prvi val odnosio se na velike temeljne modele; drugi val govori o tome kako ih ugraditi u realne procese. Ključne razine su:
- Hardver i računanje – novi čipovi, data centri prilagođeni AI‑u, učinkovitije arhitekture.
- Infrastruktura i platforme – specijalizirani hosting za AI i agente, privatni modeli za poduzeća.
- Vertikalne primjene – zdravstvo, financije, logistika, proizvodnja, s duboko integriranim modelima.
Zbog toga u istom popisu vidimo AI laboratorije, humanoidnu robotiku, banku za kripto klijente i virtualne klinike: sve su to manifestacije istog procesa – selidbe AI‑a iz laboratorija u kritične sustave.
Istodobno, povratak visokovrednovanih kripto tvrtki pokazuje da spekulativni kapital nije nestao – samo je promijenio priču: sada se ističe usklađenost s regulacijom, sprječavanje prijevara i „sigurna“ infrastruktura za digitalnu imovinu.
Sve zajedno sugerira da će sljedeće desetljeće tehnologije biti manje fokusirano na pažnju potrošača, a više na infrastrukturu, automatizaciju i regulirane industrije – ali uz vrlo poznate rizike balona.
5. Europski i regionalni pogled (Hrvatska i SEE)
Za Hrvatsku i širu SEE regiju ovaj popis je istodobno inspiracija i upozorenje.
Inspiracija, jer teme – industrija, energija, zdravstvo, financije – odlično odgovaraju našim komparativnim prednostima. Već imamo globalne primjere iz regije: hrvatski Infobip i Rimac, rumunjski UiPath, baltičke fintech jednoroge. Pokazali smo da se iz „periferije“ može igrati globalna utakmica.
Upozorenje, jer većina novih jednoroga i dalje nastaje u ekosustavima s dubokim bazenom kapitala – SAD, djelomično Kina. U EU, a posebno u manjim državama poput Hrvatske, kronično nedostaje fondova spremnih financirati rizične deep‑tech projekte s rundama od 200–500 milijuna dolara.
Regulativno okruženje EU‑a dodatno oblikuje prostor. Uredba o AI‑u, GDPR, DSA i financijska regulativa (ESMA, EBA) značajno će odrediti kakve AI i kripto modele je uopće moguće graditi iz Zagreba, Ljubljane ili Beograda. To neke poslove otežava, ali otvara niše: alati za objašnjivost modela, sigurnost podataka, digitalni identitet i usklađenost s propisima savršeno se uklapaju u europski kontekst.
Za regionalne startupe, koji tradicionalno dobro stoje u inženjeringu, ali lošije u komercijalizaciji, ovo je prilika: graditi specijalizirane B2B proizvode koji rješavaju EU‑specifične probleme, a zatim ih izvoziti globalno.
6. Pogled unaprijed
Ako ne dođe do ozbiljnog makro šoka ili geopolitičke eskalacije, vjerojatno ćemo tijekom 2026. vidjeti još novih jednoroga. Narativ „AI transformira svaku industriju“ zasad je prejak da bi ga investitori ignorirali.
Na što bi ekosustav u Hrvatskoj trebao obratiti pozornost u idućih 12–24 mjeseca?
- Fundamentali, ne samo valuacija. Koliko tih novih jednoroga ima zdrav, ponavljajući prihod i jasan put do profitabilnosti? To je lekcija i za naše startupe: valuacija je trenutak, poslovni model je maraton.
- Regulatorne lomove. Posebno u zdravstvu, financijama i kriptu pojedina odluka regulatora može preko noći promijeniti jednadžbu. Tvrtke koje od početka grade proizvode „po mjeri regulacije“ imat će prednost.
- Konsolidaciju i akvizicije. Velike korporacije iz EU‑a (automobilci, energetske kompanije, banke) već gledaju kako kupnjom ubrzati svoj AI put. To je realan izlazni put za regionalne deep‑tech tvrtke.
Za hrvatske osnivače ključno je pitanje: juriti za mega rundama po američkom modelu ili graditi kapitalno učinkovite, regulaciji prilagođene biznise koji sporije, ali stabilnije rastu do jednorog statusa. Za lokalne investitore izazov je razlikovati stvarnu infrastrukturu i duboku tehnologiju od tankih „omota“ oko tuđih modela.
7. Zaključak
Povratak jednoroga 2026. istodobno je ohrabrujući i zabrinjavajući. Ohrabrujući, jer kapital konačno ponovno ulazi u ozbiljne deep‑tech projekte koji mogu promijeniti industriju, energiju i zdravstvo. Zabrinjavajući, jer milijardske valuacije u ranim fazama i gotovo opsesivno usmjerenje na AI podsjećaju na cikluse koji su već završili pucanjem balona.
Ključno pitanje za hrvatski i regionalni ekosustav glasi: hoćemo li ovaj put iskoristiti prozor prilike za izgradnju vlastitih AI kapaciteta i infrastrukture ili ćemo ponovno ostati tek korisnici i integratori tuđe tehnologije? Odgovor će odrediti naše mjesto u sljedećem desetljeću digitalne ekonomije.
