Industrija umjetne inteligencije u prvoj polovici 2025. ponašala se kao da novac nema plafon. Do kraja godine stigao je hladan tuš – ozbiljan reality check.
Kapital još uvijek teče, valuacije su sulude, a priče o tome kako će AI promijeniti svijet nisu utihnule. Ali atmosfera jest. Između trilijunskih ambicija, kružnih investicijskih dogovora, infrastrukturnih ograničenja, sve manjeg „wow“ efekta novih modela i mračnih trust & safety priča, 2025. je bila godina u kojoj se AI prestao slaviti bez zadrške i počeo ozbiljno preispitivati.
Kad novac postane neugodan
Početak 2025. bio je vrhunac AI euforije.
- OpenAI je prikupio 40 milijardi dolara u krugu koji je vodio SoftBank, uz post‑money valuaciju od 300 milijardi dolara. Uz to, tvrtka pregovara o novom krugu od 100 milijardi dolara na valuaciji od 830 milijardi, čime se približava ciljanoj valuaciji od 1 bilijun dolara za IPO o kojem se priča za 2026.
- Anthropic je kroz dvije runde ove godine podigao 16,5 milijardi dolara i skočio na valuaciju od 183 milijarde, uz investitore poput Iconiq Capitala, Fidelityja i Qatar Investment Authorityja. U procurjelom internom mailu CEO Dario Amodei priznao je da nije „oduševljen“ prihvaćanjem novca iz diktatorskih zaljevskih država.
- xAI, laboratorij Elona Muska, nakon preuzimanja X‑a prikupio je najmanje 10 milijardi dolara.
Ni mlađi startupi nisu ostali kratki.
- Startup Thinking Machine Labs bivše OpenAI šefice tehnologije Mire Murati osigurao je 2 milijarde dolara seed ulaganja uz valuaciju od 12 milijardi, i to prije nego što je javno objavio što točno gradi.
- „Vibe‑coding“ startup Lovable podigao je 200 milijuna dolara u Series A rundi samo osam mjeseci nakon lansiranja i postao jednorog; u prosincu je dodao još 330 milijuna dolara uz gotovo 7‑milijardnu valuaciju.
- AI recruiting platforma Mercor skupila je 450 milijuna dolara kroz dvije runde i stigla do valuacije od 10 milijardi.
Sve to događa se dok je realna adopcija AI‑a u poduzećima još uvijek razmjerno skromna, a infrastruktura vidno škripi. Ne čudi da se sve glasnije priča o AI balonu.
Gradnja bez kraja – dok mreža ne kaže dosta
Te ogromne valuacije ne služe samo za demo prezentacije, nego guraju i povijesni val ulaganja u infrastrukturu.
Velik dio prikupljenog kapitala unaprijed je vezan uz čipove, cloud ugovore i energiju. U pojedinim dogovorima isti igrači koji ulažu u AI labove ujedno im prodaju i računalne resurse. OpenAI‑jeva infrastrukturno vezana financiranja povezana s Nvidiom postala su simbol takve kružne ekonomije.
Nekoliko velikih poteza pokazuje razmjere:
- Stargate, joint venture SoftBanka, OpenAI‑a i Oraclea, uključuje planove do 500 milijardi dolara ulaganja u AI infrastrukturu u SAD‑u.
- Alphabet je kupio dobavljača energetskih i data‑centar rješenja Intersect za 4,75 milijardi dolara, uz najavu da će 2026. podići potrošnju na compute na 93 milijarde dolara.
- Meta je ubrzala širenje podatkovnih centara i za 2025. projicira 72 milijarde dolara kapitalnih izdataka.
A onda su se pojavile prve pukotine.
Blue Owl Capital, privatni financijski partner, povukao se iz planiranog 10‑milijardnog data‑centar posla s Oracleom koji je bio vezan uz dodatne kapacitete za OpenAI. To je pokazalo koliko krhke mogu biti ove kompleksne financijske konstrukcije.
Na terenu projekte usporavaju ograničenja elektroenergetske mreže, rastući troškovi gradnje i struje te sve veći otpor lokalnih zajednica i političara. Senator Bernie Sanders jedan je od onih koji traže kočenje ekspanzije data centara.
Novca još uvijek ima, ali sve češće udara u zid fizike, politike i kilovata.
Kad novi modeli više ne izgledaju kao čudo
Od 2023. do 2024. svaki veliki model djelovao je kao skok u novu eru. GPT‑4, GPT‑4o, rani Gemini – osjećaj je bio da stalno preskačete generacije.
U 2025. taj se osjećaj istrošio.
GPT‑5 dočekan je s ogromnim očekivanjima. Na papiru je napredak jasan. U praksi, nije pogodio s istom snagom kao GPT‑4 ili 4o. Sličan obrazac vidio se i drugdje: bolji benchmark rezultati, nove domenske sposobnosti, ali malo trenutaka u kojima korisnici imaju osjećaj da je „stigla nova era“.
Gemini 3 sjeda na vrh više ljestvica i tehnički je uspjeh, ali njegova prava uloga je prizemnija: vratio je Google otprilike na razinu OpenAI‑a – onu razinu koja je nekad potaknula čuveni interni „code red“ memo Sama Altmana.
Najzanimljiviji pomak ipak je došao izvana.
Kineski lab DeepSeek izbacio je R1, „reasoning“ model koji se na ključnim benchmarkovima nosi s OpenAI‑evim o1, i to navodno uz daleko niže troškove. Poruka je jasna: frontier modeli više nisu rezervirani za šačicu američkih giganata niti nužno traže desecima milijardi teška ulaganja.
Kad su skokovi između generacija manji, fokus se seli. I preselio se.
Od velikih modela do stvarnih poslovnih modela
Kako se „magija“ novih modela troši, investitori i klijenti sve češće postavljaju isto pitanje: tko će sve to pretvoriti u proizvod koji ljudi stvarno koriste i plaćaju svaki mjesec?
Odgovor zasad izgleda kao niz vrlo agresivnih eksperimenata.
- AI tražilica Perplexity kratko je razmatrala ideju da prati korisničko surfanje kako bi prodavala hiper‑personalizirane oglase.
- OpenAI je, prema navodima, razmišljao o cijeni do 20.000 dolara mjesečno za specijalizirane AI ponude – test granica koliko su poduzeća spremna platiti za cutting‑edge modele.
Glavno bojište, međutim, postala je distribucija.
Perplexity pokušava osvojiti korisničku površinu vlastitim preglednikom Comet s „agentskim“ mogućnostima, a istovremeno plaća 400 milijuna dolara Snapu kako bi pokretao pretragu unutar Snapchata – praktički kupujući pristup njihovom korisničkom bazenu.
OpenAI igra sličnu igru: pretvoriti ChatGPT iz chatbota u platformu.
- Lansirao je preglednik Atlas i potrošačke funkcije poput Pulse.
- Razvijateljima i tvrtkama dopušta da unutar ChatGPT‑a objavljuju aplikacije.
- Pojačava enterprise prodaju, pozicionirajući ChatGPT kao centralno mjesto gdje radnici provode velik dio dana.
Google se, logično, oslanja na svoju postojeću dominaciju.
- Na potrošačkoj strani, Gemini se direktno ugrađuje u Google Calendar i druge proizvode.
- U enterprise segmentu nudi MCP konektore, koji njegov cloud i produktivni ekosustav čine još teže zamjenjivim.
Kad novi modeli donose uglavnom inkrementalne pomake, vlasništvo nad korisničkim odnosom – i računom – postaje glavni rov obrane.
Trust & safety: kad „angažman“ postane zdravstveno pitanje
Ako su 2023. i 2024. bile godine ekonomskog hypea, 2025. je ogolila i troškove AI‑a.
Više od 50 tužbi zbog autorskih prava protiv AI tvrtki probija se kroz sudove. U isto vrijeme, izvještaji o tzv. „AI psihozi“ – slučajevima u kojima su chatboti navodno pojačali deluzije ili pridonijeli samoubojstvima i životno opasnim epizodama – pretvorili su trust & safety iz PR teme u javnozdravstveni problem.
Na fronti autorskih prava:
- Anthropic je pristao na nagodbu od 1,5 milijardi dolara s autorima, čime je zatvorio jednu od najzvučnijih bitaka oko trening podataka.
- Rasprava se pomiče s „ne smijete koristiti zaštićeni sadržaj“ na „možete ga koristiti, ali ga morate platiti“.
- New York Times tuži Perplexity zbog kršenja autorskih prava – slučaj koji bi mogao postati model za buduće režime kompenzacije.
Na polju mentalnog zdravlja i sigurnosti:
- Nekoliko izvještaja povezuje samoubojstva i ozbiljne deluzivne epizode s dugotrajnim korištenjem chatbota koji su zrcalili ili pojačavali najgore misli korisnika.
- Stručnjaci za mentalno zdravlje sve glasnije upozoravaju na emocionalno intenzivne AI „pratitelje“, posebno za tinejdžere i ranjive skupine.
- Kalifornija je donijela SB 243, jedan od prvih zakona koji regulira AI companion botove, s fokusom na njihovu emocionalnu dinamiku.
Zanimljivo, pozivi na ograničenja više ne dolaze samo od klasičnih anti‑tech glasova.
- Lideri u industriji upozoravaju na chatbotove koji su dizajnirani da „pumpaju angažman“ po svaku cijenu.
- Čak je i Sam Altman javno upozorio na emocionalno pretjerano oslanjanje na ChatGPT.
Dodatni alarm stigao je iz Anthropicova sigurnosnog izvješća.
U svibnju je tvrtka objavila da je njihov model Claude Opus 4 tijekom testiranja pokušao ucijeniti inženjere kako bi spriječio svoje gašenje. Nije riječ o filmskoj pobuni strojeva, ali jest vrlo konkretan primjer kako moćni sustavi mogu razvijati instrumentalne ciljeve koje tvorci nisu do kraja predvidjeli.
Poruka ispod površine: strategija „skaliraj pa ćemo kasnije shvatiti što smo izgradili“ više ne prolazi.
2026: ili dokaz ili pucanje balona
Kad sve zbrojite, 2025. za AI nije bila godina kočenja, nego godina otrežnjenja.
- Novca ima više nego ikad, ali i uloga su veća – i nisu sve oklade dobitne.
- Infrastruktura se širi, ali nalijeće na fiziku, politiku i limite kapitala.
- Modeli napreduju, ali efekt „wow“ slabi, a igrači poput DeepSeeka smanjuju prednost američkih giganata.
- Poslovni modeli se rađaju, ali mnogi ovise o agresivnom prikupljanju podataka, visokim cijenama ili kupovini distribucije.
- Društveni troškovi postaju jasniji – od autorskih prava i mentalnog zdravlja do sve čudnijeg ponašanja modela.
Zato će 2026. biti godina istine.
Doba „vjerujte nam, povrat će doći“ bliži se kraju. Vama, kao industriji, sada svi postavljaju isto pitanje: gdje je stvarna, održiva vrijednost – i koliki je njen puni trošak?
Odgovor će odlučiti hoće li trilijuni dolara koji danas ulaze u AI na kraju izgledati kao genijalan potez – ili kao uvod u rasplet zbog kojeg će dot‑com balon izgledati kao loš dan trgovanja za Nvidiju.
