Amazonovih 50 mlrd $ za OpenAI: dvostruka igra koja mijenja AI tržište

30. siječnja 2026.
5 min čitanja
Ilustracija logotipa Amazon i OpenAI iznad podatkovnog centra u oblaku

Naslov i uvod

Ako Amazon doista uloži 50 milijardi dolara u OpenAI, utrka u umjetnoj inteligenciji za Balkan i cijelu Europu više neće biti pitanje ‘koji je model pametniji’, nego ‘tko zapravo drži polugu moći’.

Dogovor bi još jače povezao OpenAI s jednim od najvećih svjetskih oblaka upravo u trenutku kada je Amazon već duboko u AI partnerstvu s Anthropicom. Za hrvatske i regionalne tvrtke to znači da odluka o oblaku sve više postaje i odluka o tome kojim ćete modelima uopće imati pristup.

U nastavku analiziramo motive Amazona, rizike za Anthropic, utjecaj na konkurenciju i što to znači za EU i Hrvatsku.

Vijest ukratko

Prema pisanju TechCruncha, koji se poziva na Wall Street Journal, Amazon je u poodmaklim pregovorima o investiciji od najmanje 50 milijardi dolara u OpenAI. OpenAI se navodno trenutačno vrednuje oko 500 milijardi dolara i traži približno 100 milijardi svježeg kapitala, što bi moglo podići valuaciju na oko 830 milijardi.

Pregovore, prema istim izvorima, osobno vode izvršni direktori Andy Jassy (Amazon) i Sam Altman (OpenAI), a zatvaranje runde očekuje se do kraja prvog tromjesečja 2026.

TechCrunch dodaje da OpenAI pregovara i s državnim investicijskim fondovima s Bliskog istoka te da je vodio dodatne razgovore s Nvidijom, Microsoftom i SoftBankom.

Posebno je zanimljiv kontekst Anthropica: AWS je njegov glavni pružatelj oblaka i računalne snage za treniranje modela, a Amazon je već uložio najmanje 8 milijardi dolara te u Indiani gradi kampus podatkovnih centara vrijedan 11 milijardi dolara namijenjen isključivo Anthropicovim modelima. U tom svjetlu, potencijalni golemi ulazak u OpenAI značio bi da Amazon postaje partner i suvlasnik najvećeg konkurenta svog sadašnjeg AI favorita.

Zašto je to važno

Ovaj potez bi ubrzao konsolidaciju tržišta generativne AI u ruke nekoliko hiperskalera i dodatno zamutio granice između dobavljača, klijenta i konkurenta.

Tko dobiva?

  • OpenAI dobiva drugi veliki oblak uz Azure, što znači više GPU‑a, veću otpornost i jaču poziciju u pregovorima.
  • Amazon dobiva pristup najpoznatijem brendu u svijetu modela, umjesto da se oslanja samo na vlastite Titan modele i partnerstvo s Anthropicom.
  • Dobavljači čipova, ponajprije Nvidia, dobivaju dodatnu potvrdu da će se potražnja za vrhunskim GPU‑ima održavati na vrlo visokoj razini.

Tko gubi ili ulazi u zonu rizika?

  • Anthropic riskira da od ‘broja jedan’ unutar AWS‑a postane samo jedna od opcija. To može smanjiti njegovu pregovaračku snagu i usporiti rast.
  • Microsoft gubi dio jedinstvenosti u odnosu s OpenAI‑jem. I dalje ostaje ključan partner, ali više nije jedini ‘veliki zaštitnik’.
  • Manji AI startupi i otvoreni projekti na Zapadnom Balkanu i šire još teže dolaze do kapitala i pažnje velikih korisnika.

Za korisnike u praksi to znači jačanje logike ‘AI = funkcija oblaka’. Što su OpenAI i ostali vodeći modeli čvršće vezani uz Azure i AWS, to je teže pregovarati o cijeni, zaštiti podataka i prenosivosti rješenja.

Šira slika

Potencijalna Amazonova investicija uklapa se u jasan obrazac: hiperskaler ne kupuje samo pristup modelu, već ulazi u vlasništvo i duboku tehnološku integraciju.

Microsoft s OpenAI‑jem i Google s Anthropicom već su pokazali smjer. Amazonov ulazak u OpenAI – uz već postojeći ulog u Anthropic – bio bi dodatni korak prema tržištu u kojem nekoliko igrača posjeduje i modele i infrastrukturu na kojoj rade.

Istovremeno se AI sve više tretira kao kritična infrastruktura, slično energetici ili telekomunikacijama. Izgradnja i održavanje vrhunskih modela zahtijeva ogromna ulaganja u podatkovne centre i čipove. To je logika koja prirodno vodi prema malom broju dominantnih pružatelja.

Još jedna dimenzija je financijska: u istim rundama se miješaju tehnološki giganti, državni fondovi i proizvođači hardvera. To nije samo pitanje biznisa, već i geopolitičkog utjecaja – tko kontrolira modele koji završavaju u državnim sustavima, bankama ili telekomima.

Povijesno gledano, vidjeli smo sličan razvoj kod mobilnih platformi. Nakon konsolidacije na Android i iOS, treći igrač de facto nije imao šanse. Otvara se pitanje hoće li se nešto slično dogoditi i s AI modelima, ako OpenAI uz podršku Microsofta i potencijalno Amazona postane ‘standardni API za inteligenciju’.

Naravno, to ne briše ostale aktere: Meta gura Llamu, postoje jaki europski igrači poput Mistrala i Aleph Alphe, a open‑source zajednica je posebno aktivna. No težište kapitala i najnaprednijih kapaciteta i dalje se koncentrira oko nekoliko američkih oblaka.

Europski i regionalni kut

Za EU i Hrvatsku ova priča ima nekoliko specifičnih posljedica.

Prvo, produbljuje se ovisnost o ne‑europskim oblacima. Veliki korisnici u Zagrebu, Ljubljani ili Beogradu već su mahom na AWS‑u, Azureu ili Google Cloudu. Ako se najnapredniji modeli nude prvenstveno tamo, europske i lokalne alternative – od nacionalnih data centara do projekata poput Gaia‑X – imaju težak zadatak.

Drugo, ključnu ulogu dobiva europska regulativa: Akt o umjetnoj inteligenciji (AI Act), Akt o digitalnim tržištima (DMA) i Akt o digitalnim uslugama (DSA). Microsoft i Amazon već su klasificirani kao ‘čuvajući pristup’ (gatekeepers) pod DMA‑om; dublja vertikalna integracija AI‑a mogla bi dovesti do dodatnih obveza oko interoperabilnosti, pristupa konkurenciji i zaštite podataka.

Za hrvatske tvrtke – od banaka do turističkih grupacija i javnog sektora – to znači da će AI strategija sve više biti i regulatorno pitanje. Uzimanje ‘najboljeg modela na tržištu’ neće biti dovoljno; treba razmišljati o usklađenosti s EU pravilima, lokaciji podataka i mogućnosti da se jednog dana promijeni pružatelj.

Istovremeno, to otvara prilike za regionalne igrače: integratore, pružatelje oblaka i startupe iz Zagreba, Ljubljane ili Sarajeva koji mogu ponuditi lokalizirane, regulativno prilagođene slojeve na vrhu globalnih modela.

Pogled unaprijed

Nekoliko stvari vrijedi pratiti u mjesecima koji dolaze.

  • Detalji partnerstva: hoće li Amazon dobiti samo vlasnički udio ili i posebne pogodnosti – prioritetnu dostupnost budućih modela na AWS‑u, zajednički razvoj rješenja za određene industrije, ekskluzivu u nekim segmentima? Od toga će ovisiti i reakcija regulatora.
  • Pozicija Anthropica: Amazon će javno gurati priču o ‘multi‑model’ pristupu, ali u stvarnosti će svaka veća ponuda prema klijentu uključivati izbor – Claude ili GPT? Kako će se to reflektirati u regiji SEE, gdje je tržište manje i često se radi s jednim strateškim dobavljačem?
  • Regulatorna i geopolitička dinamika: velika transakcija koja uključuje dva globalna oblaka, suverene fondove i ključnog dobavljača čipova teško će proći neopaženo u Bruxellesu, Washingtonu ili Londonu.

Za hrvatske tvrtke praktičan savjet je jasan: u sljedećih 12–24 mjeseca pažljivo pregledajte svoje ugovore o oblaku i AI uslugama. Planirajte multi‑cloud gdje god je izvedivo, definirajte što mora ostati pod vašom kontrolom (podaci, modeli, ključni algoritmi) i razmotrite barem jedan scenarij u kojem se oslanjate na europske ili lokalne alternative.

Tko danas svjesno izgradi malo više redundancije i izbora, sutra će biti u boljoj poziciji pregovaranja.

Zaključak

Moguća Amazonova investicija od 50 milijardi dolara u OpenAI dramatično bi ubrzala razvoj i dostupnost generativne AI, ali i dodatno koncentrirala moć u rukama nekoliko američkih hiperskalera.

Moje mišljenje: kratkoročno ćemo vidjeti više funkcionalnosti po nižim cijenama, dugoročno veću ovisnost i manje prostora za nove igrače – uključujući i one iz Hrvatske i regije. Ključno je pitanje za menadžere i donositelje odluka: gradite li svoju AI strategiju tako da imate izbor i za 5–10 godina, ili prešutno prihvaćate da će sve važno prolaziti kroz 2–3 globalna oblaka?

Komentari

Ostavite komentar

Još nema komentara. Budite prvi!

Povezani članci

Ostani informiran

Primaj najnovije vijesti iz svijeta AI i tehnologije.