1. Naslov i uvod
Novo izvješće o popravljivosti prijenosnih računala i pametnih telefona donosi neugodne vijesti za dva giganta: Apple i Lenovo. Oba brenda završavaju pri dnu ljestvice kada je riječ o popravljivosti laptopa, a Apple stoji još gore kod mobitela. To nije samo reputacijski problem – to je sudar višegodišnjih dizajnerskih navika s ubrzanim regulatornim valom koji dolazi iz Europske unije.
Korisnici uređaje koriste sve dulje, lokalni servisi od Zagreba do Splita jačaju svoju ponudu, a pritisak da se smanji elektronički otpad raste. U takvom trenutku izvješće koje kaže da su dva od najvećih proizvođača i dalje „teški za popravak” ima vrlo konkretne posljedice. U nastavku objašnjavamo što je točno mjerila studija, zašto su Apple i Lenovo ispali loše i što to znači za korisnike i tvrtke u Hrvatskoj i regiji.
2. Vijest ukratko
Kako piše Ars Technica, američka potrošačka organizacija Public Interest Research Group (PIRG) Education Fund objavila je novo izdanje godišnjeg izvješća u kojem ocjenjuje popravljivost prijenosnika i pametnih telefona. Prema toj analizi, Apple i Lenovo su među najlošijima kod laptopa, a Apple ima i jednu od najnižih ocjena među proizvođačima telefona.
PIRG je proučio po deset najnovijih modela koji su u siječnju bili navedeni na francuskim web-stranicama proizvođača. Kod prijenosnika polazišna točka je bio francuski indeks popravljivosti, ali je dodatna težina dana fizičkoj rastavljivosti. Ocjene su zatim prilagođene ovisno o tome financira li proizvođač udruge koje lobiraju protiv zakona o pravu na popravak u SAD-u ili je takve zakone javno podržao.
Apple je kod laptopa dobio ocjenu C‑, a kod telefona D‑. Lenovo je s C‑ među prijenosnicima završio kao drugi najlošiji veliki brend. Za pametne telefone PIRG se oslanja na EPREL, europski sustav uveden 2025., koji mjeri šest aspekata popravljivosti – od dubine rastavljanja do trajanja softverske podrške.
3. Zašto je to važno
Popravljivost više nije tema rezervirana za entuzijaste koji vole sami „čačkati” po elektronici. Ona izravno utječe na troškove, ekološki otisak i neovisnost korisnika.
Trošak vlasništva. Uređaj koji je teško otvoriti i popraviti gotovo uvijek završi u skupom ovlaštenom servisu ili u ladici – zamijenjen novim. Za hrvatska kućanstva i male tvrtke, gdje se laptopi često koriste pet ili više godina, to znači veći ukupni trošak. Za javni sektor, škole i fakultete, popravljivost je sve važniji kriterij pri nabavi.
Sukob s „zelenim” imidžem. Apple i Lenovo se vole prikazivati kao lideri održivosti i smanjenja emisija. No kada neovisni indeksi pokažu da su njihovi proizvodi teško popravljivi, a informacije o tome manjkave, ta slika gubi uvjerljivost. Lenovo je u posebno nezahvalnoj poziciji: već prošle godine prozvan je jer u Francuskoj nije objavljivao obavezne dokumente o popravljivosti, a prema novom izvješću ni danas nije u potpunosti usklađen.
Regulatorni pritisak. U SAD-u se zakoni o pravu na popravak šire na razini saveznih država. U EU je smjer još jasniji: proizvodi moraju trajati dulje i moraju se moći lakše popraviti. Proizvođači koji odugovlače riskiraju ne samo loš imidž nego i kazne, zabrane ili gubitak bodova na javnim natječajima.
Drugim riječima, ovo izvješće nije izoliran incident, nego pokazatelj koliko je postojeći model „zatvorene kutije” dugoročno neodrživ – pogotovo na europskom tržištu.
4. Šira slika
Rezultati PIRG-a uklapaju se u širi trend: polagan, ali jasan zaokret prema modularnijem i popravljivom hardveru.
Postoje pioniri koji su cijeli brend izgradili na toj ideji, poput Frameworka ili Fairphonea. U svijetu prijenosnika Dell, HP i čak Microsoft kod novijih Surface modela uvode dizajne s više standardnih vijaka, manje ljepila i zamjenjivim komponentama.
Apple je u toj priči paradoks. Na mehaničkoj razini njegovi uređaji i dalje često imaju zalijepljene baterije i zalemljenu memoriju. Istovremeno, kompanija uvodi pomake: novi MacBook Neo u izvješću dobiva pohvale zbog osjetno bolje popravljivosti, a Apple je pokrenuo programe samopopravka i alat Repair Assistant te ublažio neke najstrože oblike tzv. „uparivanja dijelova“, gdje neoriginalne komponente jednostavno nisu radile.
Ipak, ključni elementi kontrole ostaju. Širenje funkcije Activation Lock na pojedine komponente i činjenica da je, primjerice, Face ID u praksi nemoguće servisirati izvan ovlaštene mreže pokazuju kako softverske i sigurnosne mjere mogu poslužiti kao barijera za tržište zamjenskih dijelova.
Ako povučemo paralelu s poviješću – kod emisija automobila, sigurnosnih standarda ili zaštite podataka – obrazac je sličan: industrija tvrdi da su stroža pravila neostvariva, a nekoliko godina kasnije ista pravila postaju norma. Popravljivost je na putu da postane sljedeće takvo područje. Ocjena C‑ 2026. godine možda prolazi; 2030. ista ocjena može značiti ozbiljan tržišni minus.
5. Europski i regionalni kut
Europska unija nije pasivni promatrač, nego ključni akter. Francuski indeks popravljivosti, na kojem dobrim dijelom počivaju ocjene laptopa u izvješću, već danas obvezuje proizvođače da jasno prikažu ocjenu popravljivosti za svaki odgovarajući proizvod. Za pametne telefone i tablete EU je stvorila registar EPREL, koji od 2025. donosi i posebnu metriku popravljivosti.
Uz to, EU je 2024. postigla politički dogovor o novim pravilima prava na popravak. Ona će od proizvođača tražiti da u određenim slučajevima prednost daju popravku umjesto zamjeni, da dulje osiguraju dostupnost rezervnih dijelova i tehničke dokumentacije te da olakšaju rad neovisnim servisima. Hrvatska će ta pravila morati prenijeti u nacionalno zakonodavstvo.
Za korisnike i poduzetnike u Hrvatskoj to znači tri stvari:
- Više transparentnosti. Informacije o popravljivosti bit će postupno sve vidljivije pri kupnji – bilo da laptop kupujete online ili u trgovini.
- Jača pregovaračka pozicija. Kada države, županije ili škole u natječajima počnu tražiti minimalne ocjene popravljivosti, brendovi s lošim ocjenama to će osjetiti na prodaji.
- Poslovna prilika. Servisi i refurbishing tvrtke u Zagrebu, Splitu, Osijeku ili Rijeci mogu na temelju novih pravila graditi stabilnije poslovne modele, jer lakše dolaze do dijelova i shema.
Naravno, specifičnost hrvatskog i regionalnog tržišta je niža kupovna moć i velika prisutnost rabljenih uređaja. Ako proizvođači zadrže visoke cijene originalnih dijelova, pritisak na sivu zonu tržišta i uvoz neoriginalnih komponenti ostat će snažan.
6. Pogled unaprijed
Ne treba očekivati dramatičan zaokret preko noći, ali trend je jasan i teško zaustavljiv.
Apple će vjerojatno nastaviti s taktikom malih koraka: više modela s bolje osmišljenom unutarnjom arhitekturom (po uzoru na MacBook Neo), širenje programa samopopravka na tržišta EU te povremeno popuštanje najkontroverznijih softverskih ograničenja oko zamjenskih dijelova. Cilj će biti zadovoljiti regulatorni minimum i smiriti kritike, uz zadržavanje maksimalne kontrole nad ekosustavom.
Lenovo, s druge strane, mora najprije „pohvatati konce“ oko usklađenosti. Dvije godine zaredom imati probleme s objavom zakonom propisanih informacija u Francuskoj ukazuje na ozbiljniji interni propust. Ako se situacija ne popravi brzo, francuske vlasti – a potencijalno i druge članice EU – mogle bi zaoštriti pristup.
Za industriju će ključna biti tri signala:
- Javni natječaji. Kad velike javne nabave (škole, bolnice, ministarstva) službeno uvedu pragove popravljivosti, motivacija proizvođača za promjenu dizajna naglo će porasti.
- Politike ažuriranja. EPREL bolje ocjenjuje uređaje s duljim razdobljem softverske podrške. Ako Apple, Samsung i ostali prijeđu današnjih pet godina, njihova će se ocjena popraviti i bez ijedne promjene u hardveru.
- Regulacija „uparivanja dijelova“. Sljedeća velika bitka mogla bi biti oko toga smije li softver sprječavati rad kompatibilnih dijelova trećih strana. Ako EU ovdje povuče jasnu crtu, mnogi trenutni modeli servisa i prodaje dijelova morat će se preispitati.
7. Zaključak
PIRG-ovo izvješće ne otkriva nepoznatu tajnu o Appleu i Lenovu, već pripisuje brojčanu vrijednost kritikama koje serviseri i aktivisti iznose godinama. Ono što se promijenilo 2026. jest kontekst: EU zaoštrava propise, javnost je osjetljivija na održivost, a pojavljuju se i popravljivije alternative.
Za proizvođače koji popravljivost i dalje tretiraju kao fusnotu, to je ozbiljno strateško upozorenje. A za vas kao kupce ostaje pitanje: hoćete li pri sljedećoj kupnji prijenosnika ili telefona jednaku važnost dati ocjeni popravljivosti kao procesoru, bateriji ili kameri?
