Europske banke spremaju rezanje 200.000 radnih mjesta dok AI preuzima pozadinske poslove

1. siječnja 2026.
5 min čitanja
Sjedište europske banke s digitalnom grafikom koja simbolizira umjetnu inteligenciju

Europsko bankarstvo ulazi u novu fazu štednje u kojoj se jasno vidi tko plaća cijenu za „učinkovitost“ – administracija, rizik i compliance.

Nova analiza Morgan Stanleyja, o kojoj piše Financial Times, procjenjuje da bi do 2030. u Europi moglo nestati više od 200.000 bankarskih radnih mjesta, kako banke sve agresivnije uvode AI i zatvaraju fizičke poslovnice. To je otprilike 10 % radne snage u 35 najvećih banaka.

Tko prvi dolazi na udar

Glavni rezovi neće krenuti od najplaćenijih bankara, nego iz pozadine sustava:

  • back‑office i operativna podrška
  • upravljanje rizicima
  • usklađenost s propisima (compliance)

To su poslovi puni rutine i tablica, koje se lako razbiju u jasne korake – idealan teren za algoritme i automatizaciju. Upravo tu veliki jezični modeli i specijalizirani AI alati najbrže zamjenjuju ljude.

Morgan Stanley procjenjuje da banke kroz AI ciljaju do oko 30 % veću učinkovitost. U okruženju pritiska na troškove i profite, takva brojka je previše primamljiva da bi je uprave ignorirale.

Globalni val, ne samo europski

Slični se rezovi spremaju i preko Atlantika. U listopadu je Goldman Sachs upozorio zaposlenike u SAD‑u na otpuštanja i zamrzavanje zapošljavanja do kraja 2025. godine, u sklopu AI programa „OneGS 3.0“. Cilj su procesi od onboardinga klijenata do izvještavanja regulatorima.

U Europi su neki potezi već javno najavljeni:

  • Nizozemski ABN Amro planira do 2028. smanjiti broj zaposlenih za oko petinu.
  • CEO Société Généralea poručio je interno da je „ništa nije sveto“.

Poruka je jasna: AI u bankama više nije pilot‑projekt, nego faktor koji direktno oblikuje broj ljudi na platnoj listi.

Problem za „mlade snage“ u bankarstvu

Dio sektora ipak upozorava na dugoročne posljedice. Jedan dužnosnik JPMorgan Chasea rekao je za FT da bi se industriji to moglo obiti o glavu ako mlađi bankari nikada ne nauče osnove posla, jer sav „teški“ posao odrađuju strojevi.

To otvara klasičan AI paradoks za bijela‑okovratna zanimanja:

  • Automatiziramo upravo one zadatke na kojima su se generacije početnika učile zanatu.
  • Ako to nestane preko noći, ostaje vam generacija koja zna klikati po alatima, ali slabije razumije sustav u pozadini.

Što to znači za radnike u regiji

Naslovna brojka – 200.000 mogućih ukinutih radnih mjesta – zvuči daleko, ali utjecaj će se osjećati i u regiji, gdje su kćeri velikih europskih banaka glavni igrači.

Tri ključna pitanja na koja će zaposlenici tražiti odgovore:

  1. Prekvalifikacija ili čisto rezanje troškova?
    Hoće li banke ozbiljno ulagati u edukaciju ljudi za uloge povezane s AI‑em, podacima i savjetovanjem klijenata, ili će se sve svesti na prirodni odliv i klasična otpuštanja?

  2. Manje poslovnica, lošiji pristup uslugama
    Kako će zatvaranje fizičkih poslovnica utjecati na starije građane, manja mjesta i one bez digitalnih vještina – teme koje su posebno osjetljive u zemljama Balkana?

  3. Automatizirani rizik i compliance
    Ako kontrolne funkcije u velikoj mjeri preuzmu modeli, regulatori će tražiti puno više transparentnosti – i jasnu odgovornost kad model pogriješi.

Nova realnost bankarskog posla

Projekcija Morgan Stanleyja ne znači da će do 2030. sigurno ostati bez posla točno 200.000 ljudi. Gospodarske prilike, politika i pritisak javnosti te će brojke pomicati.

Ali trend je jasan: AI više nije dodatak strategiji europskih banaka – on sve češće odlučuje koliko će vas sutra sjediti u uredu.

Za vas, ako radite u back‑officeu, riziku ili usklađenosti, to je signal da u idućih nekoliko godina postaje ključno naučiti kako surađivati s AI sustavima – i kako im se suprotstaviti kad „pametni“ model predloži glupu odluku.

Komentari

Ostavite komentar

Još nema komentara. Budite prvi!

Povezani članci

Ostani informiran

Primaj najnovije vijesti iz svijeta AI i tehnologije.