Project Genie: Googleov pogled u budućnost igara – ali samo za one koji mogu platiti

Naslov i uvod

Google više ne želi da generativnu video‑AI samo gledate – želi da je igrate. Project Genie, eksperimentalni web alat koji iz fotografije ili tekstualnog opisa u minuti stvara kratki interaktivni svijet, možda je najjasniji signal kamo ide spoj igara i umjetne inteligencije. No taj pogled u budućnost zasad je zaključan iza pretplate od 250 dolara mjesečno i ozbiljnih ograničenja. U ovom tekstu analiziramo kome Genie realno pomaže, koga potiskuje te što bi mogao značiti za europsko i hrvatsko/regionalno tržište.

Vijest ukratko

Prema pisanju Ars Technice, Google je proširio pristup svojoj tehnologiji „world model“ pod imenom Project Genie, kao istraživačkom prototipu koji radi u pregledniku. Sustav se temelji na ranije prikazanom modelu Genie 3 i povezan je s novijim Googleovim AI modelima poput Nano Banana Pro i Gemini 3.

Korisnik može učitati sliku ili tekstualno opisati okruženje i lik. Na temelju toga Google prvo generira statičnu referentnu sliku, a zatim je pretvara u interaktivni video rezolucije 720p i oko 24 sličice u sekundi, koji se oko 60 sekundi može kontrolirati tipkama WASD. Seanse se mogu ponavljati ili „remiksirati“, a nastali video je dostupan za preuzimanje.

Pristup je strogo ograničen. Ars Technica navodi da je Genie dostupan samo kroz posebnu web aplikaciju i isključivo korisnicima pretplate AI Ultra, koja košta 250 američkih dolara mjesečno. Google naglašava da je riječ o eksperimentu, što se vidi po ograničenom trajanju svjetova, latenciji, nesavršenoj fizici, nedostajućim funkcijama (npr. ubacivanje događaja u već pokrenutu simulaciju) te promjenjivim pravilima sadržaja – uključujući postupno blokiranje promptova koji previše podsjećaju na igre Nintenda.

Zašto je to važno

Iza zaigrane prezentacije krije se ozbiljno strateško pitanje: što se događa kada „pogonski stroj“ igre više nije engine na vašem računalu, nego model u oblaku?

Kratkoročni dobitnici su:

• Google, koji dobiva prestižnu demonstraciju za svoj najskuplji AI paket i, još važnije, veliku količinu podataka o interakciji za daljnje treniranje modela svijeta.
• Profesionalni studiji, agencije i dobro financirani kreatori, kojima 250 dolara mjesečno nije prepreka i koji Genie mogu koristiti za brze prototipove, pitch prezentacije i testiranje ideja bez pune produkcijske mašinerije.

S druge strane, prvi gubitnici su:

• manji proizvođači alata i asset marketi, čija se vrijednost temelji na olakšavanju level dizajna. Ako jedan prompt u minuti isporuči igrivo okruženje, dio te vrijednosti nestaje.
• indie timovi i solo developeri bez kapitala, posebno na tržištima poput hrvatskog ili šire regije, gdje je 250 dolara mjesečno ozbiljan izdatak.

Važno je shvatiti da Genie zasad ne generira klasičan projekt igre, nego interaktivni video koji model računa sličicu po sličicu na Googleovim serverima. To ne možete uvesti u Unity ili Unreal, urediti i objaviti na Steamu ili mobilnim trgovinama. Posljedice su jasne:

• Vlasništvo: tko zapravo „posjeduje“ takav svijet? Pravno je to siva zona, praktično – ovisite o uvjetima Googlea.
• Zaključavanje na platformu: ako je jedini način stvaranja, dijeljenja i igranja tih svjetova preko Googleove web aplikacije, Google postaje novi „čuvar vrata“.
• Promjena dizajnerske prakse: ako je jeftino generirati desetke varijanti, manje se ručno gradi, a više kurira i dorađuje ono što je AI izbacio.

Zbog toga je Project Genie važniji kao signal nego kao konkretan proizvod: veliki igrači otvoreno ciljaju na interaktivne AI svjetove kao sljedeći korak nakon chatbota, slika i videa.

Šira slika

Genie se uklapa u nekoliko većih trendova:

1. Od generativnog videa do igrivog videa: alati poput OpenAI Sora i Google Veo pokazali su da modeli mogu stvarati uvjerljive kratke filmove. Genie dodaje mogućnost da se ti filmovi ponašaju poput jednostavne igre – reagiraju na vaše tipke u stvarnom vremenu.
2. Dugotrajna demokratizacija razvoja igara: od internih enginea smo došli do Unityja i Unreala, zatim do Roblox‑a, Minecraft‑a i Fortnite Creative‑a, gdje djeca i tinejdžeri slažu iskustva bez dubokog programiranja. Sljedeća razina je: „napišite što želite, model generira kostur svijeta“.

Kao i prije, demokratizacija dolazi u paketu s novom koncentracijom moći. Unity je dao alat tisućama indie studija – pa ih kasnije pogodio kontroverznim promjenama cijena. Roblox je otvorio vrata kreatorima iz Zagreba, Beograda ili Sarajeva, ali pod strogim pravilima monetizacije i moderiranja. Project Genie sugerira budućnost u kojoj je sam engine zatvoreni servis u oblaku.

Konkurencija je ozbiljna: Meta radi na generativnim 3D svjetovima za VR/AR, Nvidia gura AI‑likove i naraciju u klasične igre, Roblox testira AI generiranje asseta i koda. Google si teško može dopustiti da opet zakasni, kao što se dogodilo s prvim valom chatbota.

Infrastrukturno gledano, Genie svjetovi ne renderiraju se na vašoj grafičkoj kartici, nego se streamaju iz Googleovih podatkovnih centara – nešto između cloud gaminga i generativnog videa. Ako se ovaj model proširi, dodatno će ojačati trend prema serverskoj simulaciji i povećati ovisnost o velikim cloud providerima.

Europski i regionalni kut

Za europske i hrvatske korisnike Project Genie dolazi u trenutku kada EU intenzivno postavlja pravila igre za AI.

EU AI Act svrstava generativne modele opće namjene – kakav je i onaj iza Genija – u kategoriju s posebnim obvezama transparentnosti i upravljanja rizicima. Google to može ispuniti, ali prostor se otvara i za europske ili regionalne alternative, primjerice specijalizirane modele svjetova za obrazovanje, turizam ili industriju, s jasnijom kontrolom podataka i vlasništva.

Tu je i autorsko pravo. Ars Technica bilježi kako su promptovi koji podsjećaju na Nintendo isprva prolazili, a zatim bivali blokirani. U EU, s Direktivom o autorskom pravu i jakim izdavačkim sektorom, pritisak na:

• filtriranje IP‑osjetljivih promptova i
• veću transparentnost o učnim podacima (igre, filmovi, serije)

bit će još snažniji.

Za hrvatske i regionalne studije – od mobilnih timova u Zagrebu do većih igrača poput Croteama ili firmi koje rade outsourcing – Genie je:

• prilika za brzo testiranje ideja, stilova i gameplay prototipova,
• ali i prijetnja, jer dodatno pomiče polugu moći prema globalnim platformama. Ako sutra Google integrira sličnu tehnologiju izravno u Android, YouTube ili Chrome, bit će još teže lokalnim projektima doći do vidljivosti bez posrednika.

Kao članica EU, Hrvatska sudjeluje i u raspravi o digitalnom suverenitetu: koliko ključnih digitalnih usluga (uključujući AI) smijemo prepustiti isključivo američkim kompanijama? Project Genie to pitanje samo čini konkretnijim.

Pogled unaprijed

U kratkom roku Genie će vrlo vjerojatno ostati skuplji istraživački sandbox, namijenjen ograničenom krugu korisnika. No moguće putanje razvoja u sljedećih 12–24 mjeseca već se naziru.

Realno je očekivati:

• širenje pristupa i pad cijene: kada Google bolje izračuna trošak po minuti simulacije, imat će snažan motiv ponuditi ograničene kvote u jeftinijim paketima ili kroz posebne edukacijske programe.
• bogatije mogućnosti interakcije: funkcije poput umetanja novih događaja u tijeku igre („počne kiša“, „pojavi se most“) vjerojatno su već na roadmapu.
• povezivanje s postojećim engineima: pritisak developera prije ili kasnije će dovesti do barem djelomičnog izvoza – geometrije, tilemapova, animacija – u Unity, Unreal, Godot i slične alate.
• jače regulatorne okvire: s primjenom AI Acta, DSA‑a i postojećih GDPR pravila, Google će u EU morati jasnije označavati AI sadržaj, paziti na dobne kategorije i imati transparentnije IP filtere.

Pritom ostaje niz otvorenih pitanja:

• Hoće li Google od Genija napraviti platformu s communityjem i monetizacijom, ili će ostati backend tehnologija koju će koristiti treće strane?
• Hoće li se pojaviti otvorene ili regionalne alternative – možda tehnički skromnije, ali pristupačnije i pravno jasnije?
• Je li uopće ekonomski održivo u oblaku u stvarnom vremenu simulirati svjetove za veći broj korisnika, ili će Genie zauvijek ostati „demo u trajanju od 60 sekundi“?

Zaključak

Project Genie ne ubija klasične engineske alate, ali ih stavlja u novu perspektivu: dio posla oko izgradnje svjetova uskoro bi mogao raditi model u oblaku, a ljudi bi preuzeli ulogu urednika i redizajnera. Problem nije samo tehnika, nego koncentracija kontrole – još jedno kreativno usko grlo seli se u server sobe nekoliko američkih tvrtki, zasad za 250 dolara mjesečno. Za hrvatske i regionalne developere pitanje glasi: želimo li buduće svjetove iznajmljivati kao servis, ili ćemo pokušati graditi i koristiti otvorenije, lokalno ukorijenjene alate?