- NASLOV I UVOD
Google je upravo otvorio vrata nečemu što je do jučer izgledalo kao znanstvena fantastika: napišete rečenicu, a par sekundi kasnije hodate kroz svijet koji je iz nje nastao. Project Genie, novi generator svjetova iz DeepMinda, prezentira se kao simpatična igra za građenje slatkastih dvoraca i crtanih pejzaža. No ispod tog sloja zabave krije se puno važniji eksperiment – živi poligon za tzv. modele svijeta, tehnologiju za koju mnogi vjeruju da je ključni korak prema naprednijim oblicima umjetne inteligencije. U nastavku analiziramo što Genie znači za gaming industriju, buduće robote te za tržišta EU i jugoistočne Europe.
- VIJEST U KRATKO
Kako piše TechCrunch, Google DeepMind otvara pristup Project Genieju, eksperimentalnom AI alatu koji tekstualne upute ili slike pretvara u interaktivne, igrive svjetove. Za početak je dostupan pretplatnicima Google AI Ultra usluge u SAD-u.
Genie koristi najnoviji DeepMindov model svijeta Genie 3, slikovni model Nano Banana Pro te multimodalni model Gemini. Korisnik opiše okruženje i glavnog lika ili učita fotografiju, a sustav u nekoliko sekundi stvori kratku scenu u kojoj se može kretati iz prve ili treće osobe. Svaka je sesija zasad ograničena na 60 sekundi generiranog „vremena“, ponajprije zbog visokih računalnih troškova auto-regresivne arhitekture Genie 3.
Prema TechCrunchu, sustav je uvjerljiviji kod stiliziranih, umjetničkih svjetova nego kod fotorealističnih scena, koje i dalje izgledaju poput klasične videoigre. DeepMind naglašava da je riječ o istraživačkom prototipu i da mu je glavni cilj prikupljanje podataka o korištenju i povratnih informacija, dok konkurenti poput World Labsa, Runwaya i AMI Labsa razvijaju vlastite modele svijeta.
- ZAŠTO JE TO VAŽNO
Na prvi pogled, Genie je samo još jedan „wow“ trenutak generativne AI – nakon slika i videa sada i mali svemiri u kojima se možemo prošetati. No razlika je u tome što ovdje AI ne proizvodi samo statične kadrove, već pokušava održavati unutarnju sliku prostora kroz vrijeme i interakciju korisnika.
Kratkoročno, očiti dobitnici su game developeri i kreativni korisnici. Mali studiji iz Zagreba, Beograda ili Sarajeva mogu u nekoliko sati doći do igrivog prototipa nivoa za koji bi im inače trebali tjedni. Učenici i studenti mogu eksperimentirati s dizajnom igara bez dubokog znanja Unityja ili Unreala.
Google pritom dobiva nešto još vrednije od PR-a: podatke. Svaki pokušaj skoka, sudar sa zidom ili lutanje po virtualnoj sobi daje Genieju signal kako se ljudi stvarno kreću, gdje zapinju i što ignoriraju. Za modele svijeta to su ključne informacije za učenje navigacije, osnovne fizike i tipičnog ljudskog ponašanja.
Potencijalni gubitnici nalaze se u srednjem sloju produkcije sadržaja. Sivi prototipovi nivoa (tzv. greyboxing), osnovno slaganje prostorija i dio „popunjavanja“ vizualnih elemenata vjerojatno će se automatizirati. To ne znači da level dizajneri nestaju, ali njihov se posao pomiče prema osmišljavanju pravila, promptiranju i finom uređivanju onoga što model izbaci.
U širem natjecanju među AI igračima, Genie šalje jasnu poruku: sljedeća velika bitka neće se voditi samo oko najboljeg chatbota, nego oko toga tko kontrolira simulacijski sloj u kojem će se trenirati budući agenti i roboti. OpenAI govori o autonomnim agentima, Meta o „utjelovljenoj“ AI – Google sada ima javni demo prostora u kojem bi ti agenti jednom mogli učiti.
- ŠIRA SLIKA
Project Genie uklapa se u trend pomaka od statične generacije (slika, tekst, kratki video) prema modelima koji barataju vremenom, akcijama i posljedicama. World Labs Fei-Fei Li krajem prošle godine lansirao je Marble, prvi komercijalni proizvod baziran na modelima svijeta. Runway, poznat po video-generaciji, radi na vlastitom pristupu. AMI Labs Yanna LeCuna od početka se pozicionira baš oko ideje da je učenje modela svijeta nužno za naprednu inteligenciju.
Povijesna paralela iz gaminga je dobro poznata: pojavom Unityja i Unreala izgradnja igara postala je dostupna znatno manjim timovima. To je otvorilo prostor indie scenama, i u Hrvatskoj i u regiji – od Croteama i Gamepirese do niza mobilnih studija poput Nanobita. Ako modeli svijeta postanu nova standardna „podloga“, sljedeća generacija timova radit će još više na razini ideja i pravila, a sve manje na ručnom modeliranju svake sobe i hodnika.
Za raspravu o AGI-ju ključna je činjenica da svijetovi poput onih u Genieju uvode elemente kojih klasični tekstualni modeli nemaju: postojanost objekata, barem approximate fiziku i ograničene akcije u prostoru. Danas su te simulacije još „porozne“ – likovi prolaze kroz zidove, fizika je primitivna – ali smjer je očit: prije nego što robot krene među police u skladištu ili na tvornicki pod, učit će tisuće sati u ovakvim ili sličnim virtualnim okruženjima.
Istodobno industrija gura koncept digitalnih blizanaca – od autoindustrije do energetike. Ako Google uspije prenijeti tehnologiju modela svijeta iz „igračkog“ konteksta u ozbiljne simulacije za logistiku ili proizvodnju, imat će jak adut i u segmentu gdje danas dominiraju europske tvrtke poput Siemensa ili Dassault Systèmesa.
- EUROPSKI I REGIONALNI KUT
Iako je Genie zasad ograničen na SAD, njegov put prema Europi vodit će kroz gusto sito regulative.
Novi EU AI Act gotovo sigurno će klasificirati snažne generativne modele poput Genie 3 kao opće-svrhovitu AI s posebnim obvezama oko transparentnosti, upravljanja rizicima i tehničke dokumentacije. U kombinaciji s GDPR-om i pravilima o digitalnim uslugama to znači da Google u EU neće moći nuditi Genie kao čisti „sandbox za igru“ bez vrlo jasnih informacija o tome na kojim je podacima treniran, što se sve bilježi tijekom igranja i koja prava imaju korisnici.
Autorsko pravo još je osjetljivije područje. TechCrunch podsjeća na Disneyjev zahtjev upućen Googleu zbog navodnog korištenja njihovih likova i IP-ja pri treniranju modela. U Europi, pa tako i u Hrvatskoj, kolektivne organizacije i izdavači budno prate svaku novu digitalnu upotrebu sadržaja. Ako se generirani svjetovi počnu previše približavati poznatim franšizama bez licence, pravni sukobi su praktički zajamčeni.
Za regionalnu game dev scenu – od zagrebačkog Nanobita do Croteama, Gamepirese i manjih studija u Splitu, Ljubljani, Novom Sadu ili Sarajevu – alati poput Genieja su i prilika i rizik. Prilika, jer ubrzavaju prototipiranje i otvaraju prostor za eksperimentiranje bez velikog budžeta. Rizik, jer stvaraju ovisnost o zatvorenoj američkoj infrastrukturi i dodatno pritišću cijene rada na nižim fazama produkcije.
S druge strane, EU fondovi i nacionalni programi digitalizacije mogli bi upravo ovakve tehnologije iskoristiti za edukaciju, kulturnu baštinu ili turizam – od virtualnih šetnji Dioklecijanovom palačom do interaktivnih rekonstrukcija ratne povijesti, pod uvjetom da regulativa jasno definira pravila igre.
- ŠTO DALJE
Danas je Project Genie napredan demo iza pretplatničkog zida. No gledano nekoliko godina unaprijed, lako je zamisliti gdje to sve vodi.
Tehnički, logičan razvojni put su duže sesije, bolja fizika, konzistentno pamćenje i mogućnost da se u isti svijet vraćamo danima. Kad ograničenje od 60 sekundi padne i kad postane moguće izvesti generirani svijet u Unity ili Unreal, Genie će iz igračke prerasti u ozbiljan alat – barem za dio produkcijskog procesa.
S poslovne strane, vrijedi pratiti tri stvari:
- Integraciju: hoće li se Genie pojaviti unutar YouTubea, Android igara ili Google Playa kao funkcija za kreatore?
- Uvjetе korištenja i podatke: hoće li Google polagati prava na generirane svjetove, te hoće li se podaci o kretanju i interakciji automatski koristiti za daljnje treniranje modela?
- Širenje sigurnosnih filtera: danas blokira golotinju i očite povrede autorskih prava; sutra se to lako može proširiti na političke scenarije, realističnu nasilnost ili kontroverzne teme.
Za Hrvatsku i regiju tempo će ovisiti o tome koliko brzo EU konkretizira provedbu AI akta i koliko je Google spreman ulagati u lokalizaciju i usklađivanje s pravilima. Realno je očekivati da će se prvo pojaviti kroz suradnje sa sveučilištima, istraživačkim institutima i možda većim regionalnim studijima, prije nego što dođe do običnih korisnika.
Veće pitanje je hoće li Genie ostati vidljiv proizvod ili postati nevidljiva infrastruktura: mjesto gdje se treniraju agenti koje ćemo kasnije susretati u kancelarijskim alatima, logističkim robotima ili digitalnim asistentima. Ako se ostvari ovaj drugi scenarij, utjecaj na regionalno tržište rada, kreativne industrije i tehnološki suverenitet bit će itekako opipljiv, iako sam Genie možda nikada ne vidite kao zasebnu aplikaciju.
- ZAKLJUČAK
Project Genie izgleda kao simpatična AI igračka za građenje svjetova iz mašte, ali je zapravo prvi ozbiljniji korak Googlea prema preuzimanju simulacijskog sloja na kojem će učiti budući agenti i roboti. Tehnologija je još gruba, skupa i puna ograničenja, no smjer je jasan. Za developere, kreatore i regulatore u Hrvatskoj i regiji pravo pitanje nije hoće li modeli svijeta sazreti, nego tko će ih kontrolirati i pod kojim uvjetima. Kad bilo tko može jednim promptom stvoriti vlastiti svemir, vrlo je važno tko piše sitna slova tog svemira.
