- NASLOV + UVOD
Kad startup s manje od 300 zaposlenih prikupi 350 milijuna dolara za razvoj hipersonskih bespilotnih lovaca, to je jasan znak da se obrambena industrija mijenja iz temelja.
Kako piše TechCrunch, Hermeus sada vrijedi oko milijardu dolara i gradi ono što naziva „najbržim bespilotnim zrakoplovom na svijetu“. No prava priča nije samo o jednoj tvrtki iz Los Angelesa, već o tome kako se dronovi, hipersonika i rizični kapital spajaju u novi tehnološki i geopolitički paket.
U nastavku analiziramo zašto se novac slijeva u ovakve projekte, što to znači za NATO saveznike – uključujući Hrvatsku – i gdje bi se mogli pojaviti rizici i prilike za regionalni tech ekosustav.
- VIJEST UKRATKO
Prema pisanju TechCruncha, obrambeni startup Hermeus prikupio je ukupno 350 milijuna američkih dolara za nastavak razvoja bespilotnih hipersonskih zrakoplova. Od toga 200 milijuna dolazi kroz vlasničko financiranje koje predvodi fond Khosla Ventures, uz sudjelovanje postojećih ulagača poput Canaan Partners, Founders Funda, In‑Q‑Tela i RTX Ventures, te novih investitora, među kojima su i Cox Enterprises i Destiny Tech100. Preostalih 150 milijuna strukturirano je kao dug, namijenjen financiranju proizvodnje i širenja kapaciteta bez dodatnog razrjeđivanja vlasništva.
Time je Hermeus dosegnuo valuaciju od oko milijardu dolara. Tvrtka je nedavno izvela probni let demonstratora otprilike veličine lovca F‑16, a sljedeća verzija trebala bi letjeti nadzvučno i dugoročno se približiti brzini Mach 5. Umjesto razvoja vlastitog motora, Hermeus surađuje s Pratt & Whitneyem iz grupe RTX na prilagodbi motora F100. Zapošljava gotovo 300 ljudi i oslanja se na brze, iterativne letne testove.
- ZAŠTO JE TO VAŽNO
Hermeus je simptom tri važne promjene: širenja borbenih dronova, nove utrke u hipersonici i povratka obrane kao „prihvatljivog“ područja za venture kapital.
Za vojsku je ključna prednost jasna: bespilotno hipersonsko letjelo uklanja pilota iz najopasnijeg dijela misije, prodora kroz gusto branjeni zračni prostor pri ekstremnim brzinama. To smanjuje političku i ljudsku cijenu, ali istodobno može sniziti prag za uporabu sile. Gubitak bespilotnog lovca pri Machu 5 sasvim je drugačiji politički događaj od obaranja aviona s posadom.
Za ulagače, Hermeus je signal da je „defense tech“ postao ozbiljna klasa imovine. TechCrunch navodi podatke PitchBooka prema kojima je prošle godine globalno u obrambne tehnologije otišlo više od 9 milijardi dolara VC kapitala. Kombinacija vodećih fondova, In‑Q‑Tela i investicijskog krila RTX‑a pokazuje koliko su isprepleteni financijski interesi i sigurnosna politika.
Dug od 150 milijuna dolara dodatni je indikator. Hardverski startup koji može preuzeti takvu obvezu očito računa na stabilan priljev državnih ugovora kako bi servisirao dug. Poruka je jasna: ovo nije samo tehnološki eksperiment, već i oklada na dugoročan rast obrambenih proračuna.
Potencijalni gubitnici su tromi tradicionalni izvođači i manji proizvođači dronova koji nemaju pristup sličnom kapitalu. Društveno, svi živimo u sustavu u kojem hipersonski bespilotni sustavi skraćuju vrijeme za reakciju i povećavaju rizik pogrešne procjene u krizi.
- ŠIRA SLIKA
Hermeus se uklapa u dublju transformaciju inovacija u obrani.
S jedne strane, jača podjela uloga između „starih“ i „novih“ igrača. Hermeus je odustao od vlastitog motora i oslonio se na prilagođeni F100 Pratt & Whitneya. To je model koji vjerojatno slijedi i druge: veliki koncerni isporučuju certificirane podsustave i političku težinu, startupi donose brzinu, integraciju sustava i napredni softver.
S druge strane, u zrakoplovstvo ulazi razvojna filozofija koju najčešće povezujemo sa SpaceX‑om: izgradi, poleti, slomi, nauči, ponovi. Klasični vojni i civilni programi znaju trajati desetljećima; Hermeus želi nove demonstratore u zraku praktički svake godine. Sama činjenica da Ministarstvo obrane SAD‑a podržava takav pristup govori koliko su se promijenila očekivanja.
Uz to, projekt se nadovezuje na trend tzv. „loyal wingman“ dronova koji lete uz borbene avione i preuzimaju rizične zadatke. Hermeus tom konceptu dodaje hipersonsku komponentu, potencijalno pogodnu za brzo izviđanje, prve udare ili testiranje novih pogonskih i materijalnih rješenja.
Povijesno gledano, svaki veliki skok u zrakoplovstvu – od propelera do mlaznih motora, od podzvučnih do nadzvučnih brzina – mijenjao je industrijske lance i vojne doktrine. Ako hipersonski bespilotni lovci prijeđu iz prototipova u operativne postrojbe, gledamo novu takvu prekretnicu.
- EUROPSKI I REGIONALNI KUT
Iz europske perspektive, Hermeus je podsjetnik na dvije neugodne činjenice: ključne pomake u vrhunskoj obrambenoj tehnologiji i dalje uglavnom predvode SAD, a politička volja za slične projekte u Europi je neujednačena.
EU je pokrenula Europski obrambeni fond, PESCO projekte i niz inicijativa, a vidimo i rast broja obrambenih startupova – od AI tvrtki poput njemačkog Helsinga do specijaliziranih proizvođača dronova u srednjoj i istočnoj Europi. No hipersonika je i dalje domena velikih igrača poput Airbusa, MBDA‑e ili nacionalnih instituta, s manjim naglaskom na startup dinamiku.
Pravna slika je specifična. EU Uredba o umjetnoj inteligenciji formalno izuzima vojne aplikacije, ali sustavi dvojne namjene i civilne izvedenice (primjerice, buduća hipersonska putnička avio‑rješenja) podlijegat će strožoj regulativi nego u SAD‑u. Uz to, javno mnijenje u mnogim državama članicama tradicionalno je skeptično prema ofenzivnim oružnim sustavima.
Za Hrvatsku kao članicu NATO‑a to znači da će se nove sposobnosti – uključujući potencijalne hipersonske platforme – primarno uvoditi kroz suradnju sa saveznicima, a ne vlastiti razvoj. No domaće i regionalno IT i deep‑tech poduzetništvo (Rimac, Infobip i niz mlađih tvrtki) pokazuje da postoji kapacitet za sudjelovanje barem u segmentima softvera, komunikacija, simulacija i testiranja.
- POGLED U BUDUĆNOST
U sljedećih nekoliko godina ne treba očekivati pune eskadrile hipersonskih dronova, nego seriju demonstratora koji će postupno dobivati stvarne vojne zadaće.
Na što vrijedi obratiti pozornost?
- Model financiranja. Ako se kombinacija VC kapitala, korporativnih fondova i duga kakvu koristi Hermeus pokaže uspješnom, vjerojatno će je slijediti i drugi defense startupi.
- Industrijska partnerstva. Povezivanje startup‑ova s proizvođačima motora, senzora i oružnih sustava moglo bi postati standardni obrazac i u Europi.
- Političke rasprave. Bespilotni sustavi velikih brzina otvorit će nova pitanja o zapovjednim lancima, ljudskoj kontroli nad oružjem i eventualnim ograničenjima u okviru NATO‑a i EU.
Rizici su jasni: tehnički neuspjesi, nesreće ili kontroverzne operacije mogu vrlo brzo okrenuti javnost i ulagače protiv cijelog segmenta. S druge strane, uspješan program mogao bi promijeniti očekivanja o tome koliko brzo se mogu razvijati i certificirati napredni zrakoplovi – što dugoročno utječe i na civilno zrakoplovstvo.
- KLJUČNA PORUKA
Runda od 350 milijuna dolara za Hermeus nije samo još jedan rekordni deal, već signal da je obrana postala punopravni teren za startup logiku i rizični kapital, a hipersonski bespilotni lovci jedan od njezinih najambicioznijih proizvoda.
Ako ovaj model – puno privatnog novca, partnerstva s divovima i agresivno prototipiranje – uspije, vlade i tradicionalna industrija morat će redefinirati kako razvijaju i uvode napredne sustave. Otvoreno pitanje za Hrvatsku i regiju jest: želimo li biti samo kupci takvih tehnologija ili ćemo tražiti način da u njima sudjelujemo kao partneri i su‑kreatori?
