Na nedavnim Demo Day događajima Y Combinatora sve se češće čuje ista rečenica u jednogodišnjem pitchu: „Ispao sam s faksa da bih gradio ovaj startup.“ Nekad minus u biografiji, danas gotovo značkica časti.
Problem je što se to slabo poklapa s brojkama. Više studija pokazuje da veliku većinu uspješnih startupa vode osnivači s diplomom preddiplomskog ili diplomskog studija. Ikone tipa Steve Jobs, Bill Gates i Mark Zuckerberg su iznimke, ne pravilo.
Unatoč tome, u doba AI booma status drop‑outa ponovno je u modi.
Osipnik kao referenca
Katie Jacobs Stanton, osnivačica i generalna partnerica fonda Moxxie Ventures, kaže da se trend jasno vidi u YC kohortama.
„Ne vjerujem da YC formalno prati status osipnika, ali, anegdotalno, u zadnjim generacijama pogodilo me koliko osnivača naglašava da su ispali s faksa, postdiplomskog, pa čak i srednje škole“, kaže ona.
Za nju je to već neka vrsta kredencijala:
„Biti osipnik je svojevrsna referenca sama po sebi, koja odražava duboko uvjerenje i posvećenost građenju. Mislim da se to u venture ekosustavu doživljava prilično pozitivno.“
Poruka investitorima glasi: ako ste spremni baciti diplomu, ozbiljno ste all‑in.
AI FOMO i strah od propuštenog vlaka
Velik dio tog pritiska dolazi iz umjetne inteligencije. Mladi osnivači imaju osjećaj da je sada ključno razvojno razdoblje za AI, i da će ih završetak studija koštati prilike.
Zanimljivo, neki ključni igrači AI vala ipak su ostali na fakultetu. CEO Cursorja Michael Truell diplomirao je na MIT‑u. Scott Wu, suosnivač Cognitiona, završio je Harvard.
Drugi su presjekli.
Brendan Foody napustio je prestižni Georgetown da bi gradio Mercor. Kulveer Taggar, osnivač YC‑fokusa fonda Phosphor Capital, opisuje atmosferu za TechCrunch kao kombinaciju žurbe i FOMO‑a:
„Postoji taj osjećaj hitnosti i možda FOMO.“
Danas je računica: „Mogu završiti faks ili mogu odmah početi graditi.“
Ponekad to ode u krajnost. Profesor s jednog elitnog sveučilišta ispričao je kako je student odustao u zadnjem semestru, uvjeren da će mu diploma zapravo odmoći kod prikupljanja investicija.
Kako na to gledaju VC fondovi
Mnogi ulagači ne dramatiziraju toliko oko papira.
Yuri Sagalov, koji vodi seed strategiju u General Catalystu, kaže da mu je oznaka drop‑out mnogo manje bitna nego što osnivači misle – pogotovo kad je netko već pri kraju studija.
„Mislim da se nikad nisam osjećao drugačije prema nekome ovisno o tome je li diplomirao ili nije, kad je u četvrtoj godini i ispadne“, kaže on.
I bez diplome, sveučilište po njemu i dalje nosi vrijednost:
„Dosta tog socijalnog kapitala dobijete… jer možete navesti da ste sudjelovali“, kaže Sagalov.
Na kraju sve ionako prolazi kroz LinkedIn:
„Većina ljudi će vas potražiti na LinkedInu i neće im biti toliko važno jeste li završili ili ne.“
Drugim riječima, mreža i brend faksa idu za vama, i bez ceremonije promocije.
Mladi lavovi naspram ožiljaka iz prakse
Sve je više VC fondova spremno uložiti u osnivače bez diplome. Ali to ne znači da vjeruju da mladi osnivači automatski imaju prednost.
Wesley Chan, suosnivač FPV Venturesa, fokus stavlja na nešto što većini dvadesetogodišnjaka još nedostaje: mudrost.
On tvrdi da se mudrost češće nalazi kod „starijih osnivača ili ljudi koji već imaju par ožiljaka“. Propali proizvodi, raspadnuti timovi, teški sastanci s odborom – to su lekcije koje se ne dobivaju samo s dobrim AI demom.
Što to znači za osnivače s Balkana
Za osnivače iz Hrvatske i regije koji razmišljaju treba li napustiti faks radi startupa, poruka iz ove priče je prizemna: sam status drop‑outa vas neće automatski učiniti ni privlačnijim ni manje privlačnim investitorima.
Neki će ga čitati kao znak hrabrosti, drugi će više cijeniti koju godinu dodatnog iskustva. U oba slučaja, presudno će biti ono što ste konkretno izgradili – a ne je li pored naziva fakulteta na LinkedInu kvačica ili tri nedovršene godine.
