1. Naslov i uvod
Usko grlo umjetne inteligencije više nisu algoritmi, nego gole teraflopi. Kada mlada čipovska tvrtka bez gotovog proizvoda prikupi 500 milijuna dolara, to nije samo još jedna runda – to je poruka o tome tko će kontrolirati taj resurs. MatX, koji su osnovala dvojica bivših Googleovih TPU inženjera, želi napraviti procesore koji će pri velikim jezičnim modelima biti i do deset puta bolji od Nvidijinih GPU‑ova. Ako uspiju, ravnoteža moći između Nvidije, oblaka i AI laboratorija mogla bi se pomaknuti. U nastavku analiziramo što ova runda stvarno znači, osobito za europski i regionalni kontekst.
2. Vijest ukratko
Kako piše TechCrunch, startup MatX prikupio je 500 milijuna američkih dolara u rundi serije B. Rundom predvode Jane Street i fond Situational Awareness, koji je osnovao bivši istraživač OpenAI‑a Leopold Aschenbrenner. Među ulagateljima su i Marvell Technology, NFDG, Spark Capital te suosnivači Stripea Patrick i John Collison.
MatX je osnovan 2023. godine, a fokusiran je na razvoj specijaliziranih procesora za treniranje i posluživanje velikih jezičnih modela. Tvrtka cilja otprilike deset puta bolje performanse za te zadatke u odnosu na Nvidijine GPU‑ove.
Nova sredstva stižu nešto više od godinu dana nakon serije A vrijedne oko 100 milijuna dolara, koja je, prema ranijem pisanju TechCruncha, vrednovala MatX na više od 300 milijuna dolara. Aktualna valuacija nije objavljena. TechCrunch podsjeća i na najbližeg konkurenta Etched, koji je prema Bloombergu nedavno prikupio istu svotu uz vrijednost tvrtke od 5 milijardi dolara. MatX planira proizvodnju čipova u TSMC‑u i očekuje početak isporuka 2027. godine.
3. Zašto je to važno
MatX izravno gađa jezgru Nvidijine dominacije. Pola milijarde dolara za hardverski startup bez komercijalnog čipa jasno govori da investitori vjeruju kako će se najveći dio vrijednosti u AI lancu stvarati u infrastrukturi, a ne u aplikacijama.
Prvo, to je potvrda da je računalna snaga postala strateško pitanje, gotovo usporedivo s energijom. Kada bivši ključni čovjek OpenAI‑a pokreće fond i među prvim potezima ulaže velike iznose u konkurenta Nvidiji, poruka je da tko kontrolira cijenu i dostupnost računalne moći, kontrolira i tempo razvoja napredne AI.
Drugo, MatX je dio arhitektonskog zaokreta. Nvidijini GPU‑ovi su godinama bili univerzalni alat za ubrzanu obradu, s CUDA‑om kao neformalnim standardom. No veliki jezični modeli imaju vrlo pravilne, predvidljive obrasce računanja. To ih čini idealnim kandidatima za specijalizirane akceleratore koji žrtvuju općenitost radi ekstremne učinkovitosti. MatX poručuje: za ovu vrstu AI‑a ne trebamo švicarski nožić, već proizvodnu liniju.
Ako MatX ispuni i dio svojih obećanja, najveći dobitnici bit će veliki AI laboratoriji, hiperskalni oblaci, kvantitativni fondovi i svatko tko danas mjesece računa plaća upravo kroz GPU račune. Čak i stvarna prednost od 3‑4 puta u odnosu cijene i performansi mogla bi bitno promijeniti isplativost mnogih projekata.
Potencijalni gubitnici nisu samo Nvidia i konkurentski čip startupaši. I sami korisnici riskiraju veću fragmentaciju: još jedan hardverski stack znači još jedno okruženje za koje treba razvijati i optimizirati modele. Manjim timovima u regiji, koji jedva prate Nvidia + jedan oblak, to može biti ozbiljan teret.
4. Šira slika
Runda MatX‑a uklapa se u širi trend u kojem računalna infrastruktura za AI postaje zaseban geopolitički i financijski sloj.
TechCrunch je nedavno istaknuo i golem ugovor Mete s AMD‑om, vrijedan do 100 milijardi dolara, u nastojanju da se izgradi tzv. osobna superinteligencija. Paralelno, svi veliki oblaci razvijaju vlastiti silicij: Google s TPU‑om, Amazon s Trainiumom i Inferentijom, Microsoft s čipovima Maia i Cobalt. Uz njih dolaze specijalizirani igrači poput Etcheda, Groqa, Cerebrasa, Tenstorrenta i drugih.
Povijesna paralela je očita: rudarenje bitcoina od CPU‑a, preko GPU‑ova do ASIC‑a. Kada je radno opterećenje dovoljno dobro shvaćeno i financijski važno, generički hardver ustupa mjesto specijaliziranom. LLM‑ovi prolaze kroz isti proces. MatX i Etched su rani predstavnici ASIC‑slične generacije za jezične modele – vjerojatno ipak s više fleksibilnosti nego kripto čipovi.
Međutim, današnji izazov nije samo u siliciju, nego u cjelokupnom sloju softvera. Nvidijin pravi rov zove se CUDA plus ekosustav: knjižnice, alati, integracija u frameworke i milijuni sati rada zajednice. Google je s TPU‑om naučio da i najbolji čip treba godine da postane ugodan za masovno korištenje.
To iskustvo MatX‑ovi osnivači imaju iz prve ruke, što je prednost, ali i upozorenje. Znaju da moraju istovremeno isporučiti arhitekturu, kompajlere, SDK i integraciju s PyTorchom, JAX‑om i alatima za produkciju modela. Bez toga, 10x na papiru vrijedi vrlo malo.
Do 2027., kada MatX planira prve isporuke, Nvidija neće stajati na mjestu – naprotiv, realno je očekivati barem jednu ili dvije nove generacije podatkovno‑centričnih GPU‑ova. Pravo pitanje stoga nije može li MatX pobijediti današnje čipove, nego može li s fokusiranim dizajnom sustavno nadmašivati Nvidiju budućnosti po cijeni i potrošnji za LLM‑ove.
5. Europski i regionalni kut
Za Europsku uniju, a time i za Hrvatsku, priča o MatX‑u podsjeća na staru boljku: digitalnu suverenost. Europski AI startupi, istraživački centri i čak nacionalni superračunalni projekti (poput sustava LUMI ili JUPITER) posljednjih su godina često bili u drugom redu za Nvidijine GPU‑ove, iza američkih oblaka i najvećih laboratorija.
Više konkurencije u segmentu AI akceleratora je potencijalno dobra vijest. Ako MatX i slične tvrtke ponude uvjerljive alternative, europski pružatelji oblaka – od velikih poput OVHclouda do manjih regionalnih data centara – mogli bi dobiti više manevarskog prostora u pregovorima s Nvidijom i spuštanju cijena.
No MatX ističe i trajnu ovisnost: dizajn čipa u SAD‑u, proizvodnja u TSMC‑u na Tajvanu, ključne komponente iz Azije. EU Chips Act teži tome da dio tog lanca premjesti u Europu, ali u segmentu najnaprednijih AI čipova realno još dugo nećemo imati vlastitu potpunu vertikalu.
Za Hrvatsku i širu regiju JIE, koja se i dalje u velikoj mjeri oslanja na strane oblake, ključni je efekt posredan: ako alternativni čipovi smanje cijenu GPU‑sličnih instanci u oblaku, projekti koji su danas preskupi mogli bi postati izvedivi. To vrijedi i za domaće igrače poput Infobipa ili Rimac Technology, ali i za manje AI timove u Zagrebu, Ljubljani, Beogradu ili Sarajevu.
Istovremeno, EU AI Act će potaknuti dio poduzeća da osjetljive podatke obrađuju unutar EU ili čak unutar vlastitih data centara. Koji će se čipovi tamo nalaziti – Nvidijini ili MatX‑ovi – utjecat će na trošak usklađenosti i izbor partnera.
6. Pogled unaprijed
Što treba pratiti da bismo znali hoće li MatX postati stvarni izazivač ili tek fusnota u povijesti AI hardvera?
Tehnička izvedba i rokovi. Put od dizajna preko tape‑outa u TSMC‑u do serijske isporuke u 2027. pun je rizika. Problemi s procesnim čvorom, HBM memorijom ili pakiranjem mogu pomaknuti rokove za godinu dana ili više. Prvi važni signali bit će objava arhitekture, procesne tehnologije i konkretnih benchmarka u usporedbi s tada aktualnim Nvidijinim i AMD‑ovim rješenjima.
Softverski ekosustav. Čak i najbolji čip bez dobrog softvera ostaje skupa kartica za testni laboratorij. MatX će morati ponuditi ozbiljan SDK, podršku u PyTorchu, JAX‑u, alatima za inferenciju i MLOps alatima. Obećavajući znakovi bit će kada veći open‑source projekti i repozitoriji modela službeno navedu MatX kao podržanu metu.
Go‑to‑market. Malo je vjerojatno da će MatX u početku izravno prodavati desecima krajnjih korisnika. Mnogo realniji put vodi preko partnerstava s oblačnim pružateljima i nekoliko »anchor« klijenata – primjerice velikog AI laboratorija ili burzovnog igrača – koji će javno potvrditi isplativost tehnologije. Za regiju bi bilo zanimljivo vidjeti hoće li neki lokalni ili regionalni data centar pokušati ponuditi »anti‑Nvidia« uslugu temeljenu na MatX‑u.
Regulatorni i geopolitički okvir. Američke izvozne kontrole za napredne AI čipove prema Kini i drugim državama mogu ograničiti gdje MatX smije prodavati najsnažnije proizvode, ali istodobno potaknuti potražnju u Europi i drugim regijama. EU bi u sklopu svoje industrijske i digitalne politike mogla ciljano poticati pilot‑projekte na alternativnom hardveru.
S planiranim početkom isporuka 2027., ozbiljnije produkcijske primjene vjerojatno nećemo vidjeti prije 2028. No ključni signali stići će ranije: probni čipovi, razvojni kompleti, prvi javni korisnici. Sljedećih 18–24 mjeseca pokazat će je li MatX na putu prema stvarnoj tržišnoj ulozi ili će ostati ambiciozan hardverski eksperiment.
7. Zaključak
Ulaganje od 500 milijuna dolara u MatX manje je glas za jedno konkretno poduzeće, a više za tezu da će budućnost AI‑a biti ograničena količinom dostupnog računalnog kapaciteta – i da je Nvidijina dominacija nad tim resursom načelno napadljiva. Izgledi su i dalje na strani Nvidije, ali svaki uvjerljivi izazivač povećava šansu za raznolikiji i konkurentniji hardverski krajolik.
Za hrvatske i regionalne tvrtke, developere i donositelje odluka logično se nameće pitanje: planirate li svoje AI strategije tako da sutra možete iskoristiti alternativne čipove – ili upravo učvršćujete ovisnost o postojećem statusu quo koja će vas kasnije skupo stajati?
