1. Naslov i uvod
Elon Musk, čini se, više ne želi samo paralelno voditi nekoliko tehnoloških divova. Prema više izvora, razmatra njihovo formalno povezivanje u jedan golemi sustav koji bi obuhvaćao rakete, satelite, električna vozila, društvenu mrežu X i generativnu umjetnu inteligenciju.
Ako se realizira i približna verzija tog plana, promijenit će se ne samo tržište u SAD‑u, nego i odnos Europe – uključujući Hrvatsku i širu regiju – prema američkoj tehnološkoj infrastrukturi. U nastavku analiziramo što je do sada poznato, koji su strateški motivi iza priče i kakve bi to posljedice moglo imati za korisnike, poduzeća i regulatore u EU i jugoistočnoj Europi.
2. Vijest ukratko
Kako prenosi TechCrunch, pozivajući se na Bloomberg i Reuters, Musk razmatra dvije osnovne opcije:
- spajanje SpaceX‑a i Tesle ili
- spajanje SpaceX‑a i xAI‑a, tvrtke za umjetnu inteligenciju koja već kontrolira društvenu mrežu X.
Prema navodima Reutersa, jedan scenarij predviđa da se SpaceX i xAI povežu prije planirane inicijalne javne ponude dionica (IPO) SpaceX‑a, koju je Musk navodno zacrtao za ovu godinu, kako je ranije izvijestio Financial Times. TechCrunch napominje da su u Nevadi 21. siječnja osnovane dvije nove pravne osobe – K2 Merger Sub Inc. i K2 Merger Sub 2 LLC – što izgleda kao priprema za različite modele spajanja.
Financijske veze već postoje: SpaceX je, prema medijskim napisima, u xAI uložio 2 milijarde dolara, a Tesla je ovoga tjedna objavila ulaganje istog iznosa. Ranije procjene vrijednosti govorile su o oko 80 milijardi dolara za xAI, 33 milijarde za X i oko 800 milijardi za SpaceX na sekundarnom tržištu. Unatoč tome, nijedna od kompanija zasad nije službeno predstavila konkretan plan spajanja.
3. Zašto je to važno
Ovdje nije riječ samo o kozmetičkoj promjeni strukture vlasništva. Riječ je o pokušaju da se Muskov „svemirsko‑automobilsko‑digitalni“ ekosustav pretvori u jedan izrazito integrirani tehnološki konglomerat.
Tko dobiva?
- Musk bi dobio još veću fleksibilnost u upravljanju kapitalom, intelektualnim vlasništvom i timovima. Jedna čvršće povezana grupa lakše seli resurse tamo gdje su u tom trenutku najpotrebniji.
- xAI bi postao puno opasniji igrač na tržištu umjetne inteligencije. Dobio bi izravan pristup Starlinku, raketnim lansiranjima, Teslinom parku vozila i podacima te društvenom grafu s X‑a – to je kombinacija podataka i infrastrukture o kojoj većina AI startupa može samo sanjati.
- Rani ulagači u SpaceX mogli bi na IPO‑u prodavati priču ne samo o svemiru i satelitskom internetu, nego o „platformi od orbite do automobila i pametnog telefona“.
Tko gubi – ili barem preuzima veći rizik?
- Dioničari Tesle, među kojima je i sve više europskih fondova i malih ulagača, mogli bi se naći u situaciji da njihov ulog u proizvođača automobila postane dio znatno šire i politički rizičnije priče koja uključuje X i eksperimentalne AI projekte.
- Regulatori bi morali nadzirati konglomerat koji istodobno pruža komunikacijsku infrastrukturu, prevozna sredstva, medijsku platformu i napredne AI sustave.
- Korisnici bi se još jače vezali uz jedan ekosustav: kombinacija Starlink veze, Tesle, X računa i usluga xAI‑a mogla bi postati „zadana opcija“ iz koje je teško izaći.
Za globalnu utrku u umjetnoj inteligenciji to znači da xAI ne bi bio samo još jedan laboratorij koji objavljuje modele, nego svojevrsni „mozak“ iznad fizičke infrastrukture (rakete, sateliti, vozila) i digitalne (društvena mreža, komunikacijske usluge) koju Musk već kontrolira.
4. Šira slika
Potencijalno spajanje uklapa se u nekoliko važnih trendova u tehnološkoj industriji.
1. Vertikalna integracija u AI‑u
Najveći igrači nastoje kontrolirati što veći dio lanca vrijednosti:
- Nvidia prodaje čipove i mrežnu opremu,
- Amazon kombinira AI sa svojim cloudom i logistikom,
- Microsoft veže OpenAI uz Azure i uredske alate.
Musk bi taj koncept gurnuo još dalje: kontrola raketa i satelita (SpaceX), globalne mreže (Starlink), vozila i baterija (Tesla), društvene platforme (X) i modela umjetne inteligencije (xAI). Takav „super‑stack“ bio bi gotovo nemoguće kopirati.
2. Povratak konglomerata u digitalnoj eri
Dok su se neki tehnološki giganti (poput Googlea s Alphabetom) formalno fragmentirali kako bi izbjegli percepciju prevelike moći, Musk razmatra obrnuti smjer – dodatno objedinjavanje.
To, naravno, pojačava regulatorna pitanja. Kada jedna grupacija istodobno drži značajne udjele u tržištu satelitskog interneta, električnih vozila i digitalnih platformi, teško je govoriti samo o „konkurenciji“ – na stolu su pitanja utjecaja na demokratski proces, na sigurnost infrastrukture i na podatkovni suverenitet država.
3. Svemir kao dio utrke za računalne resurse
TechCrunch navodi da jedno od obrazloženja za jače povezivanje SpaceX‑a i xAI‑a leži u ideji tijesne veze između satelitske mreže i AI infrastrukture. I bez pretjerivanja, jasno je da se utrka u AI‑u sve više svodi na pitanje tko kontrolira cijevi (komunikaciju), elektranu (energiju i podatkovne centre) i mozak (modele). Musk pokušava sve troje objediniti.
5. Europski i regionalni kontekst
Za EU, ali i za zemlje poput Hrvatske, Srbije, Slovenije ili Bosne i Hercegovine, ovo nije daleka američka drama.
- Povezivost: Starlink je već dostupan u Hrvatskoj i susjednim državama te postaje opcija za brzi internet u ruralnim područjima, otocima i brdsko‑planinskim krajevima. Ako se ta usluga još jače veže uz X i xAI, raste rizik da ključna digitalna infrastruktura ovisi o jednom privatnom akteru.
- Automobilska industrija i dobavljači: Iako Hrvatska nema Teslinu tvornicu, regija je snažno vezana uz europsku automobilsku industriju (njemačku, talijansku, slovensku), u čijim se lancima vrijednosti nalaze i lokalni dobavljači. Svaka promjena Tesline strategije ima potencijalne odjeke i u našem industrijskom zaleđu.
- Regulativa EU: GDPR, Akt o digitalnim uslugama (DSA), Akt o digitalnim tržištima (DMA) i nadolazeći Akt o umjetnoj inteligenciji definirat će kako takav konglomerat smije koristiti podatke europskih građana. Povezivanje podataka iz vozila, satelita, komunikacijskih kanala i društvene mreže moglo bi brzo izazvati reakciju Bruxellesa.
Za Hrvatsku, članicu EU s relativno malim, ali vrlo otvorenim tržištem, ključna su dva pitanja: hoće li država i operateri kritične infrastrukture (telekomi, energetika, javne službe) dugoročno vezati svoje projekte za rješenja jednog američkog dobavljača; i hoće li lokalni startupi moći konkurirati ili se pametno pozicionirati nišno uz takve gigante.
6. Što dalje?
Nekoliko je realnih scenarija u sljedećih 12–24 mjeseca.
Djelomično spajanje, puni „lock‑in“. Najizglednije je da će Musk najprije formalno povezati SpaceX i xAI prije IPO‑a, dok će Tesla i X ostati pravno odvojeni, ali uz vrlo jake ugovorne veze.
Spajanje kroz praksu, ne kroz papire. I bez formalne fuzije, Muskov se ekosustav može de facto stopiti putem ekskluzivnih ugovora, zajedničkih podatkovnih centara, licenciranja tehnologije i unakrsnih ulaganja. Za korisnike, razlika u praksi može biti minimalna.
Rast pritiska regulatora. U SAD‑u će fokus biti na zaštiti malih dioničara i tržišnom natjecanju. U EU će prioritet biti sprječavanje prevelike koncentracije moći nad podacima i pristupom ključnim uslugama. Hrvatska će u velikoj mjeri slijediti stav Bruxellesa, ali ima priliku sudjelovati u oblikovanju zajedničkog pristupa kroz svoje predstavnike.
Na što bi korisnici i tvrtke u regiji trebali obratiti pozornost?
- Hoće li Starlink nuditi posebne pogodnosti za korisnike Tesle ili X‑a.
- Hoće li Europska komisija pokrenuti preliminarne postupke ako se objave konkretni planovi spajanja.
- Kako će se lokalni davatelji usluga (telekomi, integratori, cloud provideru) pozicionirati – kao partneri ili konkurenti Muskovim rješenjima.
Najveće operativno pitanje za Muska je može li istovremeno voditi automobilsku kompaniju pod strogom regulacijom, najvrjedniju privatnu svemirsku tvrtku, problematičnu društvenu mrežu i AI laboratorij – a da se pritom ne izgubi fokus i ne padne kvaliteta.
7. Zaključak
Potencijalno spajanje SpaceX‑a, Tesle i xAI‑a nije tek tehničko pitanje za pravnike i bankare, nego pokušaj stvaranja jedinstvenog tehnološkog sustava u privatnim rukama – od orbite, preko automobila, do digitalnog javnog prostora. Strategija ima logiku iz perspektive inovacija i tržišne moći, ali istodobno koncentrira golemu infrastrukturalnu i informacijsku kontrolu. Za Hrvatsku i regiju ključno je pitanje: hoćemo li pasivno prihvaćati takve privatne „super‑sustave“ ili ćemo aktivno graditi vlastite standarde, alternative i pametne oblike suradnje?
