Merriam‑Webster je proglasio „slop“ riječju godine. Satya Nadella bi je, barem kad je riječ o umjetnoj inteligenciji, najradije bacio u smeće.
U novom tekstu na svom osobnom blogu, CEO Microsofta traži da prestanemo gledati na generativnu AI kao na digitalni pomije i počnemo je shvaćati kao „bicycles for the mind“ – bicikle za mozak.
Piše:
„A new concept that evolves ‘bicycles for the mind’ such that we always think of AI as a scaffolding for human potential vs a substitute.“
I nastavlja:
„We need to get beyond the arguments of slop vs sophistication and develop a new equilibrium in terms of our ‘theory of the mind’ that accounts for humans being equipped with these new cognitive amplifier tools as we relate to each other.“
U prijevodu: Nadella želi da AI tretiramo kao skelu za ljudski potencijal, a ne kao zamjenu za ljude.
Problem? Velik dio AI industrije trenutno zarađuje upravo na priči o zamjeni ljudi strojevima.
Kako se AI prodaje: manje radnika, veći ROI
Ako pogledate marketinške materijale mnogih AI agenata, glavna poruka je jasna: „Ovoliko ljudi više ne trebate.“ Cijena se opravdava brojem radnih mjesta koja bi se teoretski mogla ukinuti. Obećava se „end‑to‑end automatizacija“, rijetko „bolje alatke za vaš tim“.
U isto vrijeme dio AI lidera otvoreno upozorava na masovnu nezaposlenost. U svibnju je CEO Anthropica Dario Amodei upozorio da bi AI mogla preuzeti polovicu svih entry‑level uredskih poslova i podići nezaposlenost na 10–20 % u idućih pet godina. U emisiji 60 Minutes nedavno je potvrdio isti stav.
Koliko će se to obistiniti, nitko ne zna. Ali dovoljno je da se učvrsti narativ koji Nadella sada pokušava okrenuti: AI kao stroj za otkaze.
Prvi podaci: koliko posla AI stvarno preuzima
Na terenu 2026. slika je nijansiranija.
Većina AI alata danas ne briše cijele poslove. Koriste ih zaposleni, često uz obaveznu ljudsku provjeru rezultata zbog halucinacija i grešaka.
Jedna od najcitiranijih analiza je Project Iceberg s MIT‑a, koji pokušava izmjeriti ekonomski utjecaj AI na rad. Iceberg procjenjuje da je AI trenutno sposobna obaviti oko 11,7 % plaćenog ljudskog rada.
To se u medijima često krivo interpretira kao „AI može zamijeniti gotovo 12 % poslova“. No projekt zapravo računa koliki se dio zadataka unutar jedne pozicije može prebaciti na AI, pa na taj dio veže plaće.
Primjeri koje navode: automatizirana papirologija za medicinske sestre i AI‑generirani programski kod. To su segmenti posla, ne cijela radna mjesta koja preko noći nestaju.
Naravno, postoje i profesije koje već osjećaju ozbiljan udarac. Substack Blood in the Machine navodi korporativne grafičke dizajnere i marketinške blogere kao dvije skupine koje AI posebno pogađa. Tu su i visoke stope nezaposlenosti među junior programerima koji tek izlaze na tržište.
Istovremeno, visoko vješti umjetnici, autori i developeri koji dobro znaju svoj zanat najčešće uz AI postižu bolje rezultate nego bez nje. Vrhunska ljudska kreativnost još se ne da jednostavno automatizirati.
Poslovi najizloženiji AI‑ju – i upravo zato najživlji
Kad se pogleda cijelo tržište rada, priča postaje još zanimljivija.
U svom ekonomskom izvješću za 2026. investicijska kuća Vanguard analizirala je otprilike 100 zanimanja najviše izloženih AI automatizaciji. Zaključak: ta zanimanja nadmašuju ostatak tržišta rada i po rastu broja radnih mjesta i po realnom rastu plaća.
Drugim riječima, radnici najbliži AI‑ju ne nestaju. Kako uče koristiti alate, postaju vrjedniji, a ne višak.
To se prilično dobro uklapa u Nadellinu sliku AI‑ja kao „cognitive amplifier tools“ – kognitivnog pojačala, a ne konkurenta.
Microsoft na tapeti: AI vizija vs. otkazi
Za Nadellu postoji još jedan nezgodan detalj: Microsoftova vlastita povijest otkaza.
U 2025. kompanija je otpustila više od 15.000 ljudi, i to u godini u kojoj je fiskalno razdoblje do lipnja donijelo rekordne prihode i dobit. U komunikaciji prema tržištu AI je igrala jednu od glavnih uloga.
U javnom dopisu o otkazima Nadella nije izričito rekao da je interna AI‑efikasnost dovela do rezova. No napisao je da Microsoft mora „preoblikovati svoju misiju za novu eru“ i kao jedan od tri ključna cilja te ere naveo „AI transformation“, uz sigurnost i kvalitetu.
Slično su postupili i drugi veliki igrači. Prema podacima istraživačke firme Challenger, Gray & Christmas, na koje se poziva CNBC, AI je u SAD‑u navedena kao razlog za gotovo 55.000 otkaza u 2025.. Među glavnim akterima: Amazon, Salesforce, Microsoft i drugi tehnološki divovi koji love AI val.
Vanguard u svom izvješću sugerira da je većina tih otkaza ipak više vezana uz staru, dosadnu praksu – rezanje ulaganja u usporene segmente i preusmjeravanje novca u brzorastuće, poput AI‑ja – nego uz izravno zamjenjivanje ljudi modelima.
Ali nijanse rijetko dospiju u naslovnice.
Može li AI prestati biti „slop“?
Nadella želi da se industrija pomakne s binarne rasprave „slop ili sofisticiranost“ prema viziji ljudi opremljenih „cognitive amplifier tools“.
Ako AI počnemo doživljavati kao infrastrukturu za ljudski potencijal – bliže internetu ili Excelu nego robotu koji nam „uzima kruh“ – drukčije ćemo je regulirati, uvoditi u firme i podučavati ljude da je koriste.
Za sada, međutim, ekonomski poticaji vuku na drugu stranu. AI agent koji obećava manje zaposlenih lakše se prodaje od onog koji „samo“ podiže produktivnost. A burze vole priče o „AI efikasnosti“ ispričane u istoj rečenici s planovima otpuštanja.
Kulturološki, „slop“ itekako živi. Društvene mreže pune su memeova i kratkih AI videa, često kaotičnih, često urnebesnih. Za mnoge ljude upravo je ta digitalna juha njihov prvi, najvidljiviji susret s AI‑jem.
Za regionalnu tech scenu – od Zagreba i Ljubljane do Beograda i Sarajeva – pitanje je vrlo praktično: hoćete li AI koristiti da biste rezali timove ili da biste postojećem timu dali „bicikl za mozak“ i odvezli se dalje od konkurencije?
Nadella se već jasno svrstao. Ostaje vidjeti hoće li ga ostatak industrije slijediti – ili će „slop“ još dugo biti zvuk AI ere.
