Codex na Macu otkriva pravu utrku: tko će preuzeti razvojni tijek rada

OpenAI je predstavio novu desktop aplikaciju Codex za macOS. Na razini naslova to izgleda kao još jedan način korištenja AI pomoćnika za programiranje, ali u stvarnosti je riječ o borbi za nešto puno važnije: svakodnevni tijek rada programera. Dok je Claude Code od Anthropica već prisutan na Macu i stvara naviku među ranim korisnicima, OpenAI sada pokušava zauzeti isto mjesto u Docku. U nastavku analiziramo što ova aplikacija stvarno mijenja, kako utječe na odnos OpenAI–Anthropic i što znači za europsko, ali i hrvatsko i regionalno tržište.

Vijest ukratko

Prema pisanju Ars Technice, OpenAI je 2. veljače 2026. lansirao nativnu Codex aplikaciju za macOS. Dosad je Codex bio dostupan kroz web CLI, putem web sučelja te kao proširenje unutar IDE-ova. Nova aplikacija je dizajnirana za upravljanje s više Codex agenata paralelno.

OpenAI tvrdi da je takav desktop pristup pogodniji za dugotrajne zadatke i složene scenarije s više agenata nego terminal ili bočni paneli u IDE-u. Korisnici mogu grupirati agente po projektima, raditi na više projekata istovremeno te koristiti "worktree" strukture kako bi smanjili konflikte u Git repozitorijima. Podržani su i tzv. "Skills" – mape s uputama i resursima koje proširuju mogućnosti agenata – te "Automations", automatizacije koje se izvršavaju po zadanom rasporedu.

Kako navodi Ars Technica, time OpenAI hvatat korak s Claude Codeom, koji je već imao macOS verziju. Istodobno, OpenAI udvostručuje ograničenja korištenja (rate limits) za Codex na Plus, Pro, Business, Enterprise i Edu paketima, te privremeno otvara Codex i korisnicima ChatGPT Free i Go, bez detalja o konkretnim limitima za te razine.

Zašto je to važno

Sama činjenica da postoji još jedna Mac aplikacija možda ne zvuči revolucionarno. No način na koji je Codex za macOS zamišljen otkriva važan pomak: ozbiljan rad s AI više nije jednokratan upit, nego upravljanje nizom agenata i procesa koji znaju trajati satima.

Najizravniji dobitnici su profesionalni programeri i timovi koji vode više repozitorija, mikroservisa i eksperimenata istovremeno. Mogućnost da na svaki projekt "prikačite" nekoliko agenata, da oni dulje vrijeme rade u pozadini te da im dodijelite strukturirane Skills i automatizacije, pretvara Codex iz simpatičnog chat asistenta u nešto što sve više nalikuje malom virtualnom razvojnom timu.

Sa strateške strane, OpenAI time slabije dvije prednosti Anthropica. Prva je činjenica da se Claude Code već udomaćio na Mac desktopu, s vlastitom ikonom, obavijestima i trajnim sesijama. Druga je percepcija da Anthropic brže isporučuje nove funkcije za programere. OpenAI na to odgovara taktikom koju već dobro poznajemo: kapacitetom i integracijom. Viši limiti po sličnoj cijeni, plus sinergija s postojećom ChatGPT bazom korisnika.

Potencijalni gubitnici su manji igrači – posebno alati koji su živjeli od toga da budu praktičniji od web sučelja: neslužbeni klijenti, jednostavni AI chat za kodiranje i slični proizvodi. Pored službene, moćne i povoljno pozicionirane aplikacije, preživjet će samo oni koji nude jasnu specijalizaciju ili duboku integraciju u konkretne poslovne procese.

S druge strane, desktop aplikacija s dugotrajnim agentima i automatizacijama povećava i rizik. Automatizacija koja preko noći promijeni pogrešnu granu, Skill s preširokim pristupom lokalnim datotekama ili loše definiran raspored zadataka mogu napraviti ozbiljnu štetu – posebno u korporativnim okruženjima bez jasnih ograda. Što je Codex "samostalniji", to će trebati više discipline u upravljanju njime.

Šira slika

Ovaj potez savršeno se uklapa u širi trend: od klasičnog "copilota" koji samo dopunjuje kod prema agentskom razvoju – gdje agenti imaju trajni kontekst, mogu planirati zadatke i djelovati u vaše ime.

Posljednjih godina vidjeli smo kako GitHub Copilot prelazi iz čistog autocompleta u chat, testove i refaktoring; kako Cursor, Replit i slični pokušavaju izgraditi IDE oko agenata; te kako Anthropic s Claude Codeom naglašava da agent može voditi razvoj cijele značajke, a ne samo pomoći pri jednoj funkciji.

Codex za macOS je oklada da će se sljedeća faza natjecanja voditi oko koordinacije više agenata i alata. Worktreeji, agenti grupirani po projektima, Skills i automatizacije idu u istom smjeru: trajni, poluautonomni suradnici koji žive uz vaš editor, a ne samo unutar njega.

Povijesno gledano, alati za programere često prolaze sličan ciklus. Najprije prevladaju jednostavni pluginovi; kasnije pobjeđuju platforme koje pokrivaju cijeli lanac – od koda i CI/CD-a do praćenja bugova. U AI svijetu prelazimo iz faze "model kao servis" u fazu "cijelo razvojno okruženje oko agenata".

U usporedbi s Anthropicom, OpenAI je na desktopu ipak reaktivniji: Claude Code je bio prvi i izgradio je dobru reputaciju kod timova koji jako drže do sigurnosti. No OpenAI ima adut u vidu goleme korisničke baze, postojećih enterprise ugovora i sada vrlo agresivnih limita korištenja.

Poruka tržištu je jasna: AI asistent više nije dodatak, nego glavno sučelje prema kodu. Pobijedit će oni koji to novo sučelje uspiju učiniti korisnim, predvidljivim i usklađenim s načinom na koji timovi već rade.

Europski i regionalni kontekst

Za Europu – i samim time za Hrvatsku i širu regiju jugoistočne Europe – važne su tri dimenzije: regulativa, povjerenje u oblak i pozicija lokalnih tvrtki.

Prvo, vremenski se ovo poklapa s postupnim stupanjem na snagu Akta o umjetnoj inteligenciji EU (EU AI Act) tijekom 2025. i 2026. godine. Općenamjenski AI modeli koji se koriste za razvoj softvera podliježu novim obvezama transparentnosti i upravljanja rizicima. Desktop aplikacija koja omogućuje agentima pristup internim repozitorijima, infrastrukturnom kodu ili čak podacima korisnika znači da će europske tvrtke morati vrlo detaljno opisati kako i gdje se takvi alati koriste.

Drugo, u EU – pa tako i u Hrvatskoj – raste osjetljivost na pitanje gdje se podaci obrađuju. Činjenica da je Codex aplikacija na vašem Macu ne znači da se obrada događa lokalno; modeli se izvršavaju u oblaku. Tvrtke koje moraju poštivati GDPR, NIS2 ili specifične sektorške regulative (npr. u financijama) morat će procijeniti odgovara li im ovakav rizik ili trebaju rješenja s EU hostingom ili čak on‑premise instalacijom.

Treće, utjecaj na lokalni digitalni ekosustav. U Zagrebu, Ljubljani, Beogradu i drugim gradovima razvijaju se start‑upovi fokusirani na developer tooling, DevOps automatizaciju i specifične industrije. Pojava snažnog, službenog AI alata za kodiranje koji praktički "useljava" u Dock diže ljestvicu. Za regionalne igrače prilika je u nišama: duboka integracija u lokalne legacy sustave, izrada specijaliziranih Skills za sektore poput turizma, energetike ili javne uprave te ponuda rješenja koja u startu poštuju EU regulativu.

Pogled unaprijed

Ako Codex za macOS naiđe na dobar odjek, vjerojatno slijedi nekoliko logičnih koraka.

Prvo, još dublja integracija s IDE-ovima i samim operativnim sustavom. Samostalna aplikacija je tek početak. Možemo očekivati mogućnosti poput pretraživanja koda kroz sve lokalne repozitorije, slanja logova i stack traceova iz Xcodea ili VS Codea direktno u Codex te bolje povezivanje s Git klijentima. Cilj je da se Codex doživljava kao "kolega u pozadini", a ne još jedan prozor.

Drugo, sve veći fokus na upravljanje i nadzor, osobito u većim organizacijama. Tvrtke će tražiti detaljne logove, pravila koja određuju što pojedini agent smije dirati, te povezivanje s postojećim sustavima za identitet i upravljanje uređajima. Ako OpenAI ne ponudi dovoljne mogućnosti, otvorit će prostor za europske i regionalne dobavljače koji će graditi sloj nadzora i usklađenosti iznad Codexa i Claude Codea.

Treće, dodatna eksperimentiranja s cijenama i limitima. Udvostručavanje limita je agresivan način osvajanja tržišta, ali teško da je konačna struktura. Razumno je očekivati jasniju segmentaciju: pojedinačni i obrazovni korisnici s izdašnim, ali ograničenim resursima, profesionalni korisnici s prioritetom i većim kapacitetom te enterprise sloj gdje će masivna uporaba agenata i automatizacija biti skupo naplaćena.

Otvoreno ostaje i pitanje kako će se Codex ponašati na stvarnim, velikim monorepozitorijima kakvi su česti u bankama, telekomima ili velikim maloprodajnim lancima – uključujući one u Hrvatskoj i regiji. Još je nejasno i kako će timovi upravljati situacijama gdje više programera pokreće vlastite agente nad istom bazom koda. I konačno, hoćemo li vidjeti ponude prilagođene EU tržištu, možda u partnerstvu s lokalnim cloud providerima.

Zaključak

Codex za macOS nije samo pokušaj da se dignu ruke na isti nivo kao Anthropic; to je jasna poruka da OpenAI želi preuzeti kontrolu nad cijelim razvojnim tokom, a ne samo nad pojedinačnim promptom. Za vas kao programera to znači snažnijeg, prisutnijeg AI "kolegu"; za poslodavce i IT odjele to otvara ozbiljna pitanja sigurnosti, nadzora i usklađenosti s regulativom. Prava utrka više nije u tome čiji je model za nijansu pametniji, nego tko će AI najprije i najsigurnije utkati u svakodnevni razvojni rad. Ključno je pitanje: jeste li spremni da vaš sljedeći "surodnik" u timu stalno živi u vašem Docku – i pod čijim uvjetima?