Uvod
U listopadu je izgledalo kao da je OpenAI dobio novi ChatGPT trenutak: Sora, aplikacija za generiranje videa, munjevito je skočila na vrh App Storea, a dio tech scene ju je proglašavao »budućnošću društvenih mreža«. Nekoliko mjeseci kasnije priča izgleda bitno drukčije. Broj preuzimanja pada, potrošnja korisnika također – a početni hype se topi.
To nije samo problem jednog proizvoda. Sora nam rano pokazuje gdje su granice AI aplikacija koje se oslanjaju na viralnost i koliko je teško pretvoriti tehnološki spektakl u naviku koju korisnici zadržavaju.
Vijest ukratko
Kako piše TechCrunch, pozivajući se na podatke analitičke tvrtke Appfigures, mobilna aplikacija Sora bilježi značajan pad rasta ubrzo nakon vrlo uspješnog lansiranja u listopadu.
iOS verzija, temeljena na modelu Sora 2 za generiranje videa, prema tim podacima ostvarila je više od 100.000 instalacija prvog dana, iako je pristup bio moguć samo uz pozivnicu. Ubrzo je zauzela prvo mjesto među besplatnim aplikacijama u američkom App Storeu i brže od aplikacije ChatGPT stigla do milijun preuzimanja. Kasnije je objavljena i Android verzija.
No Appfigures bilježi pad preuzimanja od oko 32 % u prosincu u odnosu na studeni – upravo u razdoblju kada aplikacije inače profitiraju od blagdanske sezone. U siječnju 2026. instalacije su pale za dodatnih približno 45 %, na oko 1,2 milijuna u tom mjesecu. Troškovi korisnika unutar aplikacije pali su za oko 32 %, s prosinačkog vrha od približno 540.000 dolara na oko 367.000 dolara u siječnju.
Ukupno je Sora, prema TechCrunchu, do sada skupila oko 9,6 milijuna preuzimanja i 1,4 milijuna dolara korisničke potrošnje, većinom u SAD‑u. U američkom App Storeu više nije među 100 najpreuzimanijih besplatnih aplikacija. OpenAI nije komentirao navedene brojke.
Zašto je to važno
Sorin zaokret od »raketnog rasta« prema stagnaciji razotkriva nekoliko dubljih problema koje dijele mnoge AI aplikacije usmjerene na potrošače.
Prvo: efekt spektakla nije isto što i dugoročna vrijednost. Mogućnost da u nekoliko sekundi generirate filmski video iz teksta zaista je impresivna. Ali većina korisnika nema realnu potrebu to raditi svaki dan. Nakon što isprobate par bizarnijih videa u kojima vi ili prijatelji glumite junake SF filma ili crtića, motivacija rapidno slabi. Kod consumer aplikacija ključan izazov je zadržavanje korisnika kroz mjesece, a ne samo prvi val znatiželje.
Drugo: vidi se oštar sukob između rasta i usklađenosti s pravilima. Rani uspjeh Sore uvelike je bio pogonjen time što su korisnici mogli stvarati videe s poznatim likovima i zaštićenom intelektualnom svojinom. Nakon što je OpenAI pod pritiskom studija i nositelja prava pooštrio režim i prešao na model u kojem oni moraju izričito pristati na korištenje IP‑a, najatraktivniji remix sadržaji praktički su nestali. Kasniji dogovor s Disneyjem vraća dio te magije, ali u strogo kontroliranom, ograničenom obliku.
Treće: OpenAI nema zajamčenu dominaciju na potrošačkom tržištu. TechCrunch ističe žestoku konkurenciju Googleove aplikacije Gemini i Meta AI funkcija, kojima treba dodati i TikTok. Svi oni već posjeduju društvene grafove i navike korisnika; generativni video je za njih samo još jedna funkcija u postojećem feedu. Sora, nasuprot tome, mora izgraditi cijelu novu platformu oko jedne tehnološke mogućnosti.
Zajedno gledano, Sora je primjer koliko je teško oko modela umjetne inteligencije izgraditi novo društveno okruženje, dok istodobno etablirani igrači tu istu tehnologiju doživljavaju kao robu široke potrošnje.
Šira slika
Pad Sore vrlo dobro se uklapa u obrazac koji već poznajemo: vrhunac novosti, pa pad korištenja. Vidjeli smo ga kod Lensa AI portreta, Prisma filtera, pa i kod audio‑aplikacija poput Clubhousea. Tehnologija donese nešto vizualno novo, društvene mreže se nakratko zapale – i onda dolazi prizemljenje.
Ovdje se presijecaju tri trenda:
Generativni video ubrzano postaje roba. Kada je Sora 2 prvi put pokazana, izgledalo je kao da je daleko ispred konkurencije. No Google, Meta, Runway i drugi hvataju priključak. Kako se razlika u kvaliteti smanjuje, glavna prednost postaju distribucija, integracija i postojeće zajednice korisnika. To ide u prilog TikToku, Instagramu, YouTubeu – ne nužno potpuno novoj aplikaciji.
Autorsko pravo i regulativa ulaze u srce proizvoda. Sorin prijelaz s modela »sve je dopušteno dok se netko ne požali« na stroži, licencni pristup pokazuje u kojem smjeru idu stvari. U EU već imamo snažne mehanizme zaštite autorskih prava, a stiže i Akt o umjetnoj inteligenciji. Startupi iz Silicijske doline navikli su se najprije širiti, a tek onda brinuti o posljedicama; u europskom kontekstu taj luksuz više ne postoji.
Korisnici su sve oprezniji oko svog lika i identiteta. Sorina ideja da postanete glavni lik AI videa sudara se s realnim strahom od deepfakeova – lažnih pornografskih videa, političke propagande, ucjena. U državama poput Hrvatske, gdje je povjerenje u institucije ionako krhko, teško je očekivati masovno oduševljenje aplikacijom koja potiče dijeljenje i remix vašeg lica.
Vjerojatnije je da će se generativni video dugoročno profilirati kao stručno oruđe: pomoć montažerima, kreatorima sadržaja, marketinškim agencijama i studijima – a manje kao temelj nove masovne društvene mreže.
Europski i regionalni kut
Za hrvatske i druge SEE korisnike Sora je zanimljiva upravo zato što pokazuje gdje se tehnološki entuzijazam sudara s europskim pravilima igre.
Prema GDPR‑u, video s prepoznatljivim licima osobni je podatak, često i biometrijski. Aplikacija koja potiče upload vlastite i tuđe slike te omogućava da se ona dalje obrađuje i remiksa, mora imati vrlo jasnu pravnu osnovu, informirani pristanak i mogućnost povlačenja podataka. To otežava širu upotrebu Sore u javnim institucijama, školama ili kompanijama u EU.
Europski Akt o umjetnoj inteligenciji dodatno će opteretiti platforme koje generiraju uvjerljive sintetičke sadržaje – tražit će se označavanje AI videa, procjena rizika i zaštitne mjere protiv obmanjujućih deepfakeova. Sora je upravo onakav hibrid alata i društvene mreže koji će zakonodavcima biti pod povećalom.
Za regionalne tvrtke i startupe – od hrvatskih igrača poput Infobipa, Nanobita ili Rimac grupe, do scena u Ljubljani, Beogradu i Sarajevu – ovdje leži i prilika. Poslovni korisnici u EU sve aktivnije traže rješenja koja su od prvog dana usklađena s GDPR‑om i nadolazećim pravilima za AI. Tko generativni video gradi kao B2B uslugu s jasnim ugovorima i odgovornostima, može biti zanimljiv partner medijima, izdavačima i oglašivačima.
Pogled unaprijed
Što je realan scenarij za Soru u sljedećih godinu‑dvije?
Najizglednije je da će je OpenAI preusmjeriti iz logike društvene mreže u logiku kreativnog alata. Manje naglaska na feedu i »explore« tabovima, više na konkretnim funkcijama za kreatore: napredna kontrola kadrova, vremenska linija, integracije s alatima za montažu, jednostavan izvoz u Reelse, TikTok i YouTube Shorts.
Drugi pravac su licencni dogovori s nositeljima prava. Svaki novi ugovor – bilo s Disneyjem, bilo s nekim izdavačem igara ili anime franšizom – može donijeti kratkotrajan skok interesa. Ali ako baza aktivnih korisnika stagnira, teško je opravdati visoke troškove tih licenci.
Za sam OpenAI Sora je, barem zasad, više eksperiment i izlog nego ključni biznis. Pruža podatke o tome kako obični korisnici reagiraju na generativni video i demonstrira mogućnosti modela klijentima iz drugih sektora. Čak i ako aplikacija ostane nišna, tehnologija iza nje gotovo sigurno će završiti u ChatGPT‑u, uredskim paketima i proizvodima partnera.
Korisnicima u Hrvatskoj i regiji isplati se pratiti tri signala:
- hoće li Sora dobiti ozbiljnu lokalizaciju (jezik, sadržaj, pravila korištenja lika drugih osoba);
- kako će TikTok, Meta i Google plasirati slične funkcije u EU, s naglaskom na privatnost maloljetnika;
- te hoće li se pojaviti domaće ili europske alternative fokusirane na profesionalce – agencije, medije, game studije – umjesto na masovni »AI TikTok«.
Zaključak
Pad Sore ne znači da je generativni video prolazni trend. On pokazuje da spektakularna AI demonstracija nije isto što i održiv proizvod. OpenAI je pokušao na temelju moćnog modela izgraditi novu društvenu platformu, ali su je ograničili autorskopravni rizici, strah od zloupotrebe identiteta i nedostatak stvarnih svakodnevnih scenarija korištenja.
Ključno pitanje za industriju – i za europske regulatore – jest tko će prvi isporučiti AI video iskustvo kojem se ljudi vraćaju svaki dan, a da pritom poštuje standarde privatnosti, transparentnosti i odgovornosti koje EU i ostatak razvijenog svijeta sve glasnije zahtijevaju.
