1. Naslov i uvod
Korisnici su AI tražilice brzo prihvatili kao mjesto gdje se može pitati sve ono što ne bismo upisali u klasičan pretraživač: simptome bolesti, porezne nedoumice, obiteljske probleme. No nova tužba protiv Perplexityja u SAD-u tvrdi da je njihov Incognito Mode zapravo samo marketinška etiketa preko starog oglašivačkog stroja.
U ovom komentaru analiziramo što se Perplexityju konkretno stavlja na teret, zašto je pojam „incognito“ postao pravni rizik, kako se sve to uklapa u širi razvoj AI industrije te što znači za korisnike i tvrtke u Hrvatskoj i regiji jugoistočne Europe.
2. Vijest ukratko
Prema pisanju Ars Technice, anonimni korisnik Perplexityja podnio je u SAD-u skupnu tužbu protiv Perplexityja, Googlea i Mete. U tužbi tvrdi da Perplexityjev AI pretraživač sustavno šalje razgovore korisnika Googleu i Meti putem tehnologija praćenja kao što su Meta Pixel, Google Ads i DoubleClick.
Navodi se da su pogođeni i prijavljeni i neprijavljeni korisnici, uključujući one koji su uključili Incognito Mode. Uz sadržaj razgovora navodno se prenose i osobni identifikatori (primjerice e-mail adrese) te vrlo osjetljivi podaci o financijama, porezima, pravnim pitanjima i zdravlju.
Predložena skupna tužba obuhvaća određene američke korisnike čiji su razgovori navodno dijeljeni između 7. prosinca 2022. i 4. veljače 2026., uz poseban podrazred za stanovnike Kalifornije. Tužitelj tvrdi da se radi o kršenju saveznog i državnog zakonodavstva o privatnosti i prisluškivanju te traži sudsku zabranu, naknadu štete i oduzimanje nepripadno stečene dobiti.
3. Zašto je ovo važno
Ako su navodi barem djelomično točni, ne radi se o jednom bugu ili nespretnom widgetu, nego o udaru na samu srž onoga što AI asistenti obećavaju: prostor u kojem se može govoriti otvorenije nego u klasičnoj tražilici. Korisnici se prema AI alatima često odnose kao prema kombinaciji savjetnika i povjerljive osobe. Kada se to povjerenje razbije, šteta ne staje na jednom startupu – urušava se vjerodostojnost cijele kategorije.
Kratkoročno mogu profitirati konkurentske usluge koje uvjerljivo nastupaju kao „privacy-first“ ili poslovna rješenja bez oslanjanja na oglašivačke mreže. Gubitnici su Perplexity i njegovi ulagači, ali i Google i Meta, koji ponovno ispadaju nevidljiva pozadina kroz koju prolazi i ono što bi trebalo ostati strogo privatno.
Ključna točka spora jest razlika između onoga što korisnici podrazumijevaju pod incognito i onoga što se zapravo događa u pozadini. Nakon slučajeva vezanih uz Chromeov Incognito Mode američki sudovi sve pažljivije promatraju koje se poruke šalju kroz korisničko sučelje. Ako gumb nazvan „Incognito“ ne sprječava slanje potpunih razgovora i identifikatora trećim stranama, to više nije samo loš dizajn, već potencijalno obmanjujuća praksa.
Osim toga, AI razgovori su po prirodi osjetljiviji od tipičnog web prometa. Jedan chat s učitanim medicinskim nalazima, ugovorima ili poreznim obrascima može sadržavati više osobnih podataka nego tjedan dana običnog surfanja. Povezati takav tok informacija s oglašivačkim mrežama znači preći granicu koju ni mnogi zagovornici „podatkovne ekonomije“ nisu spremni braniti.
4. Šira slika
Perplexityjev slučaj nije izoliran incident, već dio šireg obrasca: AI proizvodi izlaze na tržište nevjerojatnom brzinom, dok je arhitektura privatnosti često naknadna misao.
Već smo vidjeli:
- primjere u kojima su se razgovori s ChatGPT-jem našli u sudskim spisima ili javno dostupnim rezultatima pretraživanja,
- tužbe protiv bolnica i pružatelja telemedicine u SAD-u zbog korištenja Meta Pixela i Googleovih trackera na portalima za pacijente,
- rastuću skepsu regulatora prema uporabi američkih analitičkih alata u osjetljivim područjima.
Konverzacijska AI taj problem podiže na novu razinu. Nije više riječ samo o tome koju ste web stranicu otvorili, već o tome od čega strahujete, kakvu dijagnozu imate, kakvi su vam odnosi u obitelji ili poslu. Mnoge AI platforme aktivno potiču korisnike da učitaju nalaze, ugovore ili financijske izvještaje – upravo ono što u offline svijetu stavljamo u sef.
Na tržištu se tako oblikuju dva tabora. S jedne strane su oglašivački giganti koji u postojeću mašineriju ubacuju AI kako bi iz postojećih tokova podataka iscijedili još više vrijednosti. S druge strane su rješenja koja prodaju suprotnu priču: lokalno pokretanje, otvoreni kod, bez skrivenih trackera. Ako regulatorna tijela AI razgovore počnu tretirati gotovo kao zdravstvene kartone, drugi tabor dobit će ozbiljnu konkurentsku prednost.
5. Europski i regionalni kontekst
Za korisnike i tvrtke u Hrvatskoj vijest je upozorenje iz budućnosti koja nas zapravo već sustiže. Iako je tužba podignuta u SAD-u, obrazac je europskim regulatorima itekako poznat: moćni američki servisi, složene oglašivačke integracije i korisnici koji nemaju realnu kontrolu nad time gdje završavaju njihovi podaci.
U okviru GDPR-a slanje transkripata razgovora koji sadrže zdravstvene, financijske ili pravne informacije trećim stranama za potrebe oglašavanja ili analitike gotovo sigurno bi se smatralo obradom posebnih kategorija podataka. Za to je potrebno izričito informirano pristajanje i vrlo stroge mjere zaštite. Praksa skrivanja politike privatnosti ili izostanak jasnog pristanka kod nas bi bila ozbiljan prekršaj.
Hrvatska, kao članica EU, dijeli i obveze i mogućnosti koje donose Digital Services Act i novi EU AI Act. Upravo kombinacija tih propisa cilja na situacije u kojima se napredne usluge, poput AI tražilica, oslanjaju na agresivno profiliranje korisnika. Zagreb, ali i cijela SEE startup scena, tu ima priliku izgraditi drukčiji pristup: AI usluge koje su od početka dizajnirane u skladu s principom privacy by design.
6. Pogled unaprijed
Prvi ključni korak u SAD-u bit će odluka suda hoće li dopustiti skupnu tužbu. Ako dođe do faze detaljnog prikupljanja dokaza, mogli bi isplivati interni mailovi i dokumenti o dizajnu Incognito Moda, odlukama oko trackera i procjenama rizika. Takvi materijali često postanu referenca i u drugim postupcima – i u SAD-u i u Europi.
Mogući razvoj situacije uključuje:
- nagodbu uz konkretne izmjene proizvoda: stvarni način rada bez praćenja, uklanjanje osjetljivih integracija s Googleom i Metom, jasna upozorenja na početnoj stranici;
- lančane tužbe protiv drugih AI pružatelja koji koriste sličnu oglašivačku infrastrukturu, posebno u zdravstvu, financijama i pravu;
- strože smjernice nadzornih tijela (u SAD-u FTC, u EU nacionalne agencije za zaštitu podataka) o tome kako se smiju koristiti zapisi AI razgovora.
Za korisnike u Hrvatskoj praktičan savjet je prizeman: sve što pišete u javni AI servis u oblaku tretirajte kao informaciju koja može biti zabilježena, analizirana i potencijalno podijeljena. Ako ne biste bez razmišljanja poslali određeni dokument običnim nezaštićenim mailom, vjerojatno ne pripada ni u AI chat.
Za lokalne tvrtke i startupove odluka je strateška: graditi AI usluge na modelu „što više podataka, po cijenu svega“ ili iskoristiti regulativu kao diferencijator i ponuditi rješenja koja ozbiljno shvaćaju privatnost. U atraktivnim sektorima poput turizma, zdravstva ili financijskih usluga na Jadranu upravo to može biti prevaga pri izboru dobavljača.
7. Zaključak
Perplexityjev Incognito nije samo jedan nespretno nazvan gumb u sučelju, nego lakmus papir: hoće li AI generacija ponoviti najgore navike oglašivačke industrije ili će natjerati tržište da privatnost tretira kao osnovnu funkcionalnost, a ne kao dodatak. Dok sudovi i regulatori jasno ne potvrde da su AI razgovori među najosjetljivijim vrstama podataka, korisnici bi na svako „privatno“ u AI proizvodima trebali gledati sa zdravom dozom sumnje – i promisliti kome zapravo povjeravaju svoje najosobnije priče.
