Teslino ulaganje 2 mlrd $ u xAI: sinergija umjetne inteligencije ili školski primjer sukoba interesa?

Teslino ulaganje 2 mlrd $ u xAI: sinergija umjetne inteligencije ili školski primjer sukoba interesa?

Tesla je službeno ušla kao investitor u xAI, startup za umjetnu inteligenciju koji također kontrolira Elon Musk. Na prvi pogled radi se o „prirodnom braku“ između digitalne i fizičke umjetne inteligencije: veliki jezični modeli, chatbot Grok, autonomna vozila, humanoidni robot Optimus. No ispod toga stoji neugodno pitanje: koristi li se javno poduzeće da bi se financirao privatni projekt svojeg direktora? U nastavku analiziramo što ovaj potez znači za dioničare, konkurenciju i regulatore – uključujući i one u EU i regiji JIE.

Vijest ukratko

Prema pisanju TechCruncha, Tesla je u zadnjem pismu dioničarima objavila da će investirati 2 milijarde američkih dolara u xAI, Muskovu tvrtku za umjetnu inteligenciju koja stoji iza chatbota Grok i usko je povezana s njegovom društvenom mrežom X. Ulaganje dolazi nekoliko tjedana nakon što je xAI najavio rundu financiranja Series E u iznosu od 20 milijardi dolara.

Među ostalim ulagateljima u xAI nalaze se Valor Equity Partners, Fidelity, Qatar Investment Authority te Nvidia i Cisco kao „strateški investitori“. Tesla navodi da je uz ulaganje sklopljen i „okvirni sporazum“ koji definira potencijalnu suradnju na području AI‑ja između Tesle i xAI‑ja.

TechCrunch podsjeća da Tesla već isporučuje svoje Megapack baterijske sustave za podatkovne centre xAI‑ja, a Grok je integriran u neke Tesline automobile. xAI je investitorima predstavio planove da njegovi modeli upravljaju humanoidnim robotima poput Teslina Optimusa. Zaključenje transakcije očekuje se u prvom tromjesečju, nakon godine u kojoj je Tesla premašila očekivanja po prihodima, ali joj je dobit pala za 46 %.

Zašto je ovo važno

Ovo nije samo još jedna runda ulaganja u AI startup, već i test granica korporativnog upravljanja.

Sa strateške strane logika je jasna. Tesla želi biti percipirana kao tvrtka za „fizičku umjetnu inteligenciju“:

• napredni sustavi pomoći vozaču i budući robotaksiji,
• humanoidni robot Optimus,
• energetski i skladišni sustavi koji se sami optimiziraju.

xAI razvija „digitalnu“ komponentu: velike jezične modele i infrastrukturu za njihovo treniranje i izvođenje. Spajanje tih dviju sfera moglo bi donijeti:

• pametnije glasovne asistente i sučelja u vozilu,
• brži razvoj robotskih funkcija i autonomije,
• zajedničku „mozgovnu“ platformu za vozila, robote i energetske sustave.

Problem je u tome tko kontrolira tok novca i podataka.

Musk je istovremeno:

• izvršni direktor i značajan dioničar Tesle (javna tvrtka),
• osnivač xAI‑ja (privatna tvrtka),
• vlasnik X‑a, koji je usko povezan s xAI‑jem.

Dioničari Tesle su 2024. u nezavezujućem glasovanju odlučivali treba li upravni odbor uopće imati ovlast ulagati u xAI. Kako podsjeća TechCrunch, više je glasova bilo „za“ nego „protiv“, ali Teslini statuti računaju suzdržane glasove kao „protiv“, pa je prijedlog formalno odbijen. Upravni odbor je sada ipak odobrio ulaganje.

To otvara niz klasičnih pitanja vezanih uz poslove s povezanim osobama:

• dobiva li Tesla iste uvjete kao ostali ulagači u xAI,
• kako će biti uređena prava na podatke, intelektualno vlasništvo i računalne resurse,
• postoje li ekskluzivne klauzule koje Teslu dugoročno vežu uz xAI, čak i ako se pojave bolji modeli na tržištu.

Za mnoge institucionalne ulagače to izgleda kao situacija u kojoj se sredstva javne tvrtke koriste za smanjenje rizika privatnog projekta iste osobe – bez jasne garancije da će dioničari Tesle proporcionalno sudjelovati u potencijalnom uspjehu.

Šira slika

Teslino ulaganje u xAI dio je većeg trenda: utrke za kontrolu vlastitog AI sloja u industriji, mobilnosti i robotici.

• Automobilske grupacije poput Mercedesa, Hyundaija, GM‑a ili VW‑a sklapaju duboka partnerstva s Nvidijom, Qualcomom i drugima kako bi razvile vlastite platforme za pomoć vozaču i infotainment temeljene na AI‑ju.
• Veliki tech igrači ulaze u hardver i prijevoz: Google s Waymom i Android Automotiveom, Amazon s robotikom i logistikom, Apple s fokusom na softver u vozilima.

Veliki jezični modeli (LLM) time postaju više od chatbota:

• mogu služiti kao „mozak“ robota,
• biti sučelje u automobilu koje razumije govor, sliku i kontekst,
• koordinirati flote vozila, skladišta i energetske mreže.

Tesla nije jedina koja vidi potencijal u kombinaciji LLM + robotika. Startupi poput Figure AI i Agility Robotics imaju slične ambicije. No Tesla ima dvije ključne prednosti:

1. Ogromnu flotu povezanih vozila – milijuni automobila koji prikupljaju stvarne podatke o vožnji.
2. Proizvodni kapacitet – ako Optimus uspije, Tesla može brže od mnogih drugih skalirati proizvodnju.

Za xAI Tesla znači i pouzdanog kupca energije (Megapack za podatkovne centre) i izvor specifičnih podataka. Upravo tu leži i regulatorno osjetljivo područje: koliko će se podaci iz Teslinih vozila i robota koristiti za treniranje općih modela xAI‑ja, i pod kojim uvjetima?

Za razliku od Amazona, gdje različite linije poslovanja dijele isti pravni subjekt i skup dioničara, Muskov „ekosustav“ čine odvojene tvrtke s različitim pravilima i nadzorom. Poveznica Tesla–xAI dosad je najradikalniji primjer zamućivanja granice između javne i privatne sfere u tom sustavu.

Europski i regionalni kut

Za EU – i za Hrvatsku kao članicu – ova priča ima vrlo konkretne implikacije.

Tesla je prisutna na svim većim tržištima Unije, a tvornica kraj Berlina ima simbolički značaj za tranziciju europske autoindustrije. X je već pod povećalom Bruxellesa zbog provedbe Akta o digitalnim uslugama (DSA). Sada se toj slagalici pridružuje i xAI.

Tri su ključna regulatorna pitanja:

1. EU Akt o umjetnoj inteligenciji (AI Act) – Napredni sustavi upravljanja vozilom i humanoidni roboti vrlo vjerojatno će se svrstati među „visokorizične“ AI sustave. Ako xAI isporučuje temeljni model, a Tesla hardver i integraciju, potrebno je jasno definirati podjelu odgovornosti za usklađenost, testiranje i dokumentaciju.

2. GDPR i tijekovi podataka – Svaka razmjena podataka o vožnji ili podataka iz kabine vozila između Tesle u EU i xAI‑ja mogla bi privući pažnju nacionalnih nadzornih tijela. Za korisnike u Hrvatskoj, Sloveniji ili ostatku JIE ključno je pitanje: završavaju li njihovi podaci u treniranju globalnih modela i pod kojim pravnim temeljom?

3. Ovisnost o vanjskoj tehnologiji – Europski proizvođači automobila i lokalni AI startupi moraju odlučiti hoće li razvijati vlastite AI slojeve ili se dugoročno oslanjati na američke i kineske modele. U kontekstu rastuće kineske konkurencije u e‑vozilima, to je strateška odluka.

Za hrvatski i širi SEE ekosustav – od Zagreba i Ljubljane do Beograda i Sarajeva – ovdje postoji i prilika. Tvrtke i timovi koji razvijaju:

• alate za sigurnost i verifikaciju AI sustava u vozilima i robotima,
• simulacijska okruženja za treniranje i testiranje,
• slojeve za usklađenost s EU regulativom i lokalnim zakonodavstvom,

mogli bi postati traženi dobavljači ne samo Tesli, već i europskim proizvođačima koji hvataju priključak.

Pogled unaprijed

U sljedeće dvije godine ključno će biti nekoliko stvari.

1. Odnos dioničara i uprave
Ulaganje u tvrtku povezanu s izvršnim direktorom klasičan je okidač za aktivističke fondove. Mogući su pritisci za jačanje neovisnosti Teslina odbora, jasnija pravila za poslove s povezanim osobama te detaljnije objave uvjeta okvirnog sporazuma s xAI‑jem. Ako se financijski rezultati pogoršaju, nije isključeno ni pokretanje sudskih postupaka u SAD‑u.

2. Stvarni tehnološki i poslovni učinak
Tesla će morati dokazati da xAI donosi opipljive koristi:

• značajno boljeg i sigurnijeg asistenta u vozilu,
• ubrzani razvoj i demonstracije robota Optimus u realnim zadacima,
• nove AI funkcije koje generiraju prihode (npr. pretplate), a ne samo impresivne videe.

Bez takvih rezultata, 2 milijarde dolara lako će se doživjeti kao „poklon“ Muskovu privatnom projektu.

3. Regulacija, s fokusom na EU
Kako se AI Act bude implementirao, europski regulatori tražit će primjere kroz koje mogu isprobati nove alate. Složena mreža Tesla–xAI–X, koja spaja vozila, robote, društvene mreže i opću AI infrastrukturu, logičan je kandidat. Svaka nejasnoća oko korištenja podataka iz EU, transparentnosti ili upravljanja rizikom mogla bi dovesti do istraga i potencijalnih kazni.

Za ulagače i donositelje odluka u regiji pitanje je jednostavno, ali važno: ostaje li Tesla prije svega proizvođač automobila i energetskih rješenja koji koristi AI – ili se pretvara u Muskovu sveobuhvatnu AI platformu, u kojoj su automobili samo jedan od „terminala“?

Zaključak

Teslino ulaganje 2 milijarde dolara u xAI istovremeno je vizionarski iskorak i ozbiljan test granica korporativnog upravljanja. Ideja jedinstvenog AI sloja koji povezuje chatbotove, vozila, robote i energetske sustave savršeno se uklapa u smjer kretanja industrije. Mnogo je teže progutati činjenicu da se taj sloj gradi kroz transfer vrijednosti iz javne tvrtke prema privatnom startupu pod kontrolom iste osobe. U svijetu u kojem AI ulazi na ceste, u tvornice i u elektroenergetske mreže, vrijedi se zapitati: koliko smo spremni ovisiti o odluka­ma jednog osnivača i njegovog kompleksnog mrežnog konglomerata?