Od 2022. ulaganja u consumer tech startupe padaju. Kapital i hype sele se u enterprise AI, gdje se love veliki ugovori i korporativni klijenti. Vanessa Larco tvrdi da je vrijeme da se fokus vrati na vas – krajnje korisnike.
„This is gonna be the year of the consumer“, rekla je partnerica fonda Premise i bivša NEA partnerica u TechCrunch podcastu Equity. Uvjerenja je da će se baš u 2026. consumer i prosumer AI probiti u prvi plan.
Brži product‑market fit u consumeru nego u enterpriseu
Zadnjih godina savjet je bio jasan: prodaj AI poduzećima. Imaju budžete, potpisuju višegodišnje ugovore i žele „nešto s AI‑jem“. Problem nastaje nakon potpisa.
Larco kaže da mnoga poduzeća jednostavno „ne znaju odakle krenuti“. Piloti traju mjesecima, integracije bole, a politika i otpor promjenama zakoče usvajanje.
Kod potrošača i prosumera priča je drukčija. „Zgodno kod consumer i prosumer segmenta je to što ljudi već imaju u glavi zašto im to treba“, objašnjava.
- Ako rješavate stvarnu potrebu, kupit će i nastaviti koristiti proizvod.
- Ako ne pogađate, vrlo brzo ćete to osjetiti na metrike i retentionu.
„Ako prodajete potrošačima, vrlo brzo ćete znati je li to potreba ili nije“, kaže. Jednako brzo ćete znati trebate li „pivotirati, nešto promijeniti ili sve baciti i krenuti ispočetka“.
U ovakvoj, inflacijom načetoj ekonomiji, svaki consumer proizvod koji unatoč svemu skalira ima posebno snažan signal product‑market fita.
OpenAI kao concierge i novi sloj interneta
Larco već vidi znakove da se consumer AI budi. Pred kraj prošle godine OpenAI je u ChatGPT uveo aplikacije – kroz isti chatbot korisnici mogu:
- kupovati u Targetu,
- pretraživati nekretnine preko Zillowa,
- rezervirati putovanja na Expediji,
- slagati Spotify playliste,
bez izlaska iz ChatGPT‑a.
„AI će se osjećati kao concierge usluga koja za vas radi sve što vam je na pameti“, kaže. Ključno pitanje: što treba biti specijalizirani proizvod, a što generička funkcija unutar takvog AI sloja?
Ako ChatGPT postane novi operativni sustav potrošačkog interneta, klasični igrači su pod pritiskom. Hoće li servisi poput Tripadvisora ili WebMD‑a opstati kao samostalne destinacije ili će ih „pojesti“ OpenAI?
Larco očekuje da će 2026. biti „gangbuster“ godina za spajanja i preuzimanja. Ona želi ulagati u startupe koje „OpenAI neće poželjeti ubiti“.
Njezino viđenje: OpenAI „ne upravlja stvarnom imovinom“. Ne očekuje da će graditi konkurenta Airbnb‑ju ili markeplaceove „koji zahtijevaju prave ljude, jer ne žele upravljati ljudima“. Tu vidi prostor za timove koji spajaju AI s fizičkom infrastrukturom, logistikom i uslugama.
Prati i mogućnost da OpenAI „povuče Apple ili Android potez i uzme 30% svega prometa koji vam pošalje“. Pitanje je: hoće li igrači poput Airbnb‑ja uopće htjeti igrati po tim pravilima?
Social mreže preplavljene AI „žbukom“
Drugi veliki lom događa se na društvenim mrežama, gdje povjerenje u ono što vidite u feedu brzo erodira.
Larco opisuje kako je doomscrollala Instagram tražeći vijesti o Trumpovom zarobljavanju venezuelanskog čelnika Nicolása Madura, a umjesto toga dobila feed „preplavljen AI-generated Maduro slopom“. Deepfakeovi su već godinama tu, ali ovo je bio jedan od prvih velikih događaja gdje je AI‑sadržaj ozbiljno zamutio granicu stvarnosti.
„U tom trenutku sam si rekla: ako već gledam AI-generirane videe i fotke, želim da barem budu smiješni“, priznala je.
Kaže da sada praktički polazi od toga da je na Metinim platformama i TikToku sve AI. Ako tako počne razmišljati većina, logično je pitanje: gdje onda nalazite „pravu“ stvar?
Larco misli da bi prazninu mogli popuniti drugi akteri – recimo Reddit ili ponovno oživljeni agregatori poput Digga – koji pokušavaju jače verificirati da iza računa stoje ljudi.
Za Metu vidi jasan scenarij: tvrtka postaje ono što već jest za mnoge – entertainment kompanija, platforma za kratke filmove koje rade korisnici.
„Mislim da bismo trebali prestati uzimati [Metu] kao izvor vijesti“, kaže. „Tamo dobivate samo smiješne videe. To nije social media, to je gaming i entertainment medij.“
Kada je glas bolji od ekrana
Treći trend na koji Larco ozbiljno računa su glasovni asistenti i agenti. Vjeruje da su „na rubu“ toga da postanu stvarno korisni, zahvaljujući naprednijoj tehnologiji i više računske snage.
Kada je Meta prošlog tjedna preuzela Manus, startup za AI agente, mnogi su potez čitali kao čisti enterprise play. Larco u tome vidi i dio slagalice za Ray‑Ban pametne naočale s Meta AI‑jem.
Velika je obožavateljica tog proizvoda: s naočalama prima pozive, odgovara na poruke, snima fotografije i videe i postavlja pitanja Meta AI‑ju – sve bez vađenja mobitela.
„Neke stvari su bolje s glasom nego s ekranom“, kaže. Dugo je glas bio preslab pa nam je ekran služio kao štaka. Sada se konačno može povući crta: što je bolje ostaviti na zaslonu, a što rješavati preko audio sučelja.
Tipičan primjer su pitanja njezine djece – poput onog koje je najviša zgrada na svijetu. Za to je glas savršen. Vaditi telefon i tipkati pitanje već joj djeluje „arhaično“.
„Bit će jako zabavno za dizajnere“, dodaje, „jer konačno mogu birati koji je form factor bolji za koji use case.“ Dio iskustava ostat će na mobitelu, ali dio će se preseliti u glas, pametne naočale i kontekstualne agente oko vas.
Ako je Larco u pravu, 2026. neće biti samo „godina potrošača“ u prezentacijama VC fondova. Bit će godina u kojoj ćete vi, korisnici, tiho promijeniti način na koji tražite informacije, kupujete, gledate sadržaj i razgovarate sa softverom – a ostatak industrije će morati uhvatiti korak.
