1. Uvod
U vrijeme kada računi za energiju skaču iz mjeseca u mjesec, a sirovine poskupljuju preko noći, svaka pogrešna odluka u proizvodnji postaje skupa. Jedan neprimjetan ventil, malo drugačija temperatura peći ili loše planiran zastoj mogu pojesti cijelu maržu.
Američki startup CVector želi taj problem pretvoriti u priliku. Kako piše TechCrunch, tvrtka razvija AI „živčani sustav“ za industriju – softverski sloj koji povezuje strojnu opremu, procese i financijske rezultate u gotovo stvarnom vremenu. Upravo su zatvorili rundu seed financiranja od 5 milijuna dolara. Iznos sam po sebi nije spektakularan, ali ideja iza njega itekako jest, posebno gledano iz perspektive europske i regionalne industrije.
2. Vijest ukratko
Prema pisanju TechCruncha, CVector je prikupio 5 milijuna američkih dolara u seed rundi koju predvodi Powerhouse Ventures, uz sudjelovanje fondova poput Fusion Funda, Myriad Venture Partnersa i korporativnog VC fonda tvrtke Hitachi.
Startup iz New Yorka, osnovan prije otprilike godinu dana, razvija AI softver koji se nadovezuje na postojeće industrijske pogone: metaloprerađivačku industriju, naprednu proizvodnju, kemiju i javne komunalne tvrtke. Sustav prikuplja podatke o radu opreme, potrošnji energije i procesnim parametrima te ih izravno povezuje s ekonomikom pogona – maržom, troškovima i uštedama.
CVector već radi s konkretnim korisnicima, među ostalima s proizvođačem aluminijskih odljevaka u Iowi i kalifornijskim deep‑tech startupom koji radi na jeftinijoj proizvodnji amonijaka. Tvrtka ima oko 12 zaposlenih, otvorila je prvi ured u financijskoj četvrti Manhattana i aktivno zapošljava kadrove iz financijskog sektora i hedge fondova.
3. Zašto je to važno
Srž CVectorove priče je „operativna ekonomika“ – sposobnost da se svaka operativna odluka u pogonu pretoči u jasnu financijsku informaciju. To zvuči banalno, ali većina tvornica u regiji i dalje funkcionira u tri odvojena svijeta:
- Tehnologija pogona (OT): PLC‑evi, SCADA, DCS – fokus na kontinuitetu i sigurnosti.
- IT sustavi: ERP, MES, održavanje, energetski nadzor.
- Financije: knjigovodstvo, controlling, Excel tablice.
Operateri i poslovođe odlučuju prema iskustvu i tehnološkim pravilima, dok se stvarni financijski učinak vidi tek kasnije u izvještajima. CVector želi taj jaz smanjiti: svaka promjena – od ventila do rasporeda proizvodnje – dobiva gotovo trenutačnu „cjenovnu etiketu“.
To može promijeniti ponašanje na nekoliko razina:
- Operateri vide konkretan novčani učinak svojih poteza, ne samo kilovate ili tone.
- Uprave dobivaju zajednički jezik između proizvodnje i financija.
- Tvornica se počinje ponašati više kao sustav za algoritamsko trgovanje: isprobaj, izmjeri, prilagodi.
Dobitnici su prije svega srednje velike proizvodne tvrtke i komunalna poduzeća koja trpe visoke cijene energije i pritisak da smanje gubitke. Potencijalni gubitnici su dio tradicionalnih dobavljača industrijskog softvera, čiji alati ne pokazuju izravnu vezu s dobiti, te konzultanti koji danas ručno traže „rezerve“ u procesima.
4. Šira slika
CVector se uklapa u sljedeću fazu industrije 4.0. Nakon godina priče o pametnim tvornicama, IoT‑u i digitalnim blizancima, dolazi razdoblje u kojem se od projekata očekuje mjerljiv učinak na EBITDA, ne samo „inovativni pilot“.
Na tržištu već postoje jaki igrači: Palantir, C3.ai, razne IoT i analitičke platforme velikih kompanija poput Siemensa, Schneider Electric‑a ili ABB‑a. No mnoge od tih rješenja su kompleksna, skupa i traže vojsku podatkovnih stručnjaka i integratora.
CVector pokušava biti fokusiraniji: manje „platforma za sve“, više „novčani mozak“ na vrhu postojećih sustava.
To se događa u trenutku kada:
- energetska kriza posebno pogađa Europu,
- opskrbni lanci ostaju nestabilni,
- klimatska politika i cijena CO₂ počinju izravno pogađati poslovni rezultat.
U prošlosti smo imali slične valove: uvođenje ERP‑a, MES‑a, sustava za napredno upravljanje procesom. Svaki je obećavao jedinstven pogled na poslovanje, a završio s puno integracijskih glavobolja. Nova generacija AI rješenja preživjet će samo ako bude brže za implementaciju, manje invazivna prema postojećoj infrastrukturi i dovoljno „skromna“ da uvaži znanje ljudi u pogonu.
5. Europski i regionalni kut
Za Hrvatsku i širu regiju (Slovenija, Srbija, BiH, Mađarska, Crna Gora) ova tema je posebno osjetljiva.
- Industrija i energetika već osjećaju pritisak visokih cijena energije.
- EU ciljevi dekarbonizacije i fondovi za zeleni prijelaz stvaraju i obvezu i priliku za modernizaciju.
Rafinerije, kemijska industrija, prehrambena proizvodnja, cementare, proizvođači metala – sve su to sektori prisutni u regiji koji posluju s tankim maržama i često zastarjelom opremom. AI „živčani sustav“ koji na vrijeme pokaže gdje se gubi novac i energija mogao bi biti razlika između ulaganja u modernizaciju i zatvaranja pogona.
Istodobno, EU regulativa ne može se ignorirati:
- Uredba o umjetnoj inteligenciji (EU AI Act) klasificirat će sustave koji utječu na kritičnu infrastrukturu kao visokorizične, što znači stroga pravila o transparentnosti, nadzoru i sigurnosti.
- NIS2 direktiva širi obveze kibernetičke sigurnosti na energetiku, vodovod, promet i druge ključne sektore – uključujući softverske slojeve poput CVectora.
Za hrvatske i regionalne tvrtke to znači da pri odabiru rješenja neće birati samo po funkcionalnosti i cijeni, nego i po mogućnosti on‑premise ili hibridne instalacije, po pitanju vlasništva nad podacima te usklađenosti s EU pravilima.
Treba spomenuti i lokalnu startup scenu: u Zagrebu, Ljubljani i Beogradu nastaju specijalizirane IIoT i analitičke tvrtke koje bi mogle nuditi slične funkcionalnosti s boljim razumijevanjem lokalnih potreba i jezika – od INA‑inih pogona do malih hidroelektrana u regiji.
6. Što slijedi
U sljedeće 2–4 godine ključna će biti tri pitanja:
Dokazivanje povrata ulaganja. Nakon vala AI hypea, industrija će tražiti konkretne brojke: koliko posto manje zastoja, koliko manja potrošnja energije, koliki rast marže. Tko to ne može pokazati, ostat će na razini „zanimljivog pilota“.
Specijalizacija po sektorima. Nerealno je očekivati da jedan proizvod bude jednako dobar za čeličane, farmaceutiku i vodovode. CVector i slični igrači morat će birati vertikale u kojima će postati duboko stručni, što je ujedno i prilika za regionalne nišne startupe.
Prihvaćanje od strane ljudi. U zemljama bivše Jugoslavije još uvijek postoji snažan oslonac na „majstore“ koji znaju „na uho“ kako pogon diše. AI koji stalno sugerira da znaju manje od algoritma naići će na otpor. Rješenja moraju biti objašnjiva, dati čovjeku zadnju riječ i jasno prikazivati logiku preporuka.
Vjerojatno je i da ćemo vidjeti konsolidaciju: veliki industrijski igrači (Siemens, Schneider, ABB, možda i lokalne energetske grupe) kupovat će specijalizirane AI startupe kako bi ubrzali vlastitu ponudu.
Moja procjena: u roku od pet godina u većim industrijskim i energetskim sustavima u Hrvatskoj bit će gotovo normalno imati sloj softvera koji u stvarnom vremenu računa ekonomski učinak odluka u pogonu. Pitanje je samo hoće li taj mozak doći od globalnog dobavljača ili iz neke danas još male tvrtke iz Zagreba ili Ljubljane.
7. Zaključak
CVectorova runda od 5 milijuna dolara nije velika u odnosu na globalni AI balon, ali jasno pokazuje smjer: sljedeća bitka u industriji vodi se za „novčani mozak“ tvornica i elektrana. Onaj tko kontrolira taj sloj, kontrolira i način na koji se donose operativne odluke.
Za čitatelje iz industrije i energetike pitanje glasi: tko je danas kod vas „mozak“ pogona – i na čemu se temelje odluke? Ako je odgovor kombinacija iskustva i Excela, upravo ste profil korisnika na kojeg cilja nova generacija industrijskih AI rješenja.
