1. Naslov i uvod
Industrija dugovječnosti posljednjih je godina izgradila cijeli ekosustav oko nekoliko glasnih imena. Jedno od najjačih, liječnik Peter Attia, sada se preko noći pretvara iz aduta u reputacijski problem. Tvrtke u kojima je bio ključni stručni autoritet i suvlasnik tiho ga brišu s web stranica nakon što se njegovo ime pojavilo u novoj seriji dokumenata povezanih s Jeffreyjem Epsteinom.
Ovo nije samo još jedna „celeb“ drama iz SAD‑a. Riječ je o testu otpornosti za čitav sektor koji miješa medicinu, lifestyle i rizični kapital – uključujući sve više igrača iz Europe i jugoistočne Europe. U nastavku analiziramo što ova priča znači za startupe, investitore i korisnike u Hrvatskoj i regiji.
2. Vijest ukratko
Kako prenosi TechCrunch, osnivač njujorškog food startupa David Protein objavio je na X‑u da je Peter Attia napustio funkciju glavnog znanstvenog direktora i više nije uključen u rad tvrtke. To se dogodilo nedugo nakon što je The New York Times izvijestio da se Attijino ime pojavljuje u više od 1.700 dokumenata i e‑poruka u novom paketu sudskih spisa vezanih uz osuđenog seksualnog prijestupnika Jeffreyja Epsteina.
TechCrunch podsjeća da je Attia bio rani investitor u David Protein i član izvršnog tima. Tvrtka osnovana 2023. godine prikupila je u svibnju 2025. rundu Serije A od 75 milijuna dolara, predvođenu fondom Greenoaks uz sudjelovanje Valor Equity Partnersa, te se na tržištu istaknula proteinskom pločicom s vrlo visokim udjelom proteina i malo kalorija.
Isti medij navodi da se i Biograph, skupi startup za preventivnu medicinu i dugovječnost na pretplatu koji je Attia su‑osnovao, distancira: stranice na kojima je bio naveden kao suosnivač sada su izmijenjene ili vraćaju grešku, a tvrtka odbija komentirati njegovu aktualnu ulogu.
3. Zašto je to važno
Attia nije samo još jedan liječnik s podcastom. On je postao jedan od glavnih promotora ideje da se uz sofisticirane laboratorijske pretrage, nosive uređaje, suplemente i strogo vođene protokole može „kupiti“ deset ili dvadeset dodatnih zdravih godina. Njegovo ime je za mnoge startupe funkcioniralo kao pečat vjerodostojnosti.
Sada se pokazuje koliko je to rizično. Kada brand ovisi o ugledu jedne osobe, svaki ozbiljniji upit u vezi njezine etike ili prosudbe može pogoditi cijeli biznis, čak i ako ne postoje optužbe za izravna kaznena djela. Ključno pitanje ovdje je zašto je poznati liječnik nastavio održavati odnos s Epsteinom i nakon njegove presude 2008. godine – i što to govori o kriterijima koje primjenjuje u drugim područjima.
Za ulagače je ovo neugodan podsjetnik da broj pratitelja nije zamjena za temeljitu provjeru pozadine. U polju dugovječnosti, gdje se radi o vrlo osjetljivim podacima i visokim iznosima članarina, reputacijski rizik nije sporedna stavka, nego centralna.
Posljedice se prelijevaju i na povjerenje korisnika. Mnoge usluge dugovječnosti kreću se u sivoj zoni između klasične medicine i „wellness“ ponude. Kada vam netko prodaje paket pretraga od 10.000 dolara godišnje i sugerira promjene koje značajno mijenjaju život, temelj je povjerenje u njegovu integritet. Ako se jedna od vodećih figura takve scene nađe u kontekstu poput Epsteinova, logično je da korisnici počnu preispitivati cijelu industriju.
4. Šira slika
Ovaj slučaj uklapa se u širi trend: brandovi koji su izgrađeni oko pojedinaca izuzetno su moćni – dok sve ne ovisi baš o toj jednoj osobi. Vidjeli smo to u kriptu, gdje su platforme i tokeni agresivno koristili sportaše i influencere, pa su kasnije zajedno s njima završili na naslovnicama u negativnom kontekstu. Vidjeli smo to i u tehnološkom sektoru, gdje se sudbina kompanija ponekad opasno previše vezala uz Twitter navike njihovih osnivača.
Startupi dugovječnosti taj su model primijenili na zdravlje. Ne prodaju samo proizvod, već i priču: „ako slijedite moj protokol, živjet ćete dulje i bolje“. Podcasti, knjige i društvene mreže stvaraju osjećaj osobne veze između liječnika‑gurua i publike.
To ima dvije posljedice. Prvo, otežava unutarnju kritiku – tko želi proturječiti nekome tko je i znanstveni autoritet i generator prihoda? Drugo, stvara krhku strukturu u kojoj jedna afera može srušiti povjerenje u cijeli koncept, neovisno o tome koliko je ostatak tima stručan.
Istovremeno, tržište dugovječnosti eksplozivno raste: od Silicijske doline preko Züricha do luksuznih klinika u Dubaiju i na Jadranu, kombinacija napredne dijagnostike, personaliziranih terapija i „medicina kao članstvo“ privlači goleme svote kapitala. Slučaj Attia dolazi u trenutku kada mnogi fondovi upravo ovo područje vide kao sljedeći veliki val nakon AI‑a i fintecha.
Pouka je jasna: u ovakvim sektorima due diligence ne može stati na financijskim pokazateljima i stručnim titulama. Reputacijska analiza – uključujući neugodne teme i stare veze – mora postati standard.
5. Europski i regionalni kut
Za Hrvatsku i širi SEE prostor ova priča ima nekoliko specifičnih implikacija.
Prvo, mnogi naši liječnici, poduzetnici i korisnici informiraju se preko američkih podcasta, knjiga i YouTube kanala. Attijin sadržaj je dobro poznat i u Zagrebu i u Beogradu; pojedine privatne poliklinike i „longevity centri“ u regiji referiraju se na njegove preporuke. Sada će morati objasniti kako se postavljaju prema ovim otkrićima i na čemu zapravo temelje svoje protokole.
Drugo, europski regulatorni okvir je stroži. U EU, pa tako i u Hrvatskoj, zdravstvene tvrdnje na hrani podliježu odobrenju, a usluge koje obrađuju zdravstvene podatke moraju poštovati GDPR. Ako startup koristi algoritme za procjenu rizika, uskoro će ga zahvatiti i Uredba o umjetnoj inteligenciji. To ograničava tip „divljeg zapada“ koji smo gledali u nekim američkim wellness projektima.
Treće, u državama s ograničenim resursima javnog zdravstva, poput Hrvatske, ideja „medicine za bogate“ posebno je osjetljiva. Longevity paketi od nekoliko tisuća eura godišnje već sada izazivaju komentare o zdravstvenoj nejednakosti. Afera poput ove lako može pojačati skeptičnost javnosti i regulatora prema svemu što podsjeća na zatvorene klubove za elitu.
6. Pogled unaprijed
Kratkoročno, možemo očekivati klasičnu kriznu dinamiku. David Protein će naglašavati kvalitetu proizvoda i tim, umanjujući ulogu pojedinca. Biograph će, ako već nije, formalno redefinirati odnos s Attiom – vjerojatno tiho, bez velikih priopćenja.
Zanimljivije će biti reakcije investitora i drugih startupa. Portfelji će se pregledavati s novim pitanjem: gdje vrijednost tvrtke previše ovisi o jednom imenu i njegovoj online prisutnosti? U ugovore bi se češće mogle ugrađivati klauzule o moralu i reputaciji osnivača, nešto što je dosad bilo tipičnije za sportske sponzorske ugovore nego za tech.
Za medije i platforme, slučaj otvara pitanje kako postupati s liječnicima‑poduzetnicima koji istovremeno savjetuju javnost i grade privatne biznise. Pritisak da se jasnije označe interesi i potencijalni sukobi samo će rasti.
Za korisnike u Hrvatskoj ovo je dobar trenutak za preispitivanje vlastitih izvora informacija. Nije problem slušati podcaste i pratiti inozemne stručnjake; problem nastaje kad njihov glas postane jedini kriterij odluke. Stabilniji je sustav u kojem odluke donosimo na temelju kombinacije: lokalni liječnici, javno dostupni dokazi, više neovisnih mišljenja – i manje kulta ličnosti.
7. Zaključak
Slučaj Petra Attie ne govori samo o jednom liječniku i njegovim lošim procjenama, već o industriji koja je previše moći, povjerenja i kapitala koncentrirala oko šačice gurua dugovječnosti. Startupi i investitori sada moraju odlučiti hoće li nastaviti graditi na karizmi pojedinaca ili će prihvatiti sporiji, ali stabilniji put kroz institucije, dokaze i timove.
Ako ćete nekome povjeriti svoje nalaze, prehranu i planove za dulji život, pitanje je jednostavno: želite li da sve stoji i pada s jednim imenom – ili da postoji sustav koji može preživjeti pad bilo kojeg pojedinca?
