Kad Davos postane tehnološka konferencija: nova karta moći u eri umjetne inteligencije
Davos je godinama simbol globalne elite – mješavina državnika, bankara i ponekog vizionara. No 2026. godine, između snijega i policijskih barijera, pogled najviše privlače logotipi tehnoloških divova i slogani o umjetnoj inteligenciji. Svjetski gospodarski forum sve više nalikuje hibridu između političkog summita i tehnološkog sajma. U nastavku analiziramo kako je do ove transformacije došlo, tko iz nje izlazi jači, tko je izguran na rub te što sve to znači za Europu, Hrvatsku i digitalni razvoj šire regije jugoistočne Europe.
Vijest ukratko
Prema izvještaju podkasta Equity koji objavljuje TechCrunch, ovogodišnji Davos imao je bitno drukčiji ton od prijašnjih izdanja. Velike tehnološke kompanije poput Mete i Salesforcea zauzele su reprezentativne prostore uz glavnu davosku promenadu, pretvorivši je u svojevrsni izlog digitalnih platformi – više nalik na tehnološki sajam nego na politički forum.
Kako navodi Equity, umjetna inteligencija bila je dominantna tema. Tradicionalne teme Davosa – klimatske promjene, siromaštvo, globalna financijska stabilnost – uglavnom su ostale u drugom planu. Menadžeri iz tehnološkog i financijskog sektora raspravljali su prije svega o ekonomskom utjecaju AI-ja, mogućem napuhavanju valuacija i riziku pucanja mjehura. Pojedini direktori iskoristili su pozornicu kako bi javno kritizirali trgovinske i industrijske politike koje smatraju štetnima za tržišno natjecanje.
Uz to, Equity je istaknuo niz novih investicijskih rundi u startupove – od robotike do novih AI tvrtki – što dodatno učvršćuje dojam da Davos postaje važna pozornica za tehnološku industriju.
Zašto je to važno
Pretvaranje Davosa u tehnološku konferenciju nije samo pitanje estetike ili sponzorstava. To je jasan signal gdje se danas koncentrira ekonomska i politička moć. Kada osnivači AI kompanija i izvršni direktori platformi zasjenjuju guvernere središnjih banaka ili klimatske znanstvenike, jasno je tko ima pregovarački kapital.
Najveći dobitnici su veliki, primarno američki tehnološki igrači i vodeći AI laboratoriji. U malom švicarskom mjestu dobivaju tjedan dana izravnog pristupa predsjednicima, premijerima, povjerenicima Europske komisije i regulatorima. Rasprave o „odgovornoj umjetnoj inteligenciji“ istovremeno su rasprave o tome koliko će upravo te kompanije biti ograničene ili privilegirane.
Dobit su izvjesno osjetili i startupovi te fondovi rizičnog kapitala. Neformalni dogovori koji su nekoć bili rezervirani za naftu, banke ili telekomunikacije danas se vode oko čipova, modela i podatkovnih tokova. Za poduzetnika iz Zagreba, Ljubljane ili Beograda s ozbiljnom AI ili deep-tech pričom, prava večera u Davosu može značiti više od niza lokalnih konferencija.
Gubitnici su manje vidljivi: nevladine organizacije, sindikati, razvojne agencije i predstavnici Globalnog juga. Njihovi se prioriteti često svode na tehnološke „use caseove“, pod pretpostavkom da će se problemi moći riješiti još jednim alatom ili platformom. U takvom okviru teže se govori o raspodjeli moći, radničkim pravima ili dugoročnoj pravednoj tranziciji – temama koje je teško spakirati u demo od 15 minuta.
Šira slika
Davos je već prolazio kroz različite tehnološke faze – od dot-com euforije do blockchaina i metaverse hypea. Ono što izdavaja 2026. jest to da umjetna inteligencija više nije jedna od tema, nego zajednički nazivnik većine razgovora.
TechCrunch u drugim tekstovima s Davosa ističe i zanimljiv sukob: jedan od vodećih AI direktora javno je problematizirao ovisnost industrije o Nvidiji i njenoj dominaciji u području GPU čipova. Usporedba s 2009. nameće se sama: tada su „preveliki da bi propali“ bili bankarski divovi, danas su to infrastrukture – cloud, čipovi, veliki modeli – koje su „previše ključne da bi ih se ignoriralo, a previše kompleksne da bi ih se lako reguliralo“.
Istovremeno, posljednje dvije godine obilježile su i druge AI prekretnice:
- summiti o sigurnosti umjetne inteligencije u Ujedinjenom Kraljevstvu i Južnoj Koreji,
- izvršna uredba SAD-a o razvoju AI-ja,
- konsolidacija europskog AI Acta, uz postojeće GDPR, Akt o digitalnim uslugama i Akt o digitalnim tržištima.
Davos je mjesto gdje se ti regulatorni tokovi susreću s industrijom na koju ciljaju. Za razliku od CES-a ili Mobile World Congressa u Barceloni, ovdje fokus nije na gadgetima, već na tome tko definira što je „siguran“ i „pouzdan“ AI, što se smatra „strateškom ovisnošću“ te koliko rizika društva prihvaćaju za obećani rast produktivnosti.
Povijesno gledano, Davos reflektira teme koje najviše brinu globalnu elitu – od financijskih kriza i nejednakosti do klime i pandemija. To što je danas tehnologija, preciznije umjetna inteligencija, glavna okosnica, znači da je digitalno postalo temeljna infrastruktura, a ne još jedan sektor.
Europski i regionalni pogled
Za Europsku uniju Davos 2026. istovremeno je potvrda utjecaja i podsjetnik na slabosti. S jedne strane, bez europskih pravila teško je voditi ozbiljan razgovor o umjetnoj inteligenciji. GDPR, Akt o digitalnim uslugama, Akt o digitalnim tržištima i AI Act stoje u pozadini gotovo svake prezentacije velikih AI igrača.
S druge strane, najveće brendirane kuće u Davosu i dalje pripadaju američkim korporacijama, uz pojačanu prisutnost Kine u hardveru i telekomunikacijama. Europski prvaci – od SAP-a i Siemensa do nekoliko AI scaleupova – prisutni su, ali rijetko određuju ton. Europa se često pozicionira kao regulator, ne kao tehnološki predvodnik.
Za Hrvatsku i širu regiju jugoistočne Europe to je dodatno naglašeno. Imamo niz zanimljivih tvrtki u fintechu, gaming industriji, nišnim AI rješenjima i kibernetičkoj sigurnosti, a EU fondovi financiraju infrastrukturne projekte i digitalnu transformaciju javnog sektora. No malo tko iz naše regije ulazi u društvo aktera koji oblikuju glavnu naraciju u Davosu; najčešće smo u ulozi dobavljača, podugovarača ili pilot partnera.
U tome ipak leži potencijal. Europske i regionalne tvrtke, od industrije do turizma, upravo sada odlučuju kako ugraditi AI u svoje poslovanje. Davos bi mogao poslužiti kao platforma za zajednički pritisak u korist otvorenih ekosustava, interoperabilnosti i boljeg pristupa podacima – umjesto pasivnog prihvaćanja potpune ovisnosti o nekoliko globalnih platformi.
Što dalje
Ako ne dođe do naglog „AI zahlađenja“ ili velikog geopolitičkog potresa, realno je očekivati da će Davos sljedećih nekoliko godina ostati snažno tehnološki i AI-orijentiran. Pitanja čipova, digitalne suverenosti i regulacije algoritama prešla su iz tehničkih u sigurnosno-političke teme.
Ključno je pratiti nekoliko stvari. Prvo, hoće li WEF uspjeti vratiti ravnotežu tema – tako da klimatske promjene, nejednakost i radni odnosi ne budu samo podnaslovi „AI for climate“ ili „AI for jobs“, već zasebni stupovi rasprave. Drugo, tko će uopće imati pristup ključnim prostorima i formatima: hoće li uz američke gigante dobiti vidljivo mjesto i europski cloud projekti, open-source konzorciji, inicijative Globalnog juga?
Treće, hoće li se obećanja dana ove godine – o sigurnijem AI-ju, transparentnosti, odgovornosti – do, recimo, 2027. pretvoriti u stvarne standarde, zakone i mehanizme nadzora. Bez toga, Davos riskira da ostane skupi ritual na kojem se puno govori, a malo mijenja.
Za hrvatske i regionalne donositelje odluka te za poduzetnike pitanje glasi: promatrate li Davos samo kao „mjesto za pojaviti se“ ili i kao priliku da se uključi u stvaranje koalicija za drugačiji, otvoreniji digitalni poredak – od europskih podatkovnih prostora do zajedničkih alata umjetne inteligencije u javnim uslugama?
Donja crta
Davos nije slučajno postao tehnološka konferencija; forum prati moć, a danas je ona koncentrirana u softveru, podacima i poluvodičima. Taj fokus je do neke mjere nužan, ali postaje opasan ako s margine potiskuje klimu, socijalnu pravdu i glasove onih koji nemaju pristup alpskom balonu. Europa – a s njom i Hrvatska – ima priliku iskoristiti ovu „tehnološku fazu“ Davosa ne samo za reagiranje na agendu Silicijske doline, već za inzistiranje na stvarnim obvezama u pogledu konkurencije, otvorenosti i odgovornosti. Ako se svake zime u Davosu razgovara o AI-ju, što ćemo mi tražiti da se konkretno promijeni do sljedeće zime?
