1. Naslov i uvod
Zamor očiju postao je nova kronična boljka digitalnog doba. Osjećamo peckanje, zamućen vid i glavobolju, ali rješenja se najčešće svode na „kapni umjetne suze i odmori se“. Južnokorejski startup Edenlux s uređajem Eyeary pokušava napraviti za vid ono što su pametne narukvice napravile za broj koraka – pretvoriti problem u svakodnevnu naviku praćenja i treniranja. Eyeary uskoro izlazi na američko tržište putem Indiegogo kampanje, no posljedice tog poteza sežu i do Europe i jugoistočne Europe. U nastavku analiziramo zašto je ovaj uređaj više od još jednog gadgeta i što bi mogao značiti za korisnike i tvrtke u Hrvatskoj.
2. Vijest ukratko
Prema pisanju TechCruncha, Edenlux, sa sjedištem u Južnoj Koreji, priprema lansiranje svog drugog uređaja za dobrobit vida, Eyearyja, u Sjedinjenim Državama. Lansiranje je planirano za kraj ožujka putem crowdfunding platforme Indiegogo. Eyeary je predstavljen kao alat za svakodnevni „oporavak vida“ nakon dugotrajnog rada na blizinu i korištenja pametnih telefona, računala i tableta. Uređaj je u SAD‑u klasificiran kao „wellness“ proizvod pri FDA‑u, što znači da se smije oglašavati kao sredstvo za trening vida i opće zdravlje očiju, ali ne kao medicinski uređaj za liječenje bolesti.
Eyeary nadograđuje prvi Edenluxov proizvod, Otus, glomazniji uređaj nalik VR naočalama koji se od 2022. prodaje u Južnoj Koreji, Singapuru, Japanu i Tajvanu. TechCrunch navodi da je Otus do sada ostvario oko 10 milijuna američkih dolara ukupnih prihoda. Eyeary isti princip smješta u oblik običnih naočala, s 144 žarišne točke (u odnosu na pet kod Otusa), što omogućuje finije podešavanje fokusa i precizniji trening očne muskulature. Naočale se preko Bluetootha spajaju na mobilnu aplikaciju; podaci o korištenju šalju se na poslužitelje Edenluxa, gdje ih algoritmi umjetne inteligencije analiziraju i prilagođavaju programe. Tvrtka je 2020. prikupila 39 milijuna dolara u seriji A te 2022. još 60 milijuna u seriji B, a nedavno je osnovala i američku podružnicu u Dallasu za završnu montažu.
3. Zašto je to važno
Eyeary je zanimljiv jer pokušava popuniti prostor između oftalmologa i običnog korisnika. Zdravstveni sustav, bilo u SAD‑u, bilo u Hrvatskoj, uglavnom je usmjeren na dijagnostiku i korekciju vida (naočale, leće, operacije). No svakodnevni zamor očiju od ekrana nitko zapravo sustavno ne „liječi“ – svatko se snalazi sam.
U praksi to znači da programeri u Zagrebu, analitičari u Splitu ili studenti u Osijeku dan završavaju s istim simptomima, ali bez jasnog alata za prevenciju osim savjeta „malo manje buljite u ekran“. Edenlux ovdje nudi aktivni pristup: kratke vježbe za cilijarnu mišićnu skupinu, koje bi trebale razbiti stalnu zaključanost oka u fokus na blizinu.
Za tvrtku je odabir wellness kategorije logičan: omogućuje ulazak na tržište bez dugotrajnih i skupih medicinskih procedura. No istovremeno otvara dva rizika. Prvi je reputacijski – ako korisnici ne osjete opipljiv napredak, cijela će se kategorija brzo doživjeti kao preskupi placebo. Drugi je regulatorni – ako marketinške poruke postanu previše slične tvrdnjama o liječenju, nadležna tijela mogu tražiti strožu klasifikaciju i medicinska ispitivanja.
Ako se pokaže da uređaj stvarno olakšava simptome, dobitnici nisu samo pojedinci. Poslodavci, škole i osiguravatelji mogli bi u tome vidjeti koristan alat za smanjenje glavobolja, pogrešaka uzrokovanih umorom i pritužbi na „poslovni vid“. Gubitnici bi mogli biti proizvođači generičkih „anti‑blue light“ rješenja i dio optičkog sektora koji zamor očiju još uvijek tretira kao usputnu tegobu.
4. Šira slika
Edenluxov pristup odražava širi trend u nosivoj tehnologiji: prelazak s pasivnog mjerenja (koraci, puls, san) na aktivnu intervenciju. Nakon što su satovi i narukvice naučili korisnike pratiti brojke, nova generacija uređaja – od prstenova za praćenje sna do trenažera disanja – nudi vođene mikro‑terapije.
Vid je pritom do sada bio zanemareni organ. Veliki proizvođači dodali su „night shift“ i „eye comfort“ modove, poneku obavijest da skrenemo pogled s ekrana, ali to je više kozmetika nego terapija. S druge strane, širenje VR i AR naočala (posebno u gaming i industrijskim primjenama) dodatno opterećuje vizualni sustav. Eyeary pokušava popuniti upravo taj jaz – ponuditi nekoliko minuta strukturiranih vježbi kako bi se oči oporavile od ostatka dana.
Pritom treba priznati da „trening vida“ ima i lošu povijest. Na tržištu su se godinama pojavljivale knjige i tečajevi koji su obećavali čuda bez ozbiljne znanstvene podloge. Razlika danas je u podacima: Eyeary bilježi koliko i kako korisnik vježba te uz pomoć umjetne inteligencije prilagođava program. Ako Edenlux barem dio tih podataka jednog dana otvori za neovisnu analizu, moglo bi se konačno vidjeti što stvarno djeluje, a što je marketing.
Za velike tech kompanije poruka je jasna: ako se pokaže da aktivna intervencija u vid smanjuje tegobe, samo mijenjanje boje zaslona više neće biti dovoljno. Možemo zamisliti budućnost u kojoj, primjerice, Apple ili Meta nakon VR sessiona nude obavezni „cool‑down“ za oči – možda i u suradnji s specijaliziranim igračima poput Edenluxa.
5. Europski i regionalni kut
Za Hrvatsku i regiju jugoistočne Europe, Eyeary je zanimljiv kao najava onoga što bi moglo doći. EU tržište, kojem Hrvatska pripada, ima visoku penetraciju pametnih telefona, ubrzanu digitalizaciju javnih i privatnih usluga i stroge propise o medicinskim proizvodima i podacima.
Ako Edenlux poželi ući na EU tržište, morat će paziti da Eyeary marketingom ne sklizne u obećanja koja spadaju pod europsku Uredbu o medicinskim proizvodima. U tom bi slučaju trebao CE oznaku kao medicinski uređaj, kliničke dokaze i kompleksan sustav upravljanja kvalitetom. To je skupo, ali bi istovremeno otvorilo vrata suradnji s javnim zdravstvom i osiguravateljima.
Tu je i GDPR. Uređaj prikuplja osobne, potencijalno osjetljive podatke o navikama korištenja i vidu. Gdje su serveri? Tko sve ima pristup? Koliko dugo se podaci čuvaju? U državama poput Njemačke to su presudna pitanja, a ni hrvatski korisnici više nisu potpuno ravnodušni. Tvrtke iz zagrebačkog i riječkog IT sektora koje razvijaju digitalna zdravstvena rješenja već znaju koliko je važno ove teme ispravno postaviti.
S druge strane, Hrvatska ima dosta prostora za pilot‑projekte: kombinacija manjih tvrtki, relativno dobre zdravstvene infrastrukture i članstva u EU olakšava testiranje novih modela (npr. kroz europske fondove). Eyeary je signal našim startupima da postoji još neosvojeni segment – „digitalna oftalmologija“ i zaštita vida.
6. Pogled unaprijed
Što slijedi? U kratkom roku, Indiegogo će pokazati postoji li kritična masa korisnika spremnih kupiti specijalizirani uređaj samo za oči. No pravi izazov počinje nakon prvog vala interesa.
Ključna pitanja bit će:
- Kontinuitet korištenja: hoće li korisnici vježbati dovoljno dugo da osjete razliku ili će naočale završiti u ladici kao mnogi fitness gadgeti?
- Dokazi: hoće li Edenlux objavljivati konkretne podatke o poboljšanju simptoma (npr. subjektivne ocjene zamora, brzina fokusiranja) i hoće li ih medicinska zajednica prihvatiti?
- Poslovni modeli: hoće li Eyeary biti jednokratna kupnja, pretplata ili kombinacija s dodatnim softverskim uslugama? U EU korisnici teže prihvaćaju pretplate nego u SAD‑u.
- Regulatorni razvoj: kako će se američke i europske agencije postaviti prema uređajima koji „nisu medicinski“, ali ciljaju na vrlo konkretne tegobe?
Za hrvatske korisnike vrijedi racionalan oprez: zanimljivo pratiti razvoj, ali ne zanemariti klasične preglede vida. Za lokalne poduzetnike i inovacijske centre poruka je možda još važnija: digitalno zdravlje više nije samo aplikacija za korake i prehranu. Vid, sluh i druge „zanemarene“ funkcije tijela polako ulaze u fokus, a tu ima prostora i za rješenja iz Zagreba, Splita ili Ljubljane.
7. Zaključak
Eyeary utjelovljuje ideju da se vid ne mora samo „trpjeti“ dok radimo za računalom, nego da se njime može aktivno upravljati – trenirati, mjeriti i štititi. Edenlux je jedan od prvih koji pokušava tu filozofiju pretvoriti u konkretan proizvod, hodajući po tankoj liniji između wellnessa i medicine, između personalizacije putem umjetne inteligencije i brige za privatnost. Ako uspije, mogao bi otvoriti novu kategoriju nosivih uređaja usmjerenih na oči i natjerati velike igrače da shvate zamor očiju ozbiljnije. Pitanje za sve nas je: hoćemo li u svoju rutinu zdravlja dodati i „trening očiju“ ili ćemo i dalje samo stiskati zube pred ekranom?
