Naslov i uvod
Na konferenciji Google Cloud Next 2026 glavna zvijezda nisu bili demo‑videi, nego brojke: Google je izdvojio 750 milijuna dolara kako bi kroz partnere ubrzao prodaju AI agenata u poduzećima. Za startupe zvuči savršeno – krediti za cloud, pomoć inženjera, zajednički nastupi kod velikih klijenata.
Za hrvatske i regionalne timove iz Zagreba, Splita, Ljubljane ili Beograda to može biti ulaznica na globalnu pozornicu. No svaka subvencija ima uvjete. U nastavku razlažem tko doista profitira, kako se uklapaju predstavljeni startupi i što bi tvrtke iz EU, uključujući Hrvatsku, trebale provjeriti prije potpisa.
Vijest ukratko
Prema pisanju TechCruncha s Google Cloud Nexta u Las Vegasu, Google je najavio novi budžet od 750 milijuna američkih dolara namijenjen partnerima koji poduzećima prodaju rješenja temeljena na AI agentima. Novac se može iskoristiti za projekte dokaza koncepta s Gemini modelima, angažman Googleovih inženjera na implementaciji, kredite za Google Cloud te različite poticaje pri uvođenju.
TechCrunch navodi i dugačak popis startupova koje je Google istaknuo kao korisnike svoje infrastrukture. Među njima su Lovable, brzorastući „coding agent“ startup koji lansira novog agenta preko Googleova enterprise marketplacea i početkom godine je ciljao oko 400 milijuna dolara godišnjeg ponavljajućeg prihoda, te Notion, popularna produktivna aplikacija procijenjene vrijednosti oko 11 milijardi dolara koja koristi Gemini modele za generiranje teksta i slika.
Spominju se i Gamma (AI alternativa za PowerPoint s Googleovim Nano Banana 2 slikovnim modelom), Inferact (komercijalna inferenca nastala iz open‑source projekta vLLM), ComfyUI (otvoreni alat za generiranje slika) te niz vertikalnih rješenja za logistiku, zdravstvo, osiguranje, hotelijerstvo, e‑commerce i održivost.
Zašto je to važno
Programi kredita u oblaku postoje godinama, ali ovdje je fokus neuobičajeno oštar: AI agenti koji izravno upravljaju poslovnim procesima. Upravo na toj razini odlučuje se tko će dugoročno kontrolirati korisničko iskustvo i tokove podataka.
Kratkoročni dobitnici:
- Google Cloud dobiva vanjsku prodajnu silu. Svaki sufinancirani pilot i svaki GPU kredit je oklada da će se pretvoriti u stalnu potrošnju računske snage, pohrane i Gemini API‑ja.
- AI startupi dobivaju prijeko potrebnu infrastrukturu i ulaz u enterprise svijet koji je iz Jadranske regije teško dohvatljiv bez jakog partnera.
- Konzultantske kuće i integratori mogu nuditi ambicioznije AI projekte s manjim financijskim rizikom za klijente.
No postoji i druga strana medalje:
- Konkurentski oblaci (AWS, Azure, ali i manji europski pružatelji) riskiraju gubitak najperspektivnijih AI klijenata.
- Startupi mogu nesvjesno izgraditi proizvod koji je toliko vezan za specifične Googleove servise i cjenike da ih je kasnije gotovo nemoguće napustiti.
- Poduzeća mogu završiti s ključnim procesima (poput obrade zahtjeva osiguranja, logističkog praćenja ili financijskog izvještavanja) ugrađenima u agente koje je realno moguće pokretati samo na jednoj platformi.
Drugim riječima, ovih 750 milijuna nisu „poklon za inovacije“, nego ulaganje u dugoročnu ovisnost budućih visokovrijednih radnih opterećenja. Popis startupova iz TechCruncha to potvrđuje: kod, dokumenti, logistika, zdravstvo, osiguranje, održivost – to su točke u lancu vrijednosti gdje AI agenti najbrže postaju neizostavni.
Šira slika
Ova najava uredno se uklapa u nekoliko većih trendova u industriji.
1. Fokus se seli s modela na agente.
Veliki modeli postaju zamjenjive komponente. Otvoreni projekti poput vLLM‑a snižavaju tehničke i financijske barijere, a mnoštvo dobavljača davi marže. Diferencijacija se seli u sloj koji orkestrira modele, alate i podatke kako bi se riješili konkretni zadaci – od pisanja dokumentacije do automatizacije korisničke podrške.
2. Utrka za „AI‑native“ radna opterećenja.
Microsoft koristi blisku vezu s OpenAI‑jem i agresivne Azure kredite, AWS gura Bedrock i vlastite čipove. Google je u klasičnom cloudu bio kasni igrač i sada pokušava preskočiti par stepenica. Ako uspije vezati Lovable, Notion, Gamma, ComfyUI, Inferact i slične projekte za svoj ekosustav, postaje defaultni izbor za sljedeću generaciju AI startupa.
3. Otvoreni kod na zatvorenoj infrastrukturi.
Primjeri poput Inferacta i ComfyUI‑ja pokazuju da čak i najotvoreniji projekti trebaju ozbiljne GPU resurse i stabilne modele za produkciju. Hiperskalerima to savršeno odgovara: mogu se predstavljati kao zaštitnici open‑source zajednice, dok istovremeno naplaćuju korištenje svoje zatvorene infrastrukture.
Povijesna paralela su rani dani mobilnih aplikacija: developeri su dobili distribuciju i prihod, platforme kontrolu i postotak. Danas su developeri AI agenti, a platforma je oblak – s jednakim potencijalom za kontrolu cijena i standarda.
Europski i regionalni kut
Za Hrvatsku i susjedne zemlje u EU (Sloveniju, Mađarsku, Rumunjsku, Bugarsku) ovaj potez ima posebnu težinu.
S jedne strane, ekosustav koji čine tvrtke poput Rimac Grupe, Infobipa ili brojni zagrebački startupi naviknut je raditi globalno i koristiti velike oblake. Googleov novac može pomoći timovima da razviju AI agente za logistiku, mobilnost, financijske usluge ili turizam – sektore u kojima regija ima stvarnu ekspertizu.
S druge strane, EU okvir je sve stroži: GDPR, Digital Services Act, Digital Markets Act i nadolazeći EU AI Act. Mnogi primjeri upotrebe s Googleova popisa (zdravstvo, osiguranje, upravljanje dokumentima, održivost) mogli bi spadati u „visokorizične“ sustave s ozbiljnim obvezama dokumentiranja, testiranja i nadzora.
Korištenje američkog hiperskalera otvara klasična pitanja:
- Gdje se točno obrađuju osobni i osjetljivi podaci građana EU‑a?
- Može li se ponašanje AI agenta auditirati do razine koju traže europski regulatori?
- Što ako javni naručitelj sutra zahtijeva „suvereni cloud“ ili domaćeg pružatelja – postoji li realna migracijska strategija?
Za hrvatske tvrtke koje ciljaju na javni sektor, zdravstvo ili financije, mudro je Googleove kredite tretirati kao sredstvo za eksperimentiranje, a ne kao trajnu arhitekturnu odluku. Paralelno bi trebalo razmotriti i europske pružatelje clouda, barem kao sekundarnu opciju za specifične projekte.
Pogled unaprijed
Ako Google dosljedno provede ovaj program, idućih 18–24 mjeseca vjerojatno će obilježiti nekoliko trendova.
1. Utrka subvencija među hiperskalerima.
AWS i Microsoft teško da će mirno gledati kako Google lovi najperspektivnije AI startupe. Možemo očekivati matching fondove, dodatne kredite i još agresivniji co‑selling. Founderi će pokušavati igrati na kartu „multi‑clouda radi poticaja“, no to funkcionira samo ako je arhitektura doista prenosiva.
2. Arhitektura i ugovori kao strateška tema.
Investitori i odbori direktora postavljat će neugodna pitanja: koliko je kôd agenata vezan za specifične Google API‑je? Može li se AI sloj preseliti na drugog pružatelja bez potpunog refaktoringa? Kakve su izlazne klauzule u ugovorima o potrošnji clouda? Odgovori će dugoročno utjecati na valuaciju i pregovaračku poziciju startupova.
3. Poduzeća će tražiti transparentniju ekonomiku AI‑a.
CIO‑vi koji su već osjetili „cloud šok“ računa bit će tvrdokorniji kod novih AI projekata. Od partnera koji donose Google‑podržane agente tražit će ne samo funkcionalne demonstracije, nego i detaljne TCO projekcije bez promotivnih kredita.
Otvorena pitanja ostaju: koliko je tih 750 milijuna stvarno novac, a koliko rebrendirani marketinški budžet? Hoće li Google de facto nagrađivati ekskluzivnost kod partnera? I u kojoj će se mjeri europske institucije baviti time kroz prizmu DMA‑a i pravila tržišnog natjecanja?
Za hrvatski i regionalni ekosustav glavni izazov bit će iskoristiti ovu injekciju kapitala za gradnju vlastitih proizvoda i IP‑a, umjesto da postanemo tek implementacijski produžetak tuđih platformi.
Zaključak
Googleov fond od 750 milijuna dolara za AI agente pametan je i agresivan potez koji će ubrzati prihvaćanje AI‑a u mnogim industrijama, uključujući one najjače u hrvatskoj i široj JI Europi. No istovremeno produbljuje ovisnost o jednoj infrastrukturnoj platformi koja postaje jednako strateška kao operacijski sustavi nekad.
Pravo pitanje za osnivače i CIO‑je nije treba li uzeti Googleov novac, nego pod kojim uvjetima. I još važnije: ako za pet godina budete htjeli otići – hoće li vaša današnja arhitektura to uopće dopustiti po razumno niskoj cijeni?
