1. Naslov i uvod
Pametni telefon više nije samo vaš glazbeni player – sada postaje i skladatelj. Ugradnjom generiranja glazbe u aplikaciju Gemini, Google premješta AI glazbu iz nišnih web alata u središte svakodnevnog digitalnog života. Za Hrvatsku i širu regiju to znači nove mogućnosti za kreatore sadržaja, ali i dodatni pritisak na glazbenike, diskografe i regulatore EU. U nastavku analiziramo što je Google zapravo pokrenuo, kako to mijenja ravnotežu moći između autora i platformi te kakve posljedice može imati za regionalnu glazbenu i startup scenu.
2. Vijest ukratko
Prema pisanju TechCruncha, Google je u svoju aplikaciju Gemini dodao eksperimentalnu funkciju za generiranje glazbe temeljenu na novom modelu DeepMind Lyria 3. Korisnik tekstualno opiše željenu pjesmu – žanr, raspoloženje i kratki scenarij – a sustav generira otprilike 30‑sekundnu skladbu s vokalom i tekstom. Istovremeno se kreira i naslovnica putem alata Nano Banana. Moguće je i učitati fotografiju ili video, za koje će AI sastaviti glazbu koja odgovara atmosferi snimke.
Google navodi da Lyria 3 stvara realističnije i kompleksnije skladbe od prethodnih verzija te omogućuje kontrolu nad stilom, vokalima i tempom. Isti model se uvodi i u YouTubeov alat Dream Track, koji je dosad bio dostupan samo kreatorima u SAD‑u, a sada se širi globalno.
Tvrtka tvrdi da je funkcija namijenjena originalnom stvaralaštvu, a ne izravnom imitiranju postojećih izvođača; ugrađeni bi trebali biti filtri koji sprječavaju preveliku sličnost. Sve generirane pjesme nose SynthID vodeni žig kako bi se mogle prepoznati kao AI sadržaj, a Gemini može analizirati učitane audio zapise i reći jesu li nastali tim modelom. Funkcija se u beta fazi postupno uvodi korisnicima starijima od 18 godina u više jezika, uključujući engleski, njemački, španjolski, francuski, hindi, japanski, korejski i portugalski.
3. Zašto je to važno
Ovim potezom Gemini postaje sveobuhvatan stroj za sadržaj: iz jednog upita dobivate tekst, sliku, video isječak i sada glazbu. Za Google je to strateški način da dodatno veže korisnike za svoj ekosustav i posebno za YouTube, koji je ključna platforma za glazbu i mladu publiku – i u Hrvatskoj i u ostatku Europe.
Tko kratkoročno dobiva?
- YouTube i TikTok kreatori, koji dobivaju praktično neograničenu zalihu prilagođenih jinglova i podloga bez plaćanja licenci ili pretraživanja stock glazbenih knjižnica.
- Povremeni korisnici, za koje glazba postaje još jedan format šale ili memea: napišete duhovit opis, dobijete pjesmu za dijeljenje.
- Google, koji jača i Gemini i YouTube, dok istovremeno prikuplja podatke o tome kakvu glazbu ljudi žele stvarati, a ne samo slušati.
Tko je pod pritiskom?
- Skladatelji produkcijske glazbe i mali studiji, koji žive od jinglova, TV podloga ili reklama. Upravo takav „utility“ sadržaj AI može najlakše zamijeniti.
- Knjižnice royalty‑free glazbe, čija je glavna vrijednost jeftina, brzo dostupna i pravno čista glazba – što Gemini sada nudi u personaliziranom obliku, izravno u alatu koji kreatori već koriste.
- Diskografi i nakladnici, koji se već bore s marginama na streamingu, a sada moraju razmišljati i o naknadama za učenje modela na svom katalogu.
Neposredna posljedica je eksplozija količine AI glazbe online. Što je lakše izravno iz mobitela generirati i objaviti pjesmu, to je hitnije pitanje: tko kontrolira podatke za učenje, kako se označava podrijetlo i na koji način se dijele prihodi? Za hrvatske autore i organizacije poput HDS ZAMP‑a ovo nije teoretska rasprava, nego pitanje budućih prihoda.
4. Šira slika
Googlov potez uklapa se u nekoliko većih trendova u industriji.
Prvo, kreativnost prelazi na rad s promptovima. Već smo se navikli da tekst i slike nastaju iz kratkog opisa. Glazba je bila posljednja velika umjetnička forma koja još nije masovno „automatizirana“. Integracijom Lyrie 3 u Gemini i YouTube Google poručuje: skladanje treba biti jednako jednostavno kao pisanje poruke u chat.
Drugo, tu je utrka platformi za kontrolu nad kreatorima. Meta ubacuje AI u Instagram i Reels, specijalizirani servisi poput Suno i Udio već su pokazali moć generativne glazbe, a drugi veliki igrači traže svoje pozicije. Google ima jedinstvenu prednost: YouTube kao globalnu distribucijsku mrežu. Ako se stvaranje, uređivanje i objava glazbe odvijaju unutar jednog sustava, nezavisne europske ili regionalne alternative dodatno slabe.
Treće, raste fokus na označavanje i provjeru AI sadržaja. SynthID je Googlov tehnički odgovor na politički pritisak da se sadržaj generiran umjetnom inteligencijom jasno označi. Zanimljivo je da Gemini ne samo da umeće vodeni žig, već može i analizirati učitane snimke i provjeriti jesu li AI generirane. To je potencijalna baza za sustave detekcije prijevara, alate za praćenje podrijetla sadržaja i ispunjavanje budućih obveza iz Uredbe EU o umjetnoj inteligenciji.
Povijesno gledano, svaka tehnološka inovacija u glazbi – od samplera i MP3‑jeva do kućnih studija – proširila je krug onih koji mogu stvarati, ali je istovremeno smanjila prihode profesionalaca. Lyria 3 nastavlja taj obrazac, ali ga spaja s globalnom platformom i puno strožim regulatornim okvirom nego što je postojao u vrijeme, recimo, Napstera.
5. Europski i regionalni kut
Za EU je Gemini s glazbenom funkcijom idealan „case study“ za nadolazeću Uredbu o umjetnoj inteligenciji (EU AI Act), kao i za postojeća pravila poput Direktive o autorskom pravu, DSA i DMA. Google je istovremeno pružatelj AI modela i „vrlo velika online platforma“, što znači dodatne obveze transparentnosti i procjene rizika.
Europske organizacije za kolektivno ostvarivanje prava – GEMA, SACEM, PRS, ali i hrvatski HDS ZAMP – teško će prihvatiti scenarij u kojem se njihovi katalozi masovno koriste za treniranje modela bez jasnog modela naknade. Nakon žestokih rasprava oko članka 17. i YouTubea, logičan je sljedeći korak: zahtjev za licenciranjem i nadzorom nad korištenjem repertoara u AI sustavima.
Za regionalnu scenu – od zagrebačkih producenata do izvođača iz Beograda, Ljubljane ili s festivala poput EXIT‑a – postoji i kulturna dimenzija. Ako će Gemini lako generirati „trap balkanski stil“ ili „dalmatinski ljetni hit“, postoji rizik da specifični zvukovi regije postanu tek skup stilskih parametara u globalnom AI modelu.
Istovremeno, u Europi postoje igrači poput francuskog Deezera, koji već nudi alate za označavanje AI glazbe i borbu protiv lažnih streamova. No realnost je da većina publike u Hrvatskoj glazbu traži na YouTubeu, a ne na lokalnim servisima, pa će upravo ondje učinci ove promjene biti najveći.
6. Pogled unaprijed
Što je realno očekivati u narednih godinu do dvije?
Brzo usvajanje među kreatorima videa. Agencije, YouTuberi i influenceri u Hrvatskoj vjerojatno će koristiti Gemini za brze podloge i jinglove. Kod mnogih će „dovoljno dobro i besplatno“ pobijediti „savršeno i licencirano“.
Val pregovora i potencijalnih tužbi. Diskografi i organizacije poput HDS ZAMP‑a tražit će informacije o tome na kojim su se katalogima modeli poput Lyrie 3 trenirali, te hoće li se prihodi od komercijalne uporabe AI glazbe dijeliti s nositeljima prava. Dio će se rješavati sporazumno, dio možda i pred sudovima u EU.
Regulatorni fokus na označavanje i preporuke. Ako YouTube i drugi servisi budu preplavljeni AI pjesmama, europske institucije i nacionalna tijela pitat će se: je li korisniku jasno da sluša AI? Favoriziraju li algoritmi takve zapise jer su jeftiniji i jednostavniji za monetizaciju? DSA i EU AI Act daju im instrumente za takva pitanja.
Tehnološki gledano, vjerojatno je daljnje zbližavanje Geminija, Androida i YouTubea – primjerice mogućnost da zamrmrite melodiju, dopustite Geminiju da je aranžira i objavite na svom kanalu u par dodira. Istovremeno, postoji opasnost da količina glazbe postane toliko velika da se pojedinačno djelo i ljudski autor sve teže probijaju do publike.
7. Zaključak
Google je s Geminijem tiho pomaknuo AI glazbu iz eksperimenata u srce masovnog tržišta. To je velika prilika za kreatore koji trebaju brz i jeftin zvuk, ali i ozbiljna prijetnja za glazbenike, izdavače i regulatore koji nastoje očuvati održiv glazbeni ekosustav. Ako vam mobitel može u nekoliko sekundi „skladati“ pjesmu, ključno pitanje za Hrvatsku i EU nije hoće li AI promijeniti glazbu, nego tko će definirati pravila te promjene – i kako će u toj priči proći ljudi koji od glazbe žive.
