1. Naslov i uvod
Google postupno pretvara Opal iz simpatične „vibe‑coding“ igračke u ozbiljan AI motor za radne tokove. Novi agent u Opalu ne generira samo izgled mini aplikacije, nego i sam planira i izvodi korake zadatka. Za hrvatske tvrtke koje danas procese drže u Excelu, Google Sheetsu ili raznim obrascima, to je važan signal: granica između „pričam s chatbotom“ i „imam pravu aplikaciju“ postaje tanka. U nastavku analiziram što je Google napravio, kako to mijenja tržište no‑code alata i što to znači za regiju JIE.
2. Vijest ukratko
Prema pisanju TechCruncha, Google je u Opal – aplikaciju koja omogućuje kreiranje mini web aplikacija na temelju opisa u prirodnom jeziku – dodao novog agenta. Agent koristi model Gemini 3 Flash i iz tekstualnog upita generira te izvršava automatizirane radne tokove.
Umjesto da samo izgradi korisničko sučelje, Opal sada može planirati višekoračne zadatke, odabrati potrebne Google alate i sam ih pozivati. TechCrunch navodi primjer u kojem agent koristi Google Sheets kao trajnu memoriju, npr. za listu kupnje koja se zadržava kroz više sesija. Agent je interaktivan: postavlja dodatna pitanja ili nudi opcije kad mu treba pojašnjenje. Google tvrdi da na taj način i netehnički korisnici mogu izgraditi relativno složene radne tokove unutar svojih mini aplikacija. Opal je najprije lansiran u SAD‑u, potom u nizu drugih zemalja izvan EU, a dostupan je i preko vizualnog uređivača u Gemini web aplikaciji.
3. Zašto je to važno
Google ovim potezom briše granice između tri kategorije:
- AI chat asistenata,
- no‑code/low‑code alata za izradu aplikacija,
- i klasičnih alata za automatizaciju (tipa Zapier, IFTTT).
U praksi mnoge tvrtke danas rade ovako: dio procesa je u tablici, dio u e‑mailovima, netko složi mali skript ili integraciju i svi se nadaju da će to raditi dok „glavna osoba“ ne ode na godišnji. Opalov agent pokušava taj nered zamijeniti jednim mjestom: opišete što želite, a on složi mini aplikaciju, definira radni tok i odluči gdje će podatke spremati.
Tko dobiva?
- Mala i srednja poduzeća te odjeli bez vlastitog IT‑tima. Ljudi iz prodaje, marketinga ili operacija, koji već žive u tablicama i dokumentima, mogli bi sami dizajnirati automatizirane procese bez vanjskog developera.
- Google, koji preko Opala dodatno veže korisnike uz svoj ekosustav. Ako je Sheets memorija agenta, lako je zamisliti dublje oslanjanje na ostale Workspace alate.
Tko gubi?
- No‑code startupi, čiji je glavni slogan „opisi aplikaciju riječima“. Sada istu stvar nudi Google, s postojećom korisničkom bazom i dubokom integracijom.
- Manji alati za automatizaciju, koji se natječu isključivo na jednostavnosti povezivanja nekoliko usluga.
Kratkoročno se diže ljestvica očekivanja: chatbot koji samo odgovara na pitanja postaje nedovoljno zanimljiv u usporedbi s agentom koji gradi trajne radne tokove i upravlja podacima. Granica između „promptanja“ i „razvoja aplikacije“ se briše.
4. Šira slika
Ova objava dio je većeg trenda: prelaska s generativne AI kao pasivnog pomoćnika na AI agente koji izravno djeluju unutar softvera.
Paralelni primjeri:
- GPT‑ovi i Assistants od OpenAI‑a nude prilagođene agente s pristupom alatima, ali su uglavnom vezani uz chat.
- Microsoft Copilot Studio i Power Automate godinama guraju prirodni jezik kao sučelje za automatizaciju, prvenstveno u Microsoft 365 okruženju.
- Zapier, Make i drugi dodaju AI sloj na postojeću logiku „trigger–akcija“, ali ostaju integracijski sloj.
Google ide korak dalje u integraciji. Opal je blizu Geminija, ali i Workspacea, AppSheeta i Apps Scripta. Ako to gledamo zajedno, dobivamo putanju:
„Učini ovo jednom umjesto mene“ → „Napravi od toga malu aplikaciju“ → „Pretvori je u radni tok koji stalno radi u pozadini.“
Ideja „demokratizacije programiranja“ nije nova: od makronaredbi u Excelu do modernih no‑code platformi. Problem je uvijek isti: kako procesi rastu, postaju netransparentni, teško ih je održavati i nitko ne zna točno tko je što složio.
Sada je razlika u tome što jezični modeli mogu biti stalni prevoditelj između nejasnog ljudskog zahtjeva i strukturiranih koraka sustava – i pritom se dinamički prilagođavati promjenama. Upotreba Sheetova kao memorijskog sloja pametan je izbor za tržišta poput našeg, gdje je tablica često osnovni „informacijski sustav“ poduzeća.
To pokazuje u kojem smjeru ide industrija:
- Sučelje za stvaranje rješenja postaje chat + jednostavno vizualno podešavanje.
- Fokus se seli s pisanja koda na dizajn pravila, modela podataka i nadzor agenta.
- Ključno pitanje konkurencije postaje: tko posjeduje površinu na kojoj nastaju radni tokovi.
Google ovim jasno poručuje da želi da Opal bude jedna od tih površina.
5. Europski i regionalni kontekst
Važan detalj: među državama u koje je Opal proširen zasad nema članica EU. Za globalnog igrača to nije slučajnost. Agent koji sam bira alate i obrađuje podatke izravno dira u GDPR, EU AI Act i Digital Services Act.
U europskom okviru morat će se odgovoriti na pitanja poput:
- Koje točno osobne podatke agent obrađuje i s kojom pravnom osnovom?
- Kako korisnik ostvaruje pravo na pristup, ispravak ili prigovor ako odluke donosi agent koji dinamički sastavlja radne tokove?
- Kako se sve automatske radnje evidentiraju i nadziru?
Zato nije iznenađenje ako Google s ulaskom Opala u EU pričeka dok ne ponudi ozbiljne alate za logiranje, administraciju i upravljanje rizicima – osobito za veće klijente.
Za Hrvatsku i širu regiju JIE potencijal je značajan:
- Mnoge male i srednje tvrtke nemaju stalni razvojni tim, ali koriste Google Workspace ili slične alate.
- Digitalizacija procesa u javnoj upravi i komunalnim poduzećima često se svodi na tablice i PDF obrasce – upravo tu bi agenti poput Opala mogli napraviti razliku.
Istodobno, u Europi postoje jaki igrači u automatizaciji, poput Makea (Češka) ili specijaliziranih rješenja iz Njemačke i Austrije. Poduzetnici iz Zagreba, Ljubljane ili Beograda koji razvijaju SaaS za određene niše morat će odlučiti vide li u Opalu konkurenciju ili platformu na kojoj mogu nuditi vertikalne, industrijski specifične nadogradnje.
6. Pogled unaprijed
Što možemo očekivati u idućih 12–24 mjeseca?
Pozicioniranje Opala unutar Googlea. Hoće li ostati polu‑eksperimentalni alat za entuzijaste ili će postati standardni dio Workspacea i Androida? U drugom slučaju mogao bi ozbiljno konkurirati postojećim no‑code i RPA rješenjima u hrvatskim tvrtkama.
Upravljanje i sigurnost. Čim netehničke osobe dobiju alat kojim mogu automatizirati procese nad poslovnim podacima, IT će postaviti uvjete:
- granularne dozvole za rad agenata,
- jasne revizijske tragove svih akcija,
- odvojene testne i produkcijske okoline,
- mogućnost „paničnog gumba“ za zaustavljanje problema.
Poslovni model i ekosustav. Vjerojatno ćemo vidjeti:
- ograničenja korištenja vezana uz Gemini/Workspace pretplate,
- tržnicu gotovih Opal rješenja (šablona) koje nude agencije i konzultanti,
- nove usluge savjetovanja za dizajn AI‑pogonjenih radnih tokova.
Utjecaj na tržište rada. Programeri neće nestati, ali dio „ljepila“ – integracije formulara, API‑ja i tablica – mogao bi preći na agente. S druge strane, dobit će na važnosti uloge zadužene za razumijevanje procesa, upravljanje podacima i usklađenost s regulativom.
Najveći upitnik ostaje pouzdanost. Povremena greška u chatu je neugodna; tiha greška u automatiziranom procesu koji izdaje račune ili obračunava plaće je neprihvatljiva. Pobjednici na ovom tržištu bit će oni koji uz fleksibilnost uspiju osigurati predvidljivost, nadzor i mogućnost brzog povrata na sigurno stanje.
7. Zaključak
Novi agent u Opalu konkretan je korak prema svijetu u kojem opis radnog procesa riječima može rezultirati stvarnim, trajnim AI‑pogonjenim sustavom. To je šansa za agilne timove i ponekad neugodno iznenađenje za dio no‑code ekosustava. Za hrvatske i regionalne organizacije ključno je pitanje: imate li već danas politiku, kompetencije i nadzorne mehanizme za dan kad će gotovo svaki zaposlenik moći „isprogramirati“ vlastiti radni tok samo – razgovorom s umjetnom inteligencijom?
