OpenAI spušta na zemlju: zašto genAI još nije promijenio poslovne procese

1. NASLOV + UVOD

OpenAI spušta na zemlju: zašto genAI još nije promijenio poslovne procese

Kada operativni direktor OpenAI-ja otvoreno kaže da umjetna inteligencija još nije ozbiljno prodrla u poslovne procese poduzeća, to je hladan tuš za dio industrijskog hypea. Prihodi rastu, medijski naslovi se nižu, ali većina tvrtki u Europi i regiji i dalje radi kroz stare obrasce: e-mail, tablice, ERP i ručno prepisivanje podataka. Upravo u toj razlici između obećanja i stvarnosti krije se sljedeća velika prilika – i za globalne igrače i za regionalne integratore od Zagreba i Ljubljane do Beograda i Sarajeva. U nastavku analiziramo što zapravo znači OpenAI-jev Frontier i gdje je tu prostor za hrvatske i SEE kompanije.

2. VIJEST SAŽETO

Kako piše TechCrunch, Brad Lightcap, COO OpenAI-ja, izjavio je na konferenciji India AI u New Delhiju da unatoč moćnim modelima poput ChatGPT-a umjetna inteligencija još nije duboko ušla u ključne poslovne procese u poduzećima.

Ova izjava dolazi neposredno nakon pokretanja OpenAI Frontier-a, platforme za izgradnju i upravljanje AI agentima u poduzećima. Lightcap Frontier opisuje kao način da se AI postupno uvede u „neuredna i kompleksna“ područja poslovanja te naglašava da će se uspjeh mjeriti po poslovnim ishodima, a ne po broju licenci. Cijene još nisu objavljene.

TechCrunch podsjeća i na izjavu CFO-a Sarah Friar da je OpenAI 2025. završio s više od 20 milijardi dolara godišnjeg (annualiziranog) prihoda. Lightcap tvrdi da je potražnja i dalje veća od kapaciteta. Tvrtka je sklopila partnerstva s konzultantskim kućama poput BCG-a, McKinseyja, Accenturea i Capgeminija te najavila nova ureda i enterprise ugovore u Indiji, gdje, prema njihovim podacima, ChatGPT ima preko 100 milijuna tjednih korisnika.

3. ZAŠTO JE TO VAŽNO

Lightcapova izjava razbija iluziju da su poduzeća već „prešla na AI“. U praksi većina kompanija u Hrvatskoj i regiji ima poneki chatbot, interni eksperiment ili pilot u IT-u, ali rijetko gdje AI zaista mijenja način na koji teče, primjerice, proces nabave, odobravanja kredita ili obračuna štete.

Time OpenAI implicitno poručuje: prava utrka nije tko ima najjači model, nego tko može isporučiti stvarne promjene procesa. U toj fazi ključnu ulogu imaju upravo integratori i konzultanti. U regiji to mogu biti velike kuće koje posluju diljem EU, ali i lokalne firme iz Zagreba, Ljubljane, Beograda ili Splita koje dobro poznaju specifičnosti banaka, telekoma, javne uprave ili turizma.

Narativ „SaaS je mrtav, stižu agenti“ djeluje nerealno iz perspektive stvarnih IT odjela. Aplikacije koje već danas nose glavninu rada – ERP, CRM, sustavi za ljudske resurse, ticketing – i dalje su okosnica. OpenAI s Frontierom pokušava postati nova sloj između tih sustava i zaposlenika, prije nego što tu poziciju trajno zauzme Microsoft sa svojim Copilotom ili specijalizirane platforme poput SAP-a i ServiceNowa.

Naglasak na mjerenju Frontier-a kroz ishode, a ne kroz „sjedala“, pokazuje i potencijalni zaokret u poslovnom modelu: od „evo vam još jedna licenca“ prema „plaćate ako vam proces stvarno bude bolji“. Ako OpenAI uspije uvjerljivo isporučiti takav model, mnogi „AI alati“ bez jasnog povrata ulaganja mogli bi vrlo brzo ispasti iz igre.

4. ŠIRA SLIKA

Ova priča dobro se uklapa u nekoliko većih trendova u industriji.

Prvo, prijelaz s običnih chatbota na agente i automatizirane tokove rada. Prvi val genAI-ja bio je o razgovoru; drugi je o djelovanju. Agent bi trebao moći otvoriti nalog, promijeniti podatak u CRM-u, pripremiti i poslati ponudu, ažurirati ticket – a pritom znati kada treba pitati čovjeka.

Drugo, ovo nije prvi put da slušamo o „digitalnim radnicima“. RPA (robotic process automation) je prije nekoliko godina obećavao upravo to. Rezultat je bio mješovit: ima puno uspješnih implementacija, ali i krhkih skripti koje se ruše pri svakoj promjeni ekrana. Agentni AI ima širi raspon mogućnosti, ali nosi nove rizike: halucinacije, pravnu odgovornost, sigurnost podataka. Bez ozbiljnog nadzora, logiranja i jasne podjele odgovornosti lako možemo ponoviti iste greške.

Treće, konkurencija je šira od OpenAI-ja i nekoliko američkih rivala. Otvoreni i samostalno hostani modeli sve su prisutniji, pogotovo gdje su podaci osjetljivi – u bankarstvu, zdravstvu, javnoj upravi. U EU dodatno dolaze zahtjevi iz GDPR-a, nadolazećeg AI Acta i ostale digitalne regulative. Ako Frontier bude zatvoren sustav koji teško poštuje zahtjeve oko lokacije i obrade podataka, europski i regionalni klijenti okrenut će se alternativama.

Sve zajedno sugerira da smo još uvijek na početku usvajanja. Pojedinci mogu u minuti isprobati ChatGPT; poduzeće u Hrvatskoj ima procedure, nabavu, javne natječaje, sindikate, regulatora i sve ono što usporava, ali i štiti.

5. EUROPSKA I REGIONALNA PERSPEKTIVA

Za europske i hrvatske tvrtke ova iskrenost iz OpenAI-ja poruka je da utrka nije izgubljena. Razlika se neće mjeriti time tko je prvi uveo chatbot, nego tko je spreman mijenjati procese u skladu s europskim pravilima igre.

EU regulativa – GDPR, Digital Services Act, AI Act, pravila o prijenosu podataka – stavlja dodatnu težinu na pitanja privatnosti, nadzora i odgovornosti. To znači da implementacije poput Frontier-a u bankama, osiguranjima, javnoj upravi ili zdravstvu u Hrvatskoj moraju biti pažljivo dizajnirane: gdje su podaci, tko ih vidi, kako se model trenira, kako se odluke objašnjavaju korisnicima ili regulatoru.

Istovremeno, to je prilika za europske i regionalne igrače: cloud pružatelje s naglaskom na suverenitet podataka, europske proizvođače modela, ali i domaće integratore. Startupi i IT kuće iz Zagreba, Ljubljane ili Novog Sada mogu graditi domenske agente za turizam, logistiku, energetski sektor ili javne usluge, kombinirajući globalne modele s lokalnim znanjem i usklađenošću s EU pravilima.

6. POGLED U BUDUĆNOST

Sljedećih 12–24 mjeseca bit će presudno. Tvrtke koje ostanu na razini „igramo se s AI-jem“ vjerojatno će izgubiti prednost u odnosu na one koje krenu mijenjati konkretne tokove rada. Razlika neće biti u tehnologiji (svi će imati pristup sličnim modelima), nego u sposobnosti organizacijskih promjena.

Realno je očekivati da će prvi ozbiljno automatizirani procesi biti podrška korisnicima, interna IT podrška, prodajne operacije, analiza dokumenata i razvoj softvera. Tu se uspjeh može jasno mjeriti: vrijeme rješavanja, broj obrađenih upita po agentu, kvaliteta odgovora, brzina isporuke koda.

Za OpenAI će uspjeh Frontier-a ovisiti o tri stvari: (1) dubini integracije s postojećim sustavima (identitet, prava, revizijski trag), (2) sposobnosti da preko partnera ponudi gotove „pakete“ za industrije, a ne samo skupe projekte po narudžbi i (3) fleksibilnosti oko izbora modela i lokacije obrade podataka, što je ključno za EU i time i za Hrvatsku.

Za hrvatske i regionalne tvrtke pitanje je vrlo konkretno: koja tri procesa biste danas najradije poboljšali uz pomoć AI agenata i imate li podatke i volju da ih stvarno mijenjate? Tko na to odgovori sada, bit će ispred onih koji za tri godine još uvijek pišu „AI strategije“ bez ijednog ozbiljnog projekta.

7. KLJUČNA PORUKA

OpenAI otvoreno priznaje da generativna umjetna inteligencija još nije zaista promijenila poslovne procese. To nije znak da je AI precijenjen, nego da prava bitka tek počinje – na razini konkretnih workflowa, regulative i kulture rada. Za hrvatske i regionalne menadžere pravo pitanje više nije „trebamo li eksperimentirati s AI-jem?“, nego „koje procese imamo hrabrosti redizajnirati oko AI-ja – prije nego to učini konkurencija?“.