Oura ulaže u AI za zdravlje žena: pametan iskorak ili opasan presedan?

Oura ulaže u AI za zdravlje žena: pametan iskorak ili opasan presedan?

Zdravlje žena desetljećima je bilo podzastupljeno u medicini i još više u potrošačkoj tehnologiji. Danas, međutim, upravo ženski ciklusi, trudnoća i menopauza postaju jedno od najvrjednijih područja podataka u svijetu nosivih uređaja. S novim vlasničkim modelom umjetne inteligencije usmjerenim na žensko zdravlje, Oura ne dodaje samo još jednu „pametnu“ funkciju prstenu – gradi dugoročnu strategiju oko najosjetljivijih mogućih podataka. U nastavku analiziramo što ovaj potez stvarno znači, kako utječe na konkurenciju i zašto bi korisnice u Hrvatskoj i regiji trebale obratiti pozornost.

Vijest ukratko

Kako piše TechCrunch, Oura je predstavila svoj prvi vlastiti AI model koji pokreće chat‑asistenta u aplikaciji, Oura Advisor, s fokusom na pitanja ženskog reproduktivnog zdravlja. Model se za sada isporučuje unutar Oura Labs, eksperimentalnog dijela aplikacije u koji se korisnici moraju posebno uključiti.

Prema izvještaju, sustav je zamišljen tako da pokriva cijeli spektar ženskog zdravlja: od prvih menstruacija, preko plodnosti i trudnoće, do perimenopauze i menopauze. Oura navodi da se model oslanja na medicinske standarde i istraživanja koja pregledava interni tim liječnika i stručnjakinja za žensko zdravlje. Uz te izvore, koristi i biometrijske signale prikupljene prstenom – podatke o snu, aktivnosti, ciklusu i trudnoći, stresu te dugoročnim trendovima.

Chatbot je namjerno dizajniran kao podrška i emocionalna potpora, a ne kao liječnik: nije namijenjen postavljanju dijagnoza niti izradi plana liječenja. TechCrunch naglašava da se model izvršava na infrastrukturi pod Ourinom kontrolom te da se razgovori ne prodaju niti dijele. Da bi ga koristili, korisnici moraju ručno uključiti Oura Labs u izborniku aplikacije.

Zašto je to važno

Na površini, ovo izgleda kao još jedan primjer „stavljanja AI‑ja u aplikaciju“. U stvarnosti, Oura se odlučuje za vertikalnu specijalizaciju: zdravlje žena, područje koje je istovremeno ozbiljno zapostavljeno i poslovno iznimno zanimljivo.

Za Oura ovaj potez radi barem tri stvari:

1. Jača vezu s najperspektivnijom skupinom korisnica. Vodstvo je već ranije isticalo da su najbrže rastući segment upravo žene u ranim dvadesetima. Asistent koji može razgovarati o neredovitim ciklusima, plodnosti, promjenama spavanja zbog PMS‑a ili simptomima perimenopauze nije kozmetički dodatak – to je razlog da se prsten ne skida i da se pretplata ne otkazuje.

2. Gradi podatkovnu prednost u najosjetljivijem segmentu. Apple, Google/Fitbit i Samsung već nude praćenje ciklusa, ali Ourina snaga je u detaljnim noćnim mjerenjima (varijabilnost otkucaja srca, trendovi temperature, faze sna) i u višegodišnjim uzorcima. Model istreniran na godinama takvih podataka, povezanih s ciklusima, trudnoćom i menopauzom, može biti vrlo težak za dostići – pod uvjetom da je upravljanje tim podacima stvarno odgovorno.

3. Pozicionira Ouru kao „odgovornog“ AI igrača u zdravstvu. Naglašavanjem da se radi o nedijagnostičkom alatu, pozivanjem na pregled izvora od strane liječnika i korištenjem vlastite infrastrukture, Oura pokušava umiriti strahove vezane uz AI halucinacije, loše savjete i zloupotrebu zdravstvenih podataka.

Istovremeno se otvaraju i nova pitanja i rizici:

• Općeniti zdravstveni chatboti temeljeni na velikim jezičnim modelima ostat će bez stvarne dodane vrijednosti ako ne integrišu specifične biometrijske signale i duboko domensko znanje.
• Oura preuzima reputacijski i potencijalno pravni rizik. Iako će u aplikaciji jasno pisati da se ne radi o medicinskom savjetu, mnoge će korisnice savjetu „prstena koji prati tijelo 24/7“ vjerovati više nego nasumičnom tekstu na internetu. Jedan ozbiljan slučaj u kojem bi chatbot umanjio težinu simptoma mogao bi brzo dovesti do istraga regulatora i tužbi.

Šira slika

Ourin potez dio je većeg trenda: nosivi uređaji prelaze iz pasivnog brojanja uloga u aktivno coachanje, potaknuti generativnom umjetnom inteligencijom.

U zadnjih godinu dana vidjeli smo:

• sportske narukvice i prstenje (poput WHOOP‑a) koje uvode AI „trenere“ za interpretaciju oporavka i opterećenja;
• signale da Apple priprema više konverzacijskih funkcija u aplikaciji Health i na Apple Watchu;
• brojne aplikacije koje na velike jezične modele dodaju chat sučelje za objašnjenje nalaza, lijekova ili promjena životnog stila.

Ono po čemu je Oura specifična jest fokus na skupinu korisnica kod koje je jaz između medicinskih smjernica i svakodnevnog iskustva posebno velik. Žene često navode da im se menstrualne tegobe, hormonske promjene raspoloženja ili simptomi perimenopauze bagateliziraju. Asistent dizajniran da ne bude pokroviteljski, već podržavajući, ciljano ulazi u taj prostor.

Povijesno gledano, „žensko zdravlje“ u potrošačkom techu često se svodilo na ružičaste fitnes aplikacije, jednostavne kalendare ciklusa i kalkulatore plodnih dana – često bez ozbiljnije medicinske podloge i sa sumnjivom privatnošću. U posljednjih nekoliko godina femtech startupi rastu i u Europi i u SAD‑u, ali ih prate i skandali oko dijeljenja podataka i pretjeranih obećanja.

Oura pokušava zauzeti srednju poziciju: ozbiljnije od tipičnih „wellness“ alata, no ne želi da je se tretira kao medicinski proizvod ili dijagnostička AI. Koliko će ta pozicija biti održiva, ovisit će i o regulatorima – osobito u EU, gdje se preklapaju Uredba o medicinskim proizvodima, GDPR i nadolazeći Akt o umjetnoj inteligenciji.

Europski i regionalni kontekst (Hrvatska / SEE)

Za korisnice i tvrtke u Hrvatskoj i jugoistočnoj Europi ključne su tri dimenzije: zaštita podataka, regulatorni okvir EU‑a i lokalna tržišna dinamika.

Prema GDPR‑u, reproduktivni i biometrijski podaci spadaju u posebno osjetljive kategorije. Ourina tvrdnja da razgovore ne prodaje i da se sve izvršava na njihovoj infrastrukturi tek je početna točka. Bit će važno:

• može li korisnica jasno odvojeno pristati (ili odbiti) korištenje svojih podataka za treniranje modela;
• koliko je lako zatražiti brisanje ili izvoz podataka, npr. ako želi prijeći na neki europski femtech servis;
• koliko je transparentno objašnjeno što AI zna, a što ne zna – i u kojim situacijama treba bez odgode potražiti liječnika.

EU Akt o umjetnoj inteligenciji uvodi kategorije rizika za AI sustave. Oura se trenutno pozicionira u sferi „dobrog osjećaja“ (wellness), ali sustav koji interpretira simptome tijekom trudnoće ili menopauze i sugerira kada posjetiti ginekologa mogao bi lako završiti u kategoriji visokorizičnih sustava ili biti tretiran kao medicinsko pomagalo.

Za Hrvatsku i širu regiju postoji i razvojna prilika. Zagreb, Ljubljana i Beograd sve imaju rastuće startup scene u digitalnom zdravstvu i femtechu. Ourin model može biti:

• partner (npr. kroz integracije podataka, zajedničke istraživačke projekte, white‑label rješenja za klinike), ili
• snažan konkurent koji, zahvaljujući vlastitom hardveru i AI‑ju, preuzme glavni odnos s korisnicama i ostavi lokalnim igračima samo niše.

S obzirom na članstvo Hrvatske u EU‑u, nacionalni regulatori (HAKOM, AZOP, HALMED) gledat će upravo ovakve proizvode kao testni slučaj za provedbu novih pravila. To će posredno utjecati i na sve domaće projekte koji planiraju kombinirati nosive uređaje i AI u zdravstvu.

Pogled unaprijed

Što možemo očekivati u sljedećih 12–24 mjeseca?

1. Od „laba“ do glavne funkcije. Ako se pokaže da korisnice aktivno koriste i cijene AI savjetnicu za žensko zdravlje, logičan je korak integrirati je dublje u aplikaciju, s jasnijom vidljivošću i možda lokalizacijom za veće jezike EU‑a.

2. Širenje na druge domene. Na istoj tehnološkoj osnovi Oura može ponuditi specijalizirane AI asistente za stres, spavanje, sagorijevanje ili čak za podršku osobama s kroničnim bolestima – sve dok formalno izbjegava izravne dijagnoze i terapijske preporuke.

3. Reakcija konkurencije. Veliki ekosustavi – Apple, Google/Fitbit, Samsung – morat će odlučiti hoće li razviti vlastite modele fokusirane na žene ili će surađivati s postojećim femtech startupima. To će dodatno ubrzati utrku u kojoj prednost ima onaj tko može povezati kvalitetne senzore, dugoročne podatke i domenski specifičnu AI.

4. Prvi incidenti i regulatorni odgovor. Prvi slučaj u kojem korisnica javno optuži sustav da ju je „umirio“ dok je imala ozbiljan problem (npr. izvanmaterničnu trudnoću) mogao bi postati presedan za cijelo područje. Nakon toga će biti jasnije gdje EU povlači crtu između „wellness savjeta“ i regulirane medicinske podrške.

5. Ekonomske dileme. Ako AI za žensko zdravlje postane glavni razlog kupnje prstena, Oura će imati snažan poticaj da ga dodatno monetizira – kroz skuplje pretplate, B2B ponude za klinike ili korporativne wellness programe. Svaki takav korak povećava rizik da se prikupljeni podaci počnu koristiti na načine koje korisnice nisu očekivale.

Za korisnice u Hrvatskoj praktičan savjet je jasan: ovakvi alati mogu biti odličan način da bolje razumijete vlastite obrasce spavanja, ciklusa i raspoloženja, ali ne i da sami sebi „postavljate dijagnoze“. U konačnici, razgovor s ginekologom ili obiteljskim liječnikom ostaje nezamjenjiv.

Donja crta

Ourin AI model za zdravlje žena ozbiljan je iskorak u smjeru pametnijeg femtecha – ali i opasan presedan ako granice nisu jasno postavljene. Ako tvrtka stvarno isporuči visoku razinu transparentnosti, povjerljivosti i poštene komunikacije o ograničenjima sustava, mnogim može olakšati razumijevanje vlastitog tijela kroz različite faze života. Ako pak prevlada logika „crne kutije“ i marketinga, završit ćemo s još jednim glasnim, ali nepouzdanim izvorom poluinformacija o zdravlju. Ključno pitanje za vas je: koliko povjerenja želite dati algoritmu koji živi u prstenu na vašoj ruci?