Naslov i uvod
Energetski pregled kuće mnogi u Hrvatskoj i regiji još uvijek zamišljaju kao dolazak majstora, mjerenje satima i složeni elaborat koji završi u ladici. HomeBoost nudi drugačiji scenarij: paket poštom, aplikacija na mobitelu i izvješće gotovo istog dana. Važno nije samo to što je proces praktičniji, nego i to tko time preuzima kontrolu nad odnosom s krajnjim korisnikom.
Ako se odluka o izolaciji, novoj stolariji ili dizalici topline preseli u jednu aplikaciju, pitanje glasi: hoće li je kontrolirati HEP i lokalne komunalne tvrtke, veliki tech igrači ili novi start‑upovi? Od toga će ovisiti i kako će izgledati energetska tranzicija na Jadranu i u cijeloj jugoistočnoj Europi.
Vijest ukratko
Prema pisanju TechCruncha, američki start‑up HomeBoost razvio je uslugu kućnog energetskog pregleda koja kombinira fizički komplet i mobilnu aplikaciju. Korisniku se poštom šalje tzv. BoostBox – mala kutija s jednostavnom infracrvenom kamerom, UV lampom i uputama za pristup aplikaciji.
Korisnik s kamerom obilazi kuću ili stan i na ekranu vidi gdje toplina ili hladan zrak „bježe“ kroz zidove, prozore i vrata. UV lampa otkriva koja rasvjeta je zastarjela i neefikasna. Na temelju tih podataka aplikacija automatski generira izvješće, rangira preporučene mjere prema omjeru cijene i koristi te prikazuje poticaje i subvencije dostupne na lokaciji korisnika.
Cijena usluge je oko 99 američkih dolara, ali dio troška u SAD‑u pokrivaju elektroprivrede u sklopu svojih programa učinkovitosti. HomeBoost nudi i profesionalnu verziju aplikacije za energetske auditore te testira mogućnost izravnog povezivanja vlasnika kuća s izvođačima koji mogu odraditi predložene radove.
Zašto je to važno
Učinkovitost zgrada možda nije glamurozna tema, ali je ključna za račune kućanstava i klimatske ciljeve. Problem je što je put od „znam da puno trošim“ do „znam što prvo trebam napraviti“ obično dug i maglovit. HomeBoost taj put pokušava skratiti na nekoliko konkretnih koraka koje korisnik može sam odraditi.
Tko dobiva?
- Kućanstva dobivaju jasan vizualni uvid u problem i prioritetnu listu rješenja, što olakšava planiranje – od zamjene žarulja do većih zahvata.
- Elektroprivrede i distributeri dobivaju alat kojim lakše ispunjavaju obveze smanjenja potrošnje i vršnog opterećenja mreže, a da ne moraju svaku kuću obilaziti satima.
- Izvođači radova dobivaju kvalitetnije upite, s fotografijama i ključnim informacijama unaprijed, što smanjuje broj obilazaka „na slijepo“.
Tko gubi? Klasični, skupi energetski pregledi koji se u potpunosti oslanjaju na ručni rad i dugačke izlaske na teren. Dio auditora će ovakve alate prigrliti, dio će se teško prilagoditi činjenici da softver može pokriti veliki dio standardnih slučajeva.
Šira poruka je da se klimatske tehnologije sele iz sfere jednokratnih konzultantskih projekata u svijet ponovljivih, produktiziranih procesa. Energetski pregled, koji je nekad bio ekskluzivna stručna usluga, postaje standardizirani digitalni tijek rada. To otvara vrata boljim statistikama, lakšem povezivanju s državnim i EU potporama te, dugoročno, s fleksibilnim tarifama i „pametnim“ mrežama.
Šira slika
HomeBoost se uklapa u nekoliko trendova koje vidimo i u Hrvatskoj i u EU.
Prvo, energija postaje digitalni potrošački proizvod. Pametna brojila, aplikacije za praćenje potrošnje, fotonaponske elektrane na krovovima – sve to navikava građane da energiju prate u realnom vremenu. Energetski pregled doma do sada je ostajao analogna crna kutija.
Drugo, politike EU snažno guraju obnovu zgrada. Direktive o energetskoj učinkovitosti zgrada i nacionalni planovi obnove traže dramatično ubrzanje. No lokalne energetske agencije, jedinice lokalne samouprave i mali broj specijaliziranih stručnjaka teško prate potražnju. Digitalni „samopregledi“ uz jednostavan hardver mogli bi pomoći da se brže identificiraju prioritetni objekti.
Treće, tržište izvođača radova je rascjepkano. Od izolacije fasade u Slavoniji do zamjene stolarije u Dalmaciji – sve rade mala poduzeća i obrtnici. Platforme koje pokušavaju spajati klijente i izvođače već postoje, ali često pate od loših opisa projekata i nerealnih očekivanja. Standardizirano energetsko izvješće u stilu HomeBoosta moglo bi postati zajednički jezik za ponude.
Dosadašnji pokušaji digitalnih energetskih upitnika kod nas najčešće su završavali generičkim savjetima bez ozbiljnog uvida u konkretni objekt. Kombinacija vrlo jednostavnog kompleta i algoritama nudi kompromis između čistog „papira“ i skupog terenskog pregleda.
Europski i regionalni kut
Za države članice EU, uključujući Hrvatsku, ovakav pristup ima dodatnu dimenziju – regulativnu i kulturološku.
Detaljni podaci o vašem domu, koje prikuplja aplikacija poput HomeBoosta, jasno spadaju pod osobne podatke u smislu GDPR‑a. Tko ih smije vidjeti – elektroprivreda, izvođač, banka? Koliko dugo se smiju čuvati? Smiju li se koristiti i za druge svrhe, primjerice marketing? U zemljama s povijesno niskim povjerenjem u institucije, poput mnogih na prostoru bivše Jugoslavije, to nije trivijalno pitanje.
S druge strane, Hrvatska i regija imaju realnu potrebu za bržom i masovnijom obnovom zgrada – od starih kuća na selu do potresom oštećenih objekata u Zagrebu. Lokalni start‑upovi i javne institucije već razvijaju digitalne alate za praćenje potrošnje i vođenje projekata obnove. U te alate bi se koncept HomeBoost‑tipa mogao prirodno uklopiti, pod uvjetom da je tehnološki otvoren i da ne gura unaprijed zadane dobavljače.
Za manje zemlje to je i šansa: razviti rješenje prilagođeno lokalnim poticajima, regulativi i navikama, pa ga kasnije nuditi i drugim tržištima u jugoistočnoj Europi.
Pogled unaprijed
Što možemo očekivati u sljedećih nekoliko godina, gledano iz perspektive hrvatskog i regionalnog tržišta?
- Dublja integracija s opskrbljivačima i gradovima. U jednom trenutku energetski pregled bi mogao postati standardni korak pri prijavi za subvencije Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, lokalne natječaje ili povoljne kredite.
- Financiranje i osiguranje na temelju stvarnih podataka. Ako banka ima uvid u konkretne mjere i očekivane uštede, lakše je odobriti „zelene“ kredite. Slično vrijedi i za osiguravatelje koji procjenjuju rizike vezane uz vlagu, požar ili starost instalacija.
- Sve više automatizacije kroz umjetnu inteligenciju. Prepoznavanje tipa prozora, starosti kotla ili potencijalno opasnih instalacija na temelju nekoliko fotografija nije znanstvena fantastika, već pitanje vremena.
Naravno, tu su i rizici. Ako aplikacija postane samo alat za guranje jedne tehnologije ili jednog izvođača, korisnici će se brzo ohladiti. Ako se obećane uštede pokažu nerealnima, slijede razočaranja i moguće reakcije regulatora. A ozbiljan propust u zaštiti podataka vjerojatno bi ubio povjerenje u cijeli koncept, ne samo u jednog pružatelja usluge.
Za Hrvatsku će biti ključno hoće li se domaći akteri – od HEP‑a i lokalnih komunalnih tvrtki do zagrebačkih i riječkih start‑upova – aktivno uključiti u razvoj sličnih rješenja ili će ih uvesti netko drugi, pod svojim uvjetima.
Zaključak
HomeBoost pokazuje kako se klasični energetski pregled može pretvoriti u moderan, poluautomatiziran proizvod koji ima smisla i za korisnike i za energetsku industriju. To je korak u dobrom smjeru, ali neće biti dovoljan bez poštenih preporuka, jasnih pravila igre i ozbiljnog pristupa privatnosti.
Otvoreno pitanje za Hrvatsku i susjede glasi: tko će izgraditi taj novi digitalni „ulaz“ u odluke o obnovi domova – javni sektor, postojeći energetski divovi ili nova generacija regionalnih start‑upova? Onaj tko ga osvoji, imat će velik utjecaj na to koliko brzo i pravedno ćemo smanjivati račune i emisije.
