Od outsourcanja do centra svjetske AI infrastrukture
Na India AI Impact Summitu New Delhi je poslao jasnu poruku: Indija ne želi biti samo jeftina izvođačka radna snaga za IT, već domaćin podatkovnih centara, mjesto treniranja modela i jedan od aktera koji će krojiti pravila igre u umjetnoj inteligenciji. Raspon najava – od 100 milijardi dolara za AI podatkovne centre do novih ureda OpenAI‑a i Anthropica – pokazuje koliko je ta ambicija ozbiljna.
U nastavku donosim pregled ključnih vijesti, analizu tko dobiva, tko gubi, što to znači za Europu i kakve implikacije može imati za Hrvatsku i širu regiju jugoistočne Europe.
Vijesti ukratko
Kako piše TechCrunch, Indija je četverodnevni India AI Impact Summit (oko 250.000 posjetitelja) iskoristila kao pozornicu za predstavljanja nove AI industrijske strategije.
Vlada je izdvojila 1,1 milijardu američkih dolara za državni fond rizičnog kapitala, fokusiran na AI i naprednu proizvodnju. Konglomerat Adani najavio je ulaganje od 100 milijardi dolara u podatkovne centre za umjetnu inteligenciju na obnovljive izvore energije do 2035., uz očekivanje dodatnih 150 milijardi u povezane sektore – od proizvodnje servera do napredne elektroinfrastrukture i suverenih cloud rješenja.
OpenAI je objavio da Indija ima više od 100 milijuna tjedno aktivnih korisnika ChatGPT‑a, odmah iza SAD‑a. Tvrtka otvara urede u Bengalúrú i Mumbaju te kroz partnerstvo s grupom Tata planira postupno izgraditi do 1 gigavat računalnog kapaciteta u zemlji. Anthropic otvara svoj prvi indijski ured u Bengalúrú i kroz suradnju s Infosysom cilja na implementaciju Claude modela u velike kompanije.
Više indijskih startupa predstavilo je vlastite velike jezične modele i govorne tehnologije za indijske jezike, dok je državni konzorcij BharatGen lansirao model s 17 milijardi parametara za 22 jezika. Indija se pridružila američki vođenoj grupi Pax Silica za opskrbne lance AI infrastrukture, a objavljeno je i da je više od 88 država i organizacija potpisalo New Delhijsku AI deklaraciju o korištenju AI za društveno i ekonomsko dobro.
Zašto je to važno
Indija vrlo otvoreno pokazuje da želi biti jedan od glavnih globalnih centara računalne snage i talenata za umjetnu inteligenciju – ne samo destinacija za jeftin IT outsourcing.
Tko dobiva?
- Veliki AI laboratoriji i cloud pružatelji dobivaju izravan pristup ogromnoj bazi mladih, engleski govorećih korisnika i vladi koja je spremna poduprijeti infrastrukturu.
- Lokalni konglomerati i infrastrukturne tvrtke (Adani, Tata, veliki IT igrači) ulaze u višedesetljetni investicijski ciklus u podatkovne centre, energiju, optiku i industrije povezane s čipovima.
- Indijski AI startupi dobivaju domaći pristup kapitalu i računalnoj snazi, umjesto da nužno sele sjedišta u SAD kako bi rasli.
Tko je pod najvećim pritiskom?
Upravo sektori koji su Indiju pogurnuli na globalnu kartu – IT usluge i BPO – najizravnije su ugroženi automatizacijom putem AI‑a. Kad investitor Vinod Khosla javno sugerira da ti sektori mogu gotovo nestati u roku od nekoliko godina, a direktor HCL‑a najavljuje fokus na profitabilnost umjesto na masovno zapošljavanje, to je jasan znak da se stari model »milijuna početničkih programera« približava kraju.
Za ostatak svijeta poruka je da se geografska karta AI‑a mijenja. Računalna infrastruktura se više ne koncentrira samo u SAD‑u i Kini; sve veća žarišta nastaju na Bliskom istoku i u Indiji. Države bez vlastite strategije za infrastrukturu, vještine i regulaciju riskiraju da postanu čiste uvoziteljice AI‑a, koje samo plaćaju tuđe modele i tuđe oblake.
Šira slika
Indijske najave uklapaju se u nekoliko ključnih globalnih trendova.
1. Utrka za eksaskalnu računalnu snagu.
Dogovor G42‑a i Cerebrasa o 8 eksaflopsa računalnog kapaciteta u Indiji, zajedno s planovima OpenAI–Tata za do 1 gigavat i Adanijevih 100 milijardi dolara, pokazuju da AI infrastruktura postaje strateška imovina – usporediva s LNG terminalima ili 5G mrežama. Države žele računalnu snagu koja je geografski i politički bliža, a ne isključivo u američkim data centrima.
2. Od summita o sigurnosti AI‑a do industrijskih AI summita.
Britanski Bletchley summit 2023. fokusirao se na egzistencijalne rizike i upravljanje modelima. Indija, nasuprot tome, naglasak stavlja na rast: ulaganja, radna mjesta, izvoz. New Delhijska deklaracija govori o AI‑u za razvoj, a istovremeno se Indija uključuje u Pax Silicu kako bi osigurala lance opskrbe materijalima i čipovima. Za mnoge zemlje glavno pitanje nije »je li ovo preopasno?« nego »kako do našeg dijela?«
3. Uspon nevzapadnih ekosustava modela.
Javno podržani projekt BharatGen, otvoreni modeli Sarvam 30B i 105B te višejezični modeli Cohere Labs pokazuju da budućnost temeljnih modela neće biti ograničena samo na nekoliko američkih tvrtki. Indija pritom agresivno cilja na ugradnju tih modela u uređaje i vertikale – pametne telefone, automobile, naočale, obrazovanje – što je pristup o kojem Europa često govori, ali ga rijetko provodi takvim tempom.
U konačnici, umjetna inteligencija postaje pitanje geoekonomije: računalna snaga, energija, jezik i regulativa sve su više nerazdvojni.
Europski i regionalni kut
Europa je u New Delhiju bila vidljiva kroz prisutnost Emmanuela Macrona, ali puno manje kroz konkretne infrastrukturne investicije. U usporedbi s indijskim brojkama, europski angažman djeluje skromno.
EU razvija jedan od najstrožih regulatornih okvira na svijetu (AI Act, GDPR, DSA, DMA), no strategija za masovniju AI infrastrukturu i računalne kapacitete je znatno slabija. Rizik je jasan: mogli bismo vrlo dobro regulirati modele koji uopće ne nastaju niti se izvršavaju u Europi.
Za hrvatske i regionalne tvrtke to znači i prilike i opasnosti:
- Prilika: Jeftiniji AI compute u Indiji mogao bi biti privlačan startupima iz Zagreba, Ljubljane ili Beograda, ako se osigura usklađenost s GDPR‑om i lokalnim propisima o zaštiti podataka. Suradnja na višejezičnim modelima može biti korisna i za jezike srednje i jugoistočne Europe.
- Opasnost: Ako Europa i regija ne razviju vlastitu infrastrukturu i ne uđu u ozbiljna partnerstva, postat ćemo tržišta za uvoz AI usluga, a ne su‑kreatori temeljnog sloja tehnologije.
Za Hrvatsku, koja je dio EU, dodatni izazov je kako uskladiti stroge europske propise s potrebom da se ostane konkurentan. Ako domaće tvrtke presporo reagiraju, lako bi mogle izgubiti projekte prema timovima u Indiji koji imaju i niže troškove i lakši pristup moćnim modelima.
Što slijedi
U iduće dvije do tri godine vrijedi pratiti nekoliko stvari.
1. Preokret unutar indijskog IT‑a – i veći pritisak na globalno tržište rada.
Integracija AI alata u rad velikih IT kompanija (Anthropic–Infosys, OpenAI–Tata) smanjit će potrebu za rutinskim zadacima i velikim brojem junior pozicija. Indija će pokušati preusmjeriti milijune inženjera prema razvoju AI proizvoda. Za hrvatske i regionalne tvrtke to znači još jaču konkurenciju iz Indije, i za klijente i za talente.
2. Pitanje održivosti izaći će u prvi plan.
Komentari Sama Altmana koji umanjuju zabrinutost oko potrošnje vode i energije za AI neće dobro odjeknuti ni u EU ni u Hrvatskoj, gdje su zelene teme sve osjetljivije. Ako Indija želi biti globalna »server soba«, morat će uvjerljivo pokazati da njezini podatkovni centri doista počivaju na obnovljivim izvorima i efikasnom hlađenju. To otvara prostor za suradnju s europskim i regionalnim tvrtkama u energetici, hlađenju i zelenom financiranju.
3. Više geopolitičkog svrstavanja, manje neutralnosti.
Ulazak u Pax Silicu i povezivanje s američkim i zaljevskim partnerima stavlja Indiju u konkretne opskrbne lance. Europa i zemlje regije će morati odlučiti žele li Indiju kao strateškog partnera u AI infrastrukturi i standardima ili je i dalje promatrati uglavnom kao izvor outsourcing usluga.
Za hrvatske donositelje odluka bit će važno hoće li EU izgraditi vlastiti ozbiljan sloj AI superračunala i podatkovnih centara te hoće li oni biti cjenovno i tehnički konkurentni indijskim i američkim opcijama.
Zaključak
India AI Impact Summit nije samo još jedna konferencija, nego jasna političko‑gospodarska poruka: Indija želi postati jedna od ključnih svjetskih sila umjetne inteligencije, s vlastitim podatkovnim centrima, modelima i opskrbnim lancima.
Za Europu, Hrvatsku i regiju jugoistočne Europe to otvara izbor: aktivno graditi partnerstva i ulagati u vlastitu AI infrastrukturu – uključujući suradnju s Indijom – ili prihvatiti ulogu tržišta koje kupuje tuđe AI rješenja. Pitanje za vas je jednostavno: želite li posjedovati barem mali dio temeljnog sloja AI‑a ili ćete ostati samo korisnici aplikacija na vrhu tog sloja?
