Uvod
Meta je u zadnji tren odustala od plana da ugasi Horizon Worlds u virtualnoj stvarnosti i ostavi ga isključivo na mobitelima i webu. Na površini zvuči kao tehnički detalj, ali zapravo je riječ o vrlo jasnom signalu: koliko tvrtka još vjeruje u svoju originalnu viziju metaverzuma i koliko je danas vodi hladna mobilna statistika. U nastavku analiziramo što ova nagla promjena znači za vlasnike Quest naočala, developere, europske regulatore i za regionalnu tech scenu od Zagreba do Beograda i Ljubljane.
Vijest ukratko
Kako piše Ars Technica, Meta je nedavno obavijestila zajednicu da će Horizon Worlds – njezina platforma za virtualne svjetove – 15. lipnja 2026. prestati raditi u VR‑u te da će ostati dostupna samo preko mobitela i web preglednika. To je pratilo raniju najavu iz veljače da će se fokus razvoja prebaciti "gotovo isključivo" na mobilnu verziju.
Zatim je uslijedio zaokret: u AMA razgovoru na Instagramu tehnički direktor Mete Andrew Bosworth izjavio je da je tvrtka "upravo danas" odlučila zadržati VR podršku za Horizon Worlds. No s ograničenjem – samo postojeće igre i iskustva koja već podržavaju VR nastavit će tako raditi, dok će novi sadržaj biti razvijan isključivo za mobilne uređaje. Većina razvojnih resursa seli se na mobilnu stranu, a VR ostaje u režimu održavanja.
Odluka dolazi nakon otpuštanja oko 1.000 zaposlenika u odjelu Reality Labs u siječnju, ponajviše iz timova koji su radili first‑party softver i sadržaj za Quest VR naočale. Meta i dalje planira nove VR uređaje, snažno ulaže u AR naočale i tržište softvera trećih strana, ali Horizon Worlds više nije centralni nositelj metaverse priče.
Zašto je to važno
Ova promjena nije samo sitnica u roadmapu, nego jasan pokazatelj odnosa Mete prema vlastitoj metaverse strategiji. Poruka je: u imerzivne, društvene 3D doživljaje još donekle vjerujemo, ali samo ako rast mogu ostvariti putem mobitela.
Kratkoročno, najveći dobitnici su postojeći korisnici Quest naočala i mala, ali aktivna VR zajednica oko Horizon Worldsa. Njihovi su svjetovi pošteđeni naglog prelaska na čisto 2D iskustvo. Kreatori koji su uložili vrijeme u građenje VR prostora zadržavaju razlog da ih i dalje održavaju.
No na strateškoj razini VR je očito izgubio bitku s mobilnim. Novi featurei i igre radit će se za platformu koja ima najveći dosegnuti broj korisnika – pametne telefone. To je s poslovne strane logično: nakon godina velikih ulaganja i ograničene adopcije VR‑a, teško je opravdati daljnje agresivne investicije. Problem je što se time potkopava prvotna tvrdnja da je upravo VR nužna ulaznica u metaverzum.
Važan je i način na koji se sve odigralo. Najprije objava konkretnog datuma gašenja VR‑a, pa potom njegovo povlačenje preko Instagram AMA‑a, ostavlja dojam improvizacije ili barem ozbiljnog neslaganja unutar kuće. To nije ohrabrujuće za developere koji planiraju višegodišnje projekte na Meta ekosustavu.
Istodobno, konkurenti poput Robloxa, Fortnita ili čak manjih regionalnih platformi s pravom se osjećaju potvrđeno: oni su od početka gradili cross‑platform svjetove s naglaskom na mobitel, a VR tretirali kao luksuzni dodatak.
Šira slika
Priča o Horizon Worlds lijepo se uklapa u širi ciklus hypea i otrežnjenja oko metaverzuma. Od 2021. do 2022. metaverse je bio u svakoj prezentaciji – danas je u prvom planu generativna umjetna inteligencija.
Meta je posljednjih godina u Reality Labs uložila desetke milijardi dolara. Quest je postao prepoznatljivo ime u potrošačkom VR‑u, ali Horizon Worlds nikada nije došao ni blizu popularnosti Instagrama ili WhatsAppa. Istodobno se tvrtka snažno okrenula AI‑ju: od velikih jezičnih modela, preko Meta AI asistenta, do pametnih naočala u kojima su kamera, računalni vid i glasovna interakcija važniji od potpune VR imerzije.
Sličan zaokret vidimo i kod drugih. Apple Vision Pro pozicionira kao "prostorno računalstvo", a ne kao metaverse ulaz. Microsoft je većinu mješovite stvarnosti za potrošače stavio na led i fokus prebacio na industriju i obranu. Mnogi VR studiji, pa i neki u regiji, traže spas u AR‑u, mobilnim igrama ili alatima s AI‑jem.
U tom kontekstu Meta sada igra defenzivno: Horizon VR ostaje živ, ali s minimalnom infuzijom resursa. Potpuno gašenje poslalo bi vrlo loš signal upravo dok tvrtka pokušava uvjeriti developere trećih strana da se isplati ulagati u Quest ekosustav. Ovako može tvrditi da metaverzum još nije otpisan, već samo gurnut u drugi plan dok AI i laganiji uređaji (AR naočale, pametne naočale) preuzimaju naslovnice.
Praktično gledano, metaverzum je degradiran s glavne strateške linije na dugoročni eksperiment.
Europski i regionalni kut
Za korisnike i tvrtke u Hrvatskoj i širem SEE prostoru ova epizoda nosi nekoliko poruka.
Prvo, pokazuje koliko je opasno poslovanje temeljiti na jednoj zatvorenoj platformi iz SAD‑a. Ako ste startup iz Zagreba, Ljubljane ili Beograda koji je svoj budući rast planirao na društvenim VR iskustvima u Horizon Worldsu, upravo ste dobili hladan tuš: u jednom potezu vaš glavni kanal prelazi u fazu "možda, vidjet ćemo".
Drugo, tu je i regulatorna dimenzija. U EU na snagu stupaju Akt o digitalnim uslugama (DSA), Akt o digitalnim tržištima (DMA), GDPR i nadolazeći Akt o umjetnoj inteligenciji. Horizon Worlds dodiruje sve to: radi se o društvenoj mreži, tržištu sadržaja i alatu koji prikuplja podatke o ponašanju, a u VR‑u potencijalno i vrlo osjetljive podatke o pokretima i interakcijama.
Ako se težište definitivno preseli na mobilne uređaje, Horizon će regulatorima biti lakše tretirati kao još jednu društvenu ili gaming aplikaciju. No zadržavanje VR podrške znači da će Bruxelles kad‑tad morati jasnije definirati pravila za biometrijske i kinematičke podatke, psihološke učinke imerzije i pitanja interoperabilnosti između različitih XR svijeta.
Za regionalne tvrtke, od gaming studija u Zagrebu do industrijskih integratora u Sloveniji ili Srbiji, krije se i prilika: dok se Meta bori za masovni entertainment, ovdje ima prostora za specijalizirane, regulacijski usklađene XR projekte u proizvodnji, medicini, turizmu ili obrazovanju – gdje američki div vjerojatno neće agresivno ulaziti.
Pogled unaprijed
Najrealniji scenarij je Horizon Worlds kao mobilno‑prvi društveni i zabavni servis, kojem VR klijent služi kao dodatni, ali ne i ključni sloj.
U idućih 12 do 24 mjeseca vrijedi pratiti nekoliko stvari:
- Mjesto Horizona u Meta Connect prezentacijama: bude li sve manje vremena u keynote dijelu, jasno je da važnost platforme pada.
- Integracija s drugim proizvodima: dublje spajanje Horizona s Instagramom, WhatsAppom ili pametnim naočalama Ray‑Ban Meta moglo bi ga pretvoriti u vrstu 3D društvene nadogradnje postojećeg ekosustava.
- Strukturu ulaganja: ako Meta nastavi smanjivati vlastite sadržajne timove i oslanjati se gotovo isključivo na developere trećih strana, to će biti znak da ne želi preuzimati kreativan rizik u VR‑u.
Rizici su očiti: korisnici, već prezasićeni društvenim mrežama i igrama, možda uopće neće primijetiti da postoji još jedan virtualni svijet, pogotovo ako ne nudi nešto radikalno drugačije. S druge strane, prilika leži u iskrenijem pozicioniranju VR‑a kao premium moda za specifične slučajeve – koncerte, događaje, suradnju na daljinu – umjesto kao zamjene za cijeli internet.
Nije nemoguće da ime Horizon Worlds za nekoliko godina nestane, a tehnologija se tiho prelije u kombinaciju Meta AI‑a, Instagrama, igara i poslovnih alata.
Zaključak
Meta nije spasila Horizon Worlds u VR‑u zato što se iznenada ponovno zaljubila u metaverzum, nego zato što si još ne može priuštiti otvoreno priznanje poraza. VR ostaje, ali na aparatima; prava bitka vodi se na mobitelima i u umjetnoj inteligenciji. Za developere i regulatore u Hrvatskoj i regiji lekcija je jasna: na društveni VR treba gledati kao na visokorizičan eksperiment, a ne sigurnu budućnost. Ključno pitanje je hoće li itko uspjeti stvoriti virtualni svijet kojem će se korisnici toliko vezati da će njegov eventualni nestanak postati i politički i poslovni problem.
