Naslov i uvod
Većina nas u Hrvatskoj zna onaj osjećaj: otvorite X ili Instagram „na dvije minute“, a nakon četrdeset minuta ste nervozni, umorni i znate sto stvari koje niste htjeli znati. Doomscrolling je postao svakodnevni refleks. Noscroll, novi AI servis, nudi radikalan prijedlog: neka bot obavlja to za vas, vi dobijete samo sažetak.
To je više od simpatične ideje. Radi se o potencijalnoj promjeni paradigme – od toga da ljudi opslužuju aplikacije, prema tome da agenti opslužuju ljude. U nastavku analiziramo što to znači za korisnike, medije, društvene mreže i digitalni ekosustav u Hrvatskoj i regiji.
Vijest ukratko
Prema pisanju TechCruncha, Noscroll je startup koji nudi AI agenta dostupan putem SMS‑a. Korisnik pošalje poruku na američki broj, zatim poveže svoj račun na X‑u. Servis koristi podatke poput vaših „likeova“, bookmarka i profila koje pratite kako bi shvatio interese.
AI zatim prati X i druge izvore – portale, blogove, Reddit, Hacker News, Substack i dr. – te vam u odabranim intervalima šalje SMS s listom linkova i kratkim AI sažecima. Možete zadati teme koje vas zanimaju ili ne zanimaju, mijenjati učestalost poruka i razgovarati s botom kako biste dodatno prilagodili sadržaj ili postavili dodatna pitanja.
Noscroll košta 9,99 USD mjesečno, uz sedmodnevni besplatni probni period. Autori su bivši CTO OpenSea‑a Nadav Hollander i suradnik poznat kao @z0age, a TechCrunch navodi da je usluga već privukla prve korisnike i interes investitora.
Zašto je to važno
Noscroll nije samo još jedan „newsletter u obliku bota“. Zanimljiv je jer zadire u samu srž današnjeg interneta: beskrajni feed i ekonomiju pažnje.
1. Novi posrednik nad informacijama. Dosad su društvene mreže – od Facebooka do X‑a – kontrolirale što i u kojem redoslijedu vidimo. Noscroll umeće novu razinu: AI agent koji uzima sadržaj s tih platformi i s ostatka weba, odlučuje što je vrijedno vaše pozornosti i u kojem trenutku da vam to pošalje. Time dio moći prelazi s platformi na neovisne algoritamske posrednike.
2. Udar na model „što više vremena, to bolje“. Poslovni model društvenih mreža temelji se na vremenu provedenom u appu i broju prikazanih oglasa. Ako korisnik koji prati politiku u Zagrebu ili startup scenu u regiji umjesto sat vremena scrollanja dobije dva SMS‑a dnevno sa sažecima, platforma gubi prikaze i podatke. Ako takvi alati postanu standard među novinarima, poduzetnicima i analitičarima, riječ je o ozbiljnom pomaku.
3. Tko dobiva, tko gubi?
- Dobivaju: ljudi kojima je „biti online“ dio posla (novinari, PR, analitičari, politički savjetnici), ali ih iscrpljuje konstantni šum; nišni mediji i newsletteri koje AI može izvući na površinu temeljem sadržaja, a ne samo popularnosti.
- Gube: platforme koje žive od vremena provedenog u feedu; kreatori sadržaja koji računaju na slučajno otkrivanje; svi koji zarađuju na dramama, flame warovima i polarizaciji.
Noscroll materijalizira ono što mnogi već osjećaju: želimo informacije, ali više ne želimo stalnu navalu negativnosti i distrakcija.
Šira slika
Noscroll se uklapa u nekoliko većih trendova koje vidimo globalno i u regiji.
1. Od aplikacija prema agentima. Nakon što su generativni modeli ušli u alate tipa „copilot“ za tekst i kod, sljedeći korak su agenti koji izvršavaju zadatke – čitaju mailove, dogovaraju putovanja, filtriraju vijesti. Noscroll je upravo takav „informacijski asistent“ kojem se obraćate porukom, a on „hoda po internetu“ umjesto vas.
2. Klasična personalizacija je zapela. RSS čitači, agregatori vijesti, posebne news aplikacije – većina korisnika u Hrvatskoj nikad ih nije masovno prihvatila. Svi su tražili da vi otvorite novu aplikaciju i opet scrollate. Noscroll radi suprotno: informacije guraju prema vama kroz kanal koji već koristite (poruke), pa je trenje manje.
3. Novi sloj filter mjehurića. Godinama kritiziramo „mjehuriće“ koje stvaraju algoritmi društvenih mreža. AI agent ne uklanja problem, nego ga udvostručuje: imate filter platforme i filter bota. Možda dobijete manje smeća, ali je još teže znati koje ste perspektive izgubili usput.
To ima posljedice i za politiku i društvo u regiji, gdje je javna rasprava ionako često polarizirana: ako profesionalne skupine (novinari, politički akteri, investitori) u velikom broju počnu koristiti ovakve agente, njihov pogled na svijet prolazi kroz dodatni, netransparentni sloj.
Europski i regionalni kut
Hrvatska je dio EU, pa se na ovakve servise automatski primjenjuju europska pravila – ali i specifičnosti lokalnog tržišta.
1. GDPR i zaštita podataka. Analiza vaših navika na X‑u (koga pratite, što lajkate) spada u obradu osobnih podataka prema GDPR‑u. Za ozbiljan ulazak na EU tržište Noscroll bi morao jasno objasniti gdje se podaci obrađuju, koliko se dugo čuvaju, kako zatražiti brisanje i koristi li se išta od toga za dodatno treniranje modela. To su pitanja koja će postavljati i hrvatski korisnici i Agencija za zaštitu osobnih podataka.
2. Akt o umjetnoj inteligenciji i politički sadržaj. Novi EU Akt o AI uvodi stroža pravila za sustave koji mogu bitno utjecati na formiranje javnog mnijenja. Ako građani koriste Noscroll za praćenje lokalne politike, izbora ili osjetljivih tema (migracije, sigurnost), pritisak na transparentnost algoritma i mogućnost nadzora mogao bi postati ozbiljan.
3. Prostor za domaće i regionalne alternative. U regiji već postoje kvalitetne inicijative u medijima i IT‑ju, od startupa u Zagrebu i Ljubljani do timova u Beogradu i Sarajevu. Noscroll sugerira novi produktni smjer: agenti koji razumiju hrvatski i druge jezike regije, integriraju Viber, WhatsApp i Telegram, hostani su u EU i dizajnirani „privacy‑by‑design“. To je prilika za SEE ekosustav da ne ostane samo potrošač, nego i kreator ovakvih rješenja.
Za korisnike i firme u Hrvatskoj ovo je prije svega signal u kojem smjeru ide digitalna transformacija – prema sloju AI posrednika nad svim postojećim platformama.
Pogled unaprijed
Što bi se moglo dogoditi u sljedećih nekoliko godina?
1. Od nišne igračke do standardne funkcije. Najrealnije je da će koncept „AI tajnika za informacije“ preživjeti, čak i ako se konkretni Noscroll sutra proda ili ugasi. Veliki igrači (Google, Microsoft, Apple, Meta) vrlo vjerojatno će u svoje operativne sustave, preglednike ili chat aplikacije ugraditi vlastite verzije – možda i na hrvatskom. To znači da će pitanje „tko filtrira moje informacije?“ postati još važnije.
2. Odnos s platformama. Noscroll se sada oslanja na X. No platforme su već više puta pokazale da nemaju problema s gašenjem trećih klijenata ako ih dožive kao prijetnju. Ako se pokaže da agenti smanjuju engagement, možemo očekivati restrikcije API‑ja, poskupljenja ili vlastite „sažete modove“ unutar službenih aplikacija.
3. Povjerenje i kvaliteta. Kako broj AI sažetaka raste, tako raste i rizik od pogrešnih interpretacija i pristranosti. Jedan netočan rezime o pandemiji ili financijskim temama može imati ozbiljne posljedice. Stoga će rasti zahtjevi za jasnim navođenjem izvora, mogućnošću brzog povratka na originalni članak i, u ekstremnim slučajevima, neovisnim auditom.
Za običnog korisnika praktičan savjet je jasan: možete eksperimentirati s AI pomoćnicima, ali nemojte dopustiti da jedan bot postane jedini prozor u svijet. Zadržite barem jedan „nefiltrirani“ kanal – direktan odlazak na nekoliko različitih portala, praćenje više izvora i vlastito kritičko čitanje.
Zaključak
Noscroll savršeno odražava duh 2026.: ne možemo si priuštiti da budemo manje informirani, ali više ne želimo cijenu koju plaćamo doomscrollanjem. Prepustiti da AI „guta“ feed umjesto nas zvuči oslobađajuće, ali i pomalo distopijski. Ako se ovakvi agenti grade transparentno, uz poštivanje privatnosti i realnu kontrolu korisnika, mogli bi nam vratiti dio vremena i mentalne energije. Ako ne, samo ćemo zamijeniti jedan netransparentan algoritam drugim. Ključno pitanje za svakoga od nas glasi: kome zapravo prepuštate da vam filtrira stvarnost – društvenoj mreži ili vlastitom najamnom algoritmu?
