1. Naslov i uvod
Peti fond Obvious Venturesa izgleda kao šala za matematičare – 360.360.360 dolara – ali u pozadini je vrlo ozbiljna namjera: dokazati da se vrhunski povrati mogu ostvariti ulaganjem u klimu, zdravlje i robotiku istovremeno. U trenutku kada se mnogi institucionalni ulagači distanciraju od svega što podsjeća na ESG slogan ili balon iz 2021., novi, namjerno srednje veliki fond iz Silicijske doline koji se pozicionira kao „360 stupnjeva zdravlja“ zaslužuje pažnju.
U nastavku analiziram što Obvious zapravo cilja, zašto je veličina fonda ključ strategije i kakve implikacije to može imati za Europu, ali i za startupe iz Hrvatske i šire regije.
2. Vijest ukratko
Kako piše TechCrunch, Obvious Ventures je zatvorio svoj peti fond u iznosu od 360.360.360 američkih dolara. Tvrtku su osnovali bivši CEO Twittera Evan Williams i James Joaquin, a poznata je po tome što svojim fondovima daje „zabavne“ numeričke iznose. Ovaj put brojka simbolizira 360‑stupanjsku perspektivu na tri područja: zdravlje planeta, zdravlje ljudi i gospodarsko zdravlje.
Dvije godine nakon osnutka, Obvious se više ne smatra novim igračem. TechCrunch, pozivajući se na podatke Sapphire Partnersa, ističe da tek oko 17 % VC kuća dođe do petog fonda. Uspjesi poput Beyond Meata, Planet Labsa, Recursion Pharmaceuticalsa i HR platforme Gusto dali su im kredibilitet kod investitora.
Fond V nastavlja fokus na seed i Series A runde, s čekovima između 5 i 12 milijuna dolara i oko deset novih ulaganja godišnje.
3. Zašto je to važno
Ovaj fond je bitan iz tri široka razloga.
Prvo, radi se o jasnom glasu povjerenja u „hard‑tech impact“ u trenutku kada mnoge institucije dižu ruke od površnog ESG‑brendiranja. Obvious ne cilja na „zelene“ mobilne aplikacije, nego na geotermalnu energiju (Zanskar), AI platforme za otkrivanje lijekova i molekula (Inceptive, Recursion) te robotiku za skladišta i tvornice (Dexterity). To su kapitalno i tehnološki zahtjevni projekti, baš oni na kojima su se mnogi generički fondovi opekli u prvom cleantech ciklusu.
Drugo, veličina fonda je svjesno odabrana. S oko 360 milijuna dolara Obvious se distancira od logike mega‑fondova poput a16z ili Tiger Globala. Kako navodi TechCrunch, njihova je filozofija da jedna zaista uspješna, dugoročno održiva javna kompanija treba imati realnu šansu da vrati cijeli fond.
To mijenja dinamiku. Manji fond ne zahtijeva da svaka kompanija postane „decacorn“. Osnivači dobivaju partnera koji manje forsira nerealno napuhane valuacije i brži „exit“ pod svaku cijenu, a više gradi na dugoročno održivom rastu. LP‑ovi pak dobivaju izloženost prema klimi i zdravlju bez agresivne strategije „raspucavanja“ kapitala na desetke površnih tema.
Treće, Obvious kombinira tri stupa koja nisu uvijek u jednostavnoj harmoniji: klimatska rješenja, zdravlje ljudi i automatizaciju poslova koje danas rade ljudi. Ulaganje u robote koji preuzimaju „dosadne, prljave i opasne“ poslove ima jasnu sigurnosnu i produktivnosnu logiku, ali postavlja i pitanja o budućnosti rada, posebno u logistici i industriji. Njihov fokus na „gospodarsko zdravlje“ bit će test koliko VC fond usmjeren na utjecaj stvarno uzima u obzir i društvene posljedice tehnoloških promjena.
4. Šira slika
Peti fond dolazi u trenutku kad se rješava nekoliko velikih jednadžbi u globalnom VC‑u.
1. Drugi val climate‑techa. Nakon bolnog raspada prvog cleantech balona krajem 2000‑ih, klima‑tehnologija se vraća u znatno zrelijem obliku: jeftinija proizvodnja, jasniji poslovni modeli i snažnija regulatorna podrška (u EU Zeleni plan, u SAD‑u IRA). Geotermalna energija, dugo u sjeni sunca i vjetra, postaje traženija jer podatkovni centri za AI i elektrifikacija traže pouzdanu čistu baznu energiju. Ulaganje u Zanskar savršeno se uklapa u priču „energetska infrastruktura za AI“.
2. AI za znanost, ne samo za chatbote. Prve godine generativne AI bile su fokusirane na velike modele i alate za developere. Sljedeća faza je „AI za X“: lijekove, materijale, biologiju. Inceptive i Recursion tipični su primjeri. Za LP‑ove koji se boje napuhanih valuacija modela opće namjene, ovakve platforme nude drukčiju, dublju tezu – jake patente, ogromna tržišta i vremenski horizont koji je bliži životnom vijeku VC fonda.
3. Novi ciklus robotike. Globalni lanci opskrbe pod pritiskom, starenje stanovništva i kronični manjak radne snage u pojedinim sektorima guraju automatizaciju iz „nekad u budućnosti“ u „sada“. Dexterity je dio šireg vala humanoidnih i specijaliziranih robota koji kombiniraju AI, mehatroniku i industrijski software – upravo ono područje gdje specijalizirani fondovi s tehničkim razumijevanjem imaju prednost nad oportunistima.
Specifičnost Obviousa je što ova tri trenda objedinjuje u jednu naraciju: poboljšanje zdravlja planeta, ljudi i gospodarstva istovremeno može stvarati multiplicirane efekte. To je daleko od stare slike „impact ulaganja“ kao nužnog kompromisa na štetu povrata.
5. Europski i regionalni kut
Za Hrvatsku i širu regiju JI Europe ova priča ima nekoliko praktičnih posljedica.
Prvo, povećava se broj ozbiljnih potencijalnih lead ulagača za deep‑tech startupe iz Europe. Regija ima jake inženjerske kapacitete – od robotike i automobilske industrije (Rimac) do energetike i novih materijala – ali relativno malo privatnog kapitala u fazi rasta. Srednje velik američki fond fokusiran na klimu, zdravlje i robotiku logičan je partner fondovima iz Europe koje podupiru EIF, EBRD ili nacionalne institucije.
Drugo, filozofija 360 stupnjeva dobro se uklapa u europski regulatorni okvir. EU Zeleni plan, Digital Services Act, nadolazeći Akt o umjetnoj inteligenciji te pravila o održivim financijama (SFDR) guraju i fondove i startupe prema mjerljivom okolišnom i društvenom učinku. Fond koji već sada razmišlja u kategorijama „planetarno, ljudsko i ekonomsko zdravlje“ ima prednost kod dokazivanja stvarnog, a ne deklarativnog utjecaja.
Treće, ova dinamika stavlja dodatni pritisak na domaće ulagače. U Hrvatskoj imamo sve više tehnoloških tvrtki globalnih ambicija (Infobip, Rimac kao najpoznatiji primjeri) te rastući broj deep‑tech projekata vezanih uz fakultete i istraživačke institute, ali fondovi koji se eksplicitno pozicioniraju kao impact su malobrojni i skromne veličine. Ako fondovi poput Obviousa pokažu da se s takvom strategijom mogu ostvariti konkurentni povrati, bit će teže opravdati pasivnost institucionalnih ulagača u regiji — mirovinskih fondova, osiguravatelja i većih obiteljskih ureda.
6. Pogled unaprijed
U sljedećih tri do pet godina vidjet ćemo hoće li ovaj fond postati primjer uspješnog „impact VC 2.0“ ili upozorenje da je spoj hard‑techa i utjecaja teži nego što izgleda u prezentacijama.
Realno je očekivati da će se Obvious fokusirati na tri preklapajuće zone:
- energetsku i infrastrukturnu tehnologiju koja napaja AI i elektrifikaciju,
- AI‑platforme za biologiju i kemiju s modelima „platforma + licenciranje“,
- robotiku usmjerenu na sigurnost i produktivnost, prije svega u sektorima s kroničnim manjkom radnika.
Glavni rizik su vremenski horizonti. Geotermalni projekti zahtijevaju puno kapitala i godine razvoja, biotehnologija lako nadilazi uobičajenih deset godina trajanja fonda, a humanoidna robotika tek mora dokazati pouzdanost i ekonomiju skale. Fond od 360 milijuna dolara održava disciplinu, ali ograničava mogućnost agresivnog sudjelovanja u vrlo velikim kasnijim rundama.
Otvoreno ostaje i pitanje geografije. Ako Obvious ostane gotovo isključivo fokusiran na SAD, propustit će dio vrhunskog europskog i azijskog talenta. Ako se prebrzo globalizira, riskira raspršivanje malog tima partnera. Najvjerojatniji scenarij jest jačanje suradnje s lokalnim fondovima – što je prilika i za hrvatske i regionalne VC‑e da se specijaliziraju i postanu poželjni sindikacijski partneri.
Za osnivače u Hrvatskoj i regiji korisno je pratiti:
- hoće li fondovi slične teze početi aktivnije tražiti projekte u Srednjoj i JI Europi,
- hoće li domaći fondovi i javni programi (HAMAG‑BICRO, HBOR, EU fondovi) graditi mostove prema takvim međunarodnim investitorima,
- hoće li mirovinski fondovi i osiguravatelji prepoznati impact‑orijentirani hard‑tech kao legitimnu klasu imovine, a ne egzotiku.
7. Zaključak
Peti fond Obvious Venturesa od 360.360.360 dolara manje je anegdota o ljubavi prema brojkama, a više ozbiljan eksperiment: može li tvrdo ukorijenjena impact strategija – fokusirana na klimu, zdravlje i automatizaciju – dugoročno isporučiti povrate u vrhu VC industrije. Ako uspije, otvorit će prostor za slične specijalizirane fondove srednje veličine i u Europi, pa i u Jadranskoj regiji. Ako ne, dio kapitala vjerojatno će se povući natrag u poznate SaaS vode.
Ključno pitanje za našu regiju glasi: hoćemo li sljedeću generaciju globalno relevantnih tehnoloških kompanija graditi s kapitalom koji ozbiljno uzima u obzir društveni i okolišni utjecaj, ili će „impact“ i dalje ostati tek zgodna riječ u prezentacijama?
