Naslov i uvod
Ponovno pokretanje IPO‑a kompanije Once Upon a Farm nije još jedan rutinski izlazak na burzu, nego test zrelosti za nekoliko trendova odjednom: slavne osobe kao osnivači brendova, premium organska hrana za djecu i dugo zamrznuto tržište inicijalnih javnih ponuda.
U ovoj priči sudaraju se holivudska prepoznatljivost Jennifer Garner, emotivna misija o zdravijoj prehrani mališana i hladna logika kvartalnih izvještaja. U nastavku analiziramo što ovaj IPO zapravo znači – za ulagače, za osnivače potrošačkih startupa u regiji i za roditelje koji već danas biraju skuplju, „bolju“ hranu za svoju djecu.
Vijest ukratko
Prema pisanju TechCruncha, koji se poziva na novu prijavu američkoj regulatornoj agenciji SEC i podatke Reutersa, američka tvrtka Once Upon a Farm ponovno je aktivirala plan izlaska na burzu. Kompanija je poznata po ekološkoj, rashlađenoj hrani za bebe i grickalicama za djecu te je predala ažurirani prospekt S‑1 s predloženim rasponom cijene od 17 do 19 američkih dolara po dionici.
Na sredini tog raspona Once Upon a Farm cilja prikupiti oko 209 milijuna dolara, uz tržišnu kapitalizaciju od približno 764 milijuna dolara. Tvrtka je osnovana 2015. godine; među suosnivačima je i glumica Jennifer Garner, koja se pridružila nakon početne faze i postala zaštitno lice brenda uz poduzetnike Cassandru Curtis i Arija Raza.
Kako navodi TechCrunch, pozivajući se na podatke PitchBooka, do sada je prikupljeno gotovo 100 milijuna dolara rizičnog kapitala, između ostalih od fondova S2G Ventures i CAVU Consumer Partners. Vodeće investicijske banke u IPO‑u su Goldman Sachs i J.P. Morgan, a prema platformi IPOScoop, debi na burzi očekuje se oko 6. veljače.
Zašto je to važno
Once Upon a Farm je u središtu tri trenda koji su obilježili posljednje desetljeće: uspon slavnih osoba kao „foundera“, val premium organske hrane i naglo zatezanje IPO tržišta. Uspjeh ili neuspjeh ove kotacije poslat će jasnu poruku svima koji razmišljaju o sličnom putu.
Za brendove sa slavnim licem ovo je jedan od prvih ozbiljnijih ispita nakon ere DTC euforije. Garner je bez sumnje pomogla pri ulasku u velike lance i izgradnji povjerenja kod roditelja, ali burza ne plaća emocije, već održivi rast i profitabilnost. Ako dionica dobro krene i zadrži se iznad inicijalnog raspona, to će ohrabriti i druge zvjezdane brendove. Ako podbaci, dodatno će učvrstiti percepciju da „slavni + lijepa priča“ više nisu dovoljni.
Za sektor hrane ovo je test koliko još vrijedi etiketa „zdravije“ u okruženju u kojem je inflacija već natjerala mnoge obitelji na štednju. Posljednjih godina nekoliko brendova s jakom misijom – bilo da je riječ o održivosti ili zdravlju – izašlo je na burzu s velikim očekivanjima, a zatim se suočilo s realnošću skupljih sirovina, agresivnih rabata u maloprodaji i potrošača koji lako posegnu za jeftinijom alternativom.
Treća dimenzija je samo IPO okruženje. Ako Once Upon a Farm uspije, mogao bi otvoriti vrata čitavoj skupini srednje velikih potrošačkih kompanija koje već dugo čekaju povoljan trenutak za izlazak na burzu. Ako ne uspije, poruka je jasna: tržište i dalje preferira veće, stabilnije i profitabilne priče – a kasnofazni consumer startupi morat će dulje živjeti po pravilima privatnog kapitala.
Šira slika
Ovaj IPO lijepo se uklapa u širi reset potrošačkog i DTC ekosustava. Godinama je vladao relativno jednostavan recept:
- pokrenite brend s jasnom misijom i izravnom prodajom putem interneta,
- angažirajte poznato lice ili velikog influencera,
- ubrzajte rast kroz masivno online oglašavanje financirano VC novcem,
- izađite na burzu prije nego što morate odgovorati na pitanja o trajnoj profitabilnosti.
Taj model više ne prolazi. Rast kamatnih stopa i niz razočaravajućih IPO‑a natjerali su ulagače da ponovno stave fokus na osnove: bruto maržu, odnos LTV/CAC, troškove logistike, operativnu učinkovitost.
Once Upon a Farm dolazi na tržište s vrijednošću ispod jedne milijarde dolara – što se u današnjem kontekstu može promatrati kao znak razboritosti. Ambicija nije „sljedeći globalni gigant“, već solidna kompanija sa značajnim, ali ne i nerealnim očekivanjima rasta.
Ovaj slučaj također sugerira koji ćemo tip IPO‑a vjerojatno češće viđati: manje rizičnog softvera i kripta, a više konkretnih proizvoda koje svi razumijemo – hrana, piće, zdravlje, specijalizirana trgovina – uz dovoljno digitalnih elemenata (online prodaja, pretplate, podaci) da rast bude brži od tradicionalnih FMCG igrača.
Europski i regionalni kut
Europa je jedan od najrazvijenijih tržišta dječje hrane na svijetu, s jakim domaćim brendovima poput HiPP‑a, Hollea, Organixa ili Elle’s Kitchen. U mnogim zemljama, uključujući Hrvatsku i susjedne članice EU, prevladavaju staklenke i trajne kašice na sobnoj temperaturi. Segment svježe, rashlađene dječje hrane tek se počinje jače pojavljivati.
Koncept Once Upon a Farma – svježi, organski proizvodi u hladnom lancu, uz snažnu brend priču – mogao bi se dobro uklopiti u zagrebačke, ljubljanske ili bečke kvartove s višom kupovnom moći. No put do EU tržišta je kompleksan: od stroge regulative o sigurnosti i označavanju dječje hrane, preko ograničenja marketinga prema djeci, do horizontalnih pravila poput GDPR‑a koja utječu na prikupljanje podataka o roditeljima i djeci.
Za hrvatski i širi SEE startup ekosustav važan je i signal prema investitorima. Ako američko tržište nagradi brend koji kombinira društvenu misiju s discipliniranom ekonomikom, to otvara prostor i regionalnim igračima u područjima poput funkcionalne hrane, prirodne kozmetike ili dječje opreme da dugoročno razmišljaju i o burzi, a ne samo o prodaji strateškom kupcu.
Pogled unaprijed
Sljedećih 6 do 12 mjeseci pokazat će hoće li Once Upon a Farm postati pozitivan primjer „kontroliranog rasta“ ili još jedna priča o tome kako dobra marka ne jamči uspjeh na burzi.
Što vrijedi pratiti?
- Kretanje cijene nakon IPO‑a: ostaje li dionica iznad raspona 17–19 dolara ili brzo klizi ispod? To će pokazati koliko stvarne potražnje postoji kod institucionalnih ulagača.
- Put prema profitabilnosti: i bez trenutne dobiti, investitori će tražiti jasne ciljeve za poboljšanje marži, racionalizaciju marketinga i kontrolu troškova distribucije.
- Razvoj kanala prodaje: kako će se balansirati između velikih maloprodajnih lanaca, vlastite online prodaje i potencijalnih pretplatničkih modela?
- Međunarodne ambicije: hoće li se dio prikupljenog kapitala usmjeriti prema ulasku na nova tržišta, uključujući EU ili možda regiju kroz partnerske distribucijske modele?
Rizici su očiti: usporavanje gospodarstva prvo pogađa premium proizvode; eventualni skandali vezani uz sigurnost dječje hrane mogu naštetiti cijeloj kategoriji; regulatorni zahtjevi vjerojatno će samo rasti. S druge strane, društveni pritisak za zdraviju prehranu djece sve je jači, a države i institucije sve više guraju programe koji potiču bolje prehrambene navike.
Za poduzetnike iz regije poruka je dvostruka: tržište i dalje nagrađuje jasnu misiju, ali samo ondje gdje je podržana zdravom ekonomikom poslovanja.
Zaključak
IPO Once Upon a Farma manje je priča o Jennifer Garner, a više lakmus‑test za to može li nova generacija „zdravijih“ potrošačkih brendova uvjeriti javne ulagače da su naučili lekcije prošlog ciklusa. Ako kotacija bude uspješna, vidjet ćemo val sličnih izlazaka na burzu u segmentu hrane i održivog potrošaštva. Ako ne, mnogi brendovi sa slavnim licima ostat će još dugo vezani za privatni kapital. Ključno pitanje za ulagače i roditelje: je li obećanje bolje dječje prehrane danas čvrst biznis – ili još uvijek prvenstveno priča u koju želimo vjerovati?
