OpenAI, Tata i 1 GW računalne snage: gdje u toj priči ostaje Europa – i Hrvatska?

OpenAI je odlučio sljedeću fazu rasta graditi na mjestu koje dugo vremena nije bilo u središtu AI rasprava – u Indiji. Ugovor kojim od Tatinog HyperVaulta osigurava 100 MW kapaciteta, uz plan da se to poveća na 1 GW, nije samo još jedan podatkovni centar, nego signal gdje će se u praksi odvijati najnaprednija umjetna inteligencija. Za hrvatske banke, telekome, državu i startupe koji već surađuju s globalnim integratorima, ovaj potez ima vrlo konkretne posljedice.

2. Vijest ukratko

Prema pisanju TechCruncha, OpenAI je sklopio partnerstvo s indijskom grupacijom Tata te postao prvi klijent HyperVault podatkovno-centarskog biznisa koji razvija Tata Consultancy Services (TCS). U prvoj fazi OpenAI u Indiji osigurava 100 megavata AI-optimizirane računalne snage, uz plan da se taj kapacitet postupno poveća na 1 gigavat.

Dogovor je dio OpenAI-jevog infrastrukturnog programa „Stargate“ i inicijative „OpenAI for India“. Uz infrastrukturu, predviđen je i rollout ChatGPT Enterprise rješenja unutar Tata Grupe – počevši sa stotinama tisuća zaposlenika u TCS-u – te standardizacija AI-native razvoja softvera korištenjem OpenAI alata.

Kako navodi TechCrunch, HyperVault podupire oko 180 milijardi rupija (oko 2 milijarde dolara) planiranih investicija. Lokalno izvođenje OpenAI modela u Indiji smanjit će latenciju i olakšati ispunjavanje zahtjeva za lokalizacijom podataka i regulativom, osobito u snažno reguliranim sektorima i potencijalnim državnim projektima. OpenAI planira otvoriti nove urede u Mumbaiju i Bengaluruu te proširiti certifikacijske programe uz TCS kao prvog partnera izvan SAD-a.

3. Zašto je to važno

Ovdje se u suštini radi o kontroli nad računalnom infrastrukturom, a ne samo o pametnijim modelima. GPU klasteri postali su usko grlo cijele AI industrije. Tko ima pristup velikim količinama računalne snage, taj može određivati tempo inovacija – i cijenik.

Tko dobiva?

• OpenAI dobiva skalabilan i potencijalno jeftiniji hub u jednoj od svojih najbrže rastućih baza korisnika, u zemlji gdje, prema riječima Sama Altmana, ChatGPT ima više od 100 milijuna tjednih korisnika. Lokalno izvođenje modela čini rješenje privlačnijim indijskim bankama, telekomima i javnim institucijama koje ne žele iznositi podatke izvan zemlje.
• Tata i TCS iz pozicije velikog outsourcera prelaze u ligu ključnih AI infrastrukturnih igrača. HyperVault odmah starta s referencom svjetske klase.
• Indijska poduzeća i startup scena dobivaju lokalni pristup naprednim modelima, enterprise pogodnostima i strukturiranom obrazovanju za AI – što će dodatno ubrzati njihovu digitalnu transformaciju.

Tko potencijalno gubi?

• Konkurentski pružatelji oblaka i AI modela, koji će teže dolaziti do velikih projekata u Indiji ako OpenAI–Tata kombinacija postane podrazumijevani izbor.
• Regije koje naglašavaju “digitalni suverenitet”, ali sporo grade vlastitu infrastrukturu, uključujući dobar dio Europe. One riskiraju da postanu ovisne o američko-indijskom tehnološkom lancu.

Za OpenAI je ovo i način da smanji ovisnost o jednom partneru u oblaku. Savez s Tatom – industrijskim gigantom s jakim utjecajem u Indiji – daje mu dodatnu pregovaračku moć u nabavi čipova, cijeni infrastrukture i određivanju prioriteta pri dodjeli resursa.

4. Šira slika

Ovaj potez lijepo se uklapa u tri trenda: AI infrastruktura kao geopolitičko pitanje, AI kao novi temelj poslovnih sustava i repozicioniranje globalnog IT outsourcera.

Prvo, geopolitika. Veliki GPU klasteri danas su na razini strateške infrastrukture – usporedivi s LNG terminalima ili gigatvornicama baterija. Zahtijevaju ogromne količine struje, kvalitetan prijenosni sustav, vodu za hlađenje i stabilno regulatorno okruženje. Indija već godinama aktivno privlači hiperskalere različitim poticajima, i sada ubire plodove kroz partnerstva poput ovog.

Drugo, poslovna dimenzija. Uvođenje ChatGPT Enterprise rješenja i AI-native alata u TCS moglo bi se pokazati jednako važnim kao i sam podatkovni centar. TCS je prisutan u modernizacijskim projektima diljem Europe, uključujući i jugoistočnu Europu. Ako je njihov „default“ tehnološki izbor OpenAI, hrvatske banke ili telekomi koji rade s TCS-om vrlo će vjerojatno završiti na tom stacku – čak i ako postoje europske ili domaće alternative.

Treće, talent. Proširenje OpenAI certifikacijskih programa u Indiji znači da će se velik broj novih inženjera i poslovnih analitičara educirati upravo na OpenAI ekosustavu. Dugoročno, to stvara efekt zaključavanja: ljudi dizajniraju sustave onako kako su naučili, a promjena platforme postaje skuplja i rizičnija.

Povijesno gledano, ovo podsjeća na prethodne valove: prvo masovni IT outsourcing u Indiju, zatim prelazak na američke javne oblake. Sada gledamo AI fazu iste priče – kombinaciju američkih modela i indijske infrastrukture i stručnjaka.

5. Europska i regionalna perspektiva

Za EU, pa tako i za Hrvatsku, ovo je upozorenje. Bruxelles kroz GDPR, Akt o digitalnim uslugama, Akt o digitalnim tržištima i nadolazeći Akt o umjetnoj inteligenciji postavlja globalne standarde, ali fizička AI infrastruktura – mjesta gdje se modeli doista vrte – nastaje drugdje.

Europa ima nekoliko ozbiljnih igrača u podatkovnim centrima i telekomu, no kada je riječ o specijaliziranim AI klasterima gigavatnog razmjera, u prvom su redu SAD i sada sve više partnerstva poput OpenAI–Tata. To znači da će europske banke, industrija i javni sektor često morati birati između najboljih modela na infrastrukturi izvan njihove izravne kontrole i skromnijih rješenja na „suverenom“ hardveru.

Za Hrvatsku je slika dodatno specifična. S jedne strane imamo snažne regionalne tech priče poput Rimca ili Infobipa, rastuću zagrebačku startup scenu i sve razvijenije e-Usluge države. S druge strane, veliki dio kritičnih IT sustava i dalje se razvija ili održava kroz međunarodne integratore – među kojima su i indijske kuće. Ako TCS i slične tvrtke standardiziraju svoje AI projekte oko OpenAI-ja, ta će se tehnologija još brže ukorijeniti i u hrvatskim sustavima, bez obzira na lokalne strateške želje.

Istovremeno, postoji potencijal za suradnju EU–Indija koja bi mogla biti povoljna i za Hrvatsku. Obje strane svjesne su rizika prevelike ovisnosti o malom broju američkih igrača. Ako se uspiju dogovoriti oko zajedničkih standarda za reviziju modela, sigurnost i tokove podataka, Hrvatska bi mogla profitirati kao dio većeg bloka koji pregovara s OpenAI-jem i sličnima.

6. Pogled unaprijed

Koliko će ovaj dogovor realno promijeniti ravnotežu snaga ovisit će o nekoliko ključnih faktora.

1. Dinamika širenja kapaciteta
Ako HyperVault relativno brzo od 100 MW dođe do nekoliko stotina megavata, Indija će postati jedno od prirodnih središta za treniranje i izvođenje najnaprednijih modela. To znači i da će dobavljači čipova, opreme za hlađenje i mrežne infrastrukture povećati prisutnost tamo gdje vide najveći rast.

2. Energija i održivost
Jedan gigavat AI podatkovnih centara izravno zadire u energetsku i klimatsku politiku. U Europi već sada postoji otpor prema novim centrima zbog potrošnje struje i vode. Ako EU odluči snažno ograničiti takve objekte, a Indija ih liberalno prima, dio AI radnih opterećenja – i pripadajuće dodane vrijednosti – preselit će se tamo gdje su uvjeti povoljniji.

3. Kopiranje modela u drugim regijama
Ako se model suradnje OpenAI–Tata pokaže uspješnim, za očekivati je slične aranžmane s partnerima na Bliskom istoku ili u jugoistočnoj Aziji. Otvoreno je pitanje hoće li ijedna država članica EU – samostalno ili u okviru Unije – biti spremna stati iza AI projekta usporedivih razmjera u suradnji s vlastitim „nacionalnim prvacima“ iz energetike, telekoma ili podatkovnih centara.

4. Što to znači za hrvatske organizacije
Za hrvatske CIO-e, članove uprava i javne službenike poruka je vrlo konkretna: u AI strategijama više nije dovoljno pitati „koji je model najbolji“. Potrebno je znati gdje se taj model izvodi, pod kojim pravnim režimom, s kolikim vendor lock-in rizikom i kakvim energetskim otiskom. I jednako važno: postoje li regionalne ili europske alternative koje treba razmotriti, makar bile nešto manje napredne.

Realno je očekivati još sličnih saveza između pružatelja modela i vlasnika zemljišta, energije i političkog utjecaja. Pitanje za Hrvatsku i regiju nije hoće li koristiti te globalne servise – hoće – nego kako to činiti svjesno, uz jasnu strategiju gdje trebamo punu kontrolu, a gdje je prihvatljivo osloniti se na vanjske AI „gigavate“.

7. Zaključak

Partnerstvo OpenAI–Tata pokazuje kako će industrijski AI izgledati u praksi: golemi regionalni hubovi računalne snage, duboka integracija u poslovne sustave i masovna obuka kadrova oko jednog ekosustava. Ako Europa – a s njom i Hrvatska – želi biti više od dobro reguliranog korisnika tuđe tehnologije, morat će odgovoriti na neugodno pitanje: tko će izgraditi „naš“ gigavat umjetne inteligencije – i kada?