- NASLOV + UVOD
Ulazak glazbenog generatora ProducerAI pod okrilje Google Labs znači da glazba generirana umjetnom inteligencijom prestaje biti igračka za tehnofile. Kada se ovakvo oruđe nađe uz bok Geminiju u Googleovoj ponudi, svaki Chromebook, svaki Android mobitel i svaki YouTube kanal potencijalno postaje mali studio.
U nastavku analiziram što Google zapravo želi preuzeti u glazbenom lancu vrijednosti, tko bi u industriji trebao postati nervozan, kako se cijela priča uklapa u sporove oko autorskih prava te što to konkretno znači za hrvatske i regionalne autore, producente i publiku.
- VIJEST UKRATKO
Prema pisanju TechCruncha, generativni glazbeni alat ProducerAI, u koji su uložili i The Chainsmokers, postaje dio Google Labsa. Platforma korisnicima omogućuje da običnim jezikom upišu zahtjev – primjerice „napravi lofi beat“ – te na temelju toga generira glazbu.
Temelji se na Google DeepMind modelu Lyria 3, koji iz teksta, pa čak i slika, stvara audio. Google je ranije najavio da će mogućnosti Lyrie 3 ugraditi i u svoju glavnu aplikaciju Gemini. ProducerAI se sada pozicionira kao „suradnik u stvaranju“ – umjesto pukog pritiska na gumb „generiraj“, korisnik može zajedno s modelom iterirati i odabirati najbolje rezultate.
TechCrunch dodaje da Google svoje glazbene AI alate demonstrira i kroz suradnje s poznatim izvođačima, poput Wyclefa Jeana, koji je njima nadogradio postojeću pjesmu.
- ZAŠTO JE TO VAŽNO
Uključivanje ProducerAI‑a u Google Labs jasno pokazuje: Google želi kontrolirati ne samo infrastrukturu (modele), nego i sam proces nastanka glazbe.
Tko dobiva:
- Influenceri i mali kreatori. Ako radite YouTube videe, TikTok, Reelse ili podcaste, mogućnost da u nekoliko sekundi dobijete glazbenu podlogu prema opisu („energija za jutarnji trening“, „morski chill za vlog s Brača“) ogroman je plus.
- Ljudi s idejom, bez studija. ProducerAI spušta prag ulaska: više nije nužno znati raditi u DAW‑u ili imati glazbenu teoriju da biste „čuli“ kako zvuči vaša pjesma ili jingl.
- Googleov ekosustav. Ako tekst nastane u Geminiju, glazba u ProducerAI‑u, a objava i monetizacija idu preko YouTubea, korisnik praktički cijeli svoj kreativni rad obavlja unutar Googlea.
Tko gubi:
- Početni producenti i beatmakeri. Kada prosječan trap ili lofi beat postane pitanje nekoliko klikova, tržište jeftinih, generičkih beatova realno se sužava.
- Knjižnice stock glazbe. Mali biznisi, lokalne kampanje ili indie igre dobit će jak poticaj da koriste „dovoljno dobru“ AI glazbu umjesto plaćene licence.
Šira posljedica je da se AI normalizira kao stalni sudionik u kreativnom procesu. Onog trenutka kad Google takvog sudionika nudi svima praktički besplatno, pitanje više nije „hoće li“ nego „kako“ će industrija na to reagirati.
- ŠIRA SLIKA
Priča o ProducerAI‑u logično se uklapa u nekoliko trendova.
1. Od AI demo‑igračaka do kreativne infrastrukture.
Alati poput Suna već su pokazali da sintetičke pjesme mogu zvučati dovoljno uvjerljivo za viralnost i top liste. Google sada slaže vlastiti vertikalni lanac: Lyria 3 kao model, ProducerAI i Gemini kao sučelje, YouTube kao distribucija i zarada. To više nije eksperiment, to je pokušaj da se uhvati cijeli krug – od ideje do streama.
2. Narativ „čovjek + AI“ umjesto „čovjek protiv AI‑a“.
Google pažljivo naglašava suradnju i kuriranje: umjetnik bira, AI predlaže. To je politički mudro, posebice nakon što su stotine glazbenika 2024. javno upozorile da AI alati mogu potkopati ljudsku kreativnost, podsjeća TechCrunch.
3. Pravna bitka oko podataka za učenje.
TechCrunch stavlja ovu vijest u kontekst velikih tužbi protiv AI tvrtki, poput slučaja u kojem glazbeni izdavači traže milijarde dolara odštete jer su modeli trenirani na pjesmama i notnim zapisima preuzetim bez dozvole. Jedan američki sudac naznačio je da treniranje na zaštićenim djelima može biti zakonito, ali samo ako podaci nisu pribavljeni piratiziranjem. Granica, međutim, ostaje mutna.
Google ima prednost: preko YouTubea već ima ugovore s labelovima i ogromne kataloge pod licencom. No čim glazba generirana njihovim modelima postane masovna, motivacija da se taj prostor dodatno oporezuje ili regulira naglo raste.
- EUROPSKI I REGIONALNI KUT
Za Hrvatsku i širu regiju (Slovenija, Srbija, BiH…) ova priča nosi nekoliko specifičnih pitanja.
EU priprema jedinstvena pravila kroz AI Act i već postojeću direktivu o autorskom pravu na jedinstvenom digitalnom tržištu. U fokusu su transparentnost i kontrola: veliki modeli morat će otkriti gdje su učili, a nositelji prava moći će određene oblike „text and data mininga“ zabraniti.
Za domaće organizacije poput HDS ZAMP‑a, ali i SAZAS‑a ili SOKOJ‑a, ključna će biti računica: ako AI glazba zauzme dio kolača streaminga, reklama ili glazbe za video igre, tko će i kako nadoknaditi gubitke autorima? Nerealno je očekivati da će prihvatiti scenarij u kojem modeli uče na domaćem repertoaru, a prihod od generirane glazbe odlazi isključivo tehnološkim divovima.
Za zagrebačku i riječku klupsku scenu, trap i turbofolk producente, kantautore s Balkana – ProducerAI je dvosjekli mač. Može pomoći da brže snimite demo, smislite drugačiji aranžman ili generirate prateći instrumental za nastup u malom klubu. Ali isto tako može zatrpati YouTube i streaming platforme generičkom AI glazbom koja otežava da nova imena uopće dođu do publike.
- ŠTO SLIJEDI
Što konkretno možemo očekivati u idućim fazama?
- Kratkoročno (6–12 mjeseci): dublja integracija ProducerAI‑a i Geminija („napiši tekst i složi beat“), jednostavan izvoz na YouTube i YouTube Shorts, možda i obrazovne verzije za škole koje već koriste Chromeboook računala.
- Srednjoročno (1–2 godine): naprednije kontrole (stems, miješanje žanrova, prilagodba na korisnikove postojeće pjesme), integracija u Android i ChromeOS uz gumbe tipa „napravi soundtrack za ovaj video“.
- Dugoročno: ako se pravna pitanja donekle očiste, moguće je da Google izgradi i tržište za AI‑potpomognute pjesme – gdje bi kreatori mogli prodavati glazbu drugim kreatorima, a Google uzima proviziju.
Za hrvatske i regionalne korisnike vrijedno je pratiti:
- Hoće li Google nuditi posebne modele ili presete optimizirane za lokalne žanrove (npr. balkanski trap, dalmatinski pop)?
- Kako će reagirati domaće diskografske kuće i festivali ako AI glazba postane sveprisutna u pozadini sadržaja na mrežama?
- Hoće li EU ili nacionalni regulatori tražiti jasno označavanje AI glazbe na streaming i video platformama?
Najveći rizik za Google nije da tehnologija ne radi, nego da podcijeni emocionalnu i ekonomsku važnost glazbe za lokalne scene – od Zagreba do Splita i Novog Sada.
- SUŠTINA
ProducerAI u Google Labsu označava trenutak kada AI glazba prelazi iz domene geek eksperimenta u glavnu struju Googlova kreativnog ekosustava. Za male kreatore to može biti oslobađajući alat; za dio glazbene industrije – ozbiljan znak za uzbunu.
Hoće li rezultat biti nova faza suradnje čovjeka i stroja ili beskrajna poplava generičke podloge, ovisit će o tri stvari: kakve će se dogovoriti naknade za prava, koliko će Europa biti dosljedna u provedbi pravila i kako ćemo mi kao autori i slušatelji odlučiti koristiti te alate.
