Novi član vašeg grupnog chata možda uopće nije čovjek
WhatsApp, Viber, Telegram, Discord – u regiji nam pola društvenog života prolazi kroz grupne chatove. U međuvremenu se umjetna inteligencija razvijala uglavnom „sa strane“: kao zasebna aplikacija ili osobni asistent. Shapes želi to spojiti: u njegove grupne razgovore ulaze AI likovi koji se ponašaju kao još jedan član ekipe – i koji ponekad prvi progovore.
To nije samo igračka za najmlađe, već ozbiljan eksperiment: kako izgledaju online zajednice u kojima ljudi i algoritmi ravnopravno dijele prostor? U nastavku analiziram što Shapes zapravo testira, zašto su ga investitori „upucali“ s 8 milijuna dolara i što to znači za europske i hrvatske korisnike.
Vijest ukratko
Prema pisanju TechCruncha, Shapes je izašao iz stealth faze i objavio seed rundu od 8 milijuna dolara. Startup su 2022. osnovali Anushk Mittal i Noorie Dhingra. Njihova aplikacija omogućava da u istom grupnom chatu sudjeluju ljudi i AI likovi. Na prvi pogled podsjeća na Discord ili WhatsApp, ali dio „sudionika“ pogoni model umjetne inteligencije.
Tvrtka navodi da ima više od 400.000 mjesečno aktivnih korisnika. Zajednica je već kreirala oko 3 milijuna AI likova, zvanih „Shapes“. Jasno su označeni kao umjetna inteligencija, no u razgovorima mogu pisati, odgovarati i inicirati teme kao i svaki drugi korisnik.
Za razliku od grupnih chatova u ChatGPT‑u, koji služe uglavnom za planiranje i brainstorming, Shapes cilja na društvene, „community“ interakcije i fandome. TechCrunch piše da je baza korisnika od početka godine narasla oko šest puta, a tisuće ljudi provode u aplikaciji dva do četiri sata dnevno. Novi kapital, predvođen fondom Lightspeed i nekoliko AI‑usmjerenih investitora, namijenjen je ubrzanju razvoja i akvizicije korisnika.
Zašto je to važno
Shapes ne testira samo novu funkciju u chatu, već transformaciju uloga: AI prestaje biti alat i postaje sugovornik. Ključno pitanje glasi – što se događa s dinamikōm grupe kada najglasniji član možda i nije čovjek?
Osnivači se pozivaju na problem tzv. „AI psihoze“ – straha da dugi, intimni razgovori s chatbotovima mogu potaknuti zablude ili nezdravu ovisnost. Njihov odgovor je: izvući AI iz privatnih 1:1 razgovora i smjestiti ga u skupine, gdje postoji društveni nadzor. Ako bot pretjera, drugi članovi mogu reagirati, ispraviti ga ili mu se jednostavno smijati.
To ima smisla, ali prava promjena je drugdje: AI likovi u Shapesu imaju „slobodnu volju“ da sami započnu razgovor. Više nisu samo nešto što prizovete, već entitet koji vas prekida. To znači da algoritam odlučuje kada se grupa treba „probuditi“.
Pozitivne strane:
- Manje mrtvih grupa – bot uvijek može započeti temu.
- Manji pritisak na sramežljive članove, jer prvi korak često napravi AI.
Negativne strane:
- Rizik da se chat pretvori u stalnu buku optimiziranu za angažman, a ne za stvarnu povezanost.
- Bot koji ne spava i ne umara se lako može „preglasati“ sve ostale.
U ovoj igri dobitnici su:
- Jako online zajednice (gaming, K‑pop, anime, kripto) gladne stalne interakcije.
- Fondovi rizičnog kapitala, u potrazi za „sljedećom velikom društvenom aplikacijom“ nakon TikToka.
Potencijalni gubitnici: postojeće platforme koje AI vide samo kao alat, te korisnici koji se već bore s ovisnošću o ekranu i notifikacijama.
Šira slika: od botova do „stanara“ u grupnom chatu
Shapes se uklapa u nekoliko trendova koji se razvijaju posljednjih godina.
Prvo, tu je eksplozija AI pratitelja. Servisi poput Replike ili Character.ai pokazuju da mnogi žele razgovarati s botom kao s prijateljem. Gotovo sve su to 1:1 iskustva. Shapes pita: što ako taj odnos postane višekorisan, u grupi?
Drugo, veliki igrači već eksperimentiraju. Meta uvodi AI „osobe“ u WhatsApp, Instagram i Messenger. OpenAI dopušta grupne razgovore s više GPT‑ova i ljudi, ali u kontekstu produktivnosti. Shapes je otvoreno društven, fokusiran na fandom i subkulture.
Treće, botovi u chatovima nisu novost. IRC, kasnije Discord i Telegram, oduvijek su ih imali. Razlika je u tome što današnje modele jezika odlikuje sposobnost vođenja dužih, smislenih, emocionalno prilagođenih razgovora – uz prezentaciju kao lika s imenom, avatarom i „osobnošću“.
To stvara nove obrasce ponašanja:
- Parasosijalni trokuti: vi, drugi član i AI razvijate zajedničke interne fore.
- Pokretanje novih zajednica uz pomoć AI‑ja: grupa ne djeluje prazno ako u njoj od početka „žive“ nekoliko dobro dizajniranih Shapesa.
Na strateškoj razini, mnogi u Silicijskoj dolini vjeruju da sljedeća velika mreža neće nužno spajati više ljudi međusobno, nego ljude i čitavu „postavu“ sintetičkih likova prilagođenih njihovim interesima.
Ako se pokaže da takav miks jako veže korisnike, Discord, Telegram, Snapchat i slični brzo će pojačati vlastite AI eksperimente. Izazov za Shapes neće biti samo naći svoju nišu, već ostati prepoznatljiv kada drugi kopiraju koncept.
Europski i regionalni kut: što to znači za Hrvatsku i SEE
U europskom kontekstu Shapes upada točno u zonu interesa dvije važne regulative: AI Acta i Digital Services Acta (DSA).
AI Act zahtijeva da sustavi koji komuniciraju s ljudima jasno pokažu da su AI – što Shapes već radi označavanjem likova. No to je tek početak. Kad AI postane sastavni dio društvenog grafa, ključno je:
- Kakve profile i preporuke gradi iz sadržaja u chatovima?
- Kako se štite maloljetnici i ranjive skupine, ako je najaktivniji „prijatelj“ u grupi upravo AI?
DSA od većih platformi traži procjenu sistemskih rizika, uključujući ovisnost, dezinformacije i utjecaj na mentalno zdravlje. Ako Shapes značajnije uđe na tržište EU, vrlo brzo će se naći pod istim povećalom kao TikTok ili Instagram.
Za Hrvatsku i širu regiju (Slovenija, Srbija, BiH) postoje dodatne specifičnosti:
- Viber je i dalje izrazito jak, posebno za obiteljske i lokalne grupe; WhatsApp i dalje raste, Telegram i Discord drže tehnološki upućenije korisnike. Shapes bi vjerojatno ciljao mlađe, engleski‑govoreće niše – gamere, fanove pop kulture, Web3 zajednice.
- Mnogi alati s AI‑jem slabije podržavaju hrvatski i druge jezike regije. Ako Shapes ostane dominantno na engleskom, mogli bismo vidjeti zanimljivu situaciju: lokalne teme, ali bot koji razmišlja i odgovara na stranom jeziku.
- Za zagrebačke, splitske ili osječke startupe koji rade s LLM‑ovima ovo je signal u kojem smjeru ide tržište: vrijednost sve više nastaje na spoju AI‑ja i zajednica, a ne samo u klasičnim B2B alatima.
Pogled unaprijed: scenariji i pitanja bez odgovora
Hoće li Shapes postati trajna platforma ili samo prolazni eksperiment, ovisit će o nekoliko ključnih faktora.
Koliko glasno smije biti AI? Ako Shapes likovi pišu previše, grupe će izgledati kao spam. Ako pišu premalo, nestaje glavni razlog da aplikacija uopće postoji. Presudno će biti da korisnici mogu fino podesiti koliko i kada njihovi botovi smiju govoriti.
Kako će zarađivati? Najlogičnije je uvesti „premium“ Shapes – naprednije likove, možda povezane s brendovima, glazbenicima ili influencerima. Ali čim je bot potplaćen da diže engagement, povećava se rizik manipulacije.
Moderacija na razini milijuna AI poruka. Svaki generirani tekst potencijalno je problem: od toksičnog sadržaja do zavaravajućih informacija. Shapes će trebati jake filtre, alat za prijavu i ljudske timove koji brzo reagiraju – inače slijede incidenti i regulatorna reakcija.
Integracija u postojeće ekosustave. Za sada je Shapes samostalan. Dugoročno, veći potencijal možda leži u tome da se slični AI likovi „useljavaju“ u postojeće kanale: kao botovi u Discordu, Telegramu ili čak u budućim RCS/iMessage rješenjima.
Za korisnike u Hrvatskoj i regiji idućih 12–18 mjeseci će vjerojatno biti faza eksperimentiranja. Vrijedi obratiti pozornost na dvije stvari: koliko vremena dnevno aplikacija „pojede“ i koliki udio poruka u grupi dolazi od botova. Povijest društvenih mreža pokazuje – kad algoritam počne govoriti više od ljudi, ljudi polako odlaze.
Zaključak
Shapes je hrabar, ali i pomalo uznemirujući pokušaj da od umjetne inteligencije napravi punopravnog sudionika grupnih razgovora. Možda zaista ublaži neke rizike usamljenih razgovora s AI‑jem, ali otvara nove: društvene prostore koje u sve većoj mjeri oblikuju algoritmi, uz stalnu napetost između angažmana i autentičnosti.
Ako najaktivniji član vašeg omiljenog chata u budućnosti ne bude čovjek, pitanje više nije samo tehnološko, nego i društveno: koliko smo spremni prepustiti naš društveni život automatiziranim „likovima“?
