Naslov i uvod
Pet godina nakon lansiranja PS5 bi trebao biti jeftiniji, tanji i u svakom drugom katalogu u mega‑akciji. Umjesto toga, Sony u SAD‑u već drugi put u manje od godinu dana diže cijene, a PS5 Pro ulazi u teritorij ozbiljnog gaming PC‑a. To nije samo priča o „pohlepnom korporativnom divu“, nego o tome kako potražnja za memorijom za umjetnu inteligenciju podiže cijene obične elektronike – pa i konzola u hrvatskim dnevnim boravcima. U nastavku analiziramo što se događa i što to znači za regiju.
Vijest ukratko
Kako piše Ars Technica, Sony ponovno podiže cijene PlayStation 5 konzola u SAD‑u. Digital Edition bez optičkog pogona poskupljuje s 500 na 600 dolara, osnovni model s pogonom s 550 na 650 dolara, a PS5 Pro skače s 750 na 900 dolara.
Početkom 2025. iste su konzole stajale 450, 500 i 700 dolara, pa je svaka u nešto više od godine dana poskupjela za oko 150 dolara. Ars Technica podsjeća da su prethodna povećanja cijena 2025. kod Sonyja, Microsofta i Nintenda bila ponajprije reakcija na američke carine na uvoznu robu. Ovaj put glavni uzrok je globalna nestašica i poskupljenje radne memorije i flash pohrane, potaknuti potražnjom podatkovnih centara za AI. Proizvođači memorije navodno imaju proizvodne kapacitete rasprodane barem do kraja 2026., što znači da je malo vjerojatno da će se cijene komponenti brzo vratiti na staro.
Zašto je to važno
Ovo je presedan u povijesti konzola: u zreloj fazi ciklusa cijene rastu umjesto da padaju. Tradicionalno su se negdje oko pete godine pojavljivale „Slim“ verzije i ozbiljna sniženja, kako bi konzola došla do šire publike. Danas Sony za pet godina staru platformu traži iznose koji su bliži pristojnom laptopu nego „kutiji za ispod TV‑a“.
Na udaru su prije svega kućanstva s ograničenim budžetom, obitelji s više djece i igrači koji su računali da će „pričekati dok pojeftini“. PS5 Pro za 900 dolara već je vrlo blizu cijeni solidnog gaming PC‑a srednje klase – ali bez mogućnosti nadogradnje grafičke kartice ili procesora.
S poslovne strane, potez je razumljiv. Proizvođači konzola tradicionalno zarađuju na igrama, pretplatama i digitalnim dodacima, dok je sama konzola često niskomaržna ili čak subvencionirana. Kad RAM i flash naglo poskupe zato što ih AI podatkovni centri kupuju gotovo po svakoj cijeni, svaki dodatni gigabajt unutar fiksno cijenjene konzole pojede dio te ionako tanke marže. Bez poskupljenja, Sony bi praktički subvencionirao AI infrastrukturu.
No dugoročno postoji rizik da se klasična konzola pretvori u poluluksuzni gadget. Ako ulazna cijena raste, a igranje na mobitelu, PC‑ju ili preko oblaka ostaje relativno pristupačno, igrači bi mogli sve češće birati fleksibilnije kombinacije umjesto jedne skupe „škatule“.
Šira slika
Poskupljenje PS5 dio je većeg pomaka: infrastruktura za umjetnu inteligenciju preoblikuje tržišta hardvera. Najprije su zbog kripta‑rudarenja i AI‑a podivljale cijene grafičkih kartica, a sada na red dolaze memorija i pohrana. AI podatkovni centri trebaju ogromne količine brze memorije i SSD‑ova te zaključavaju višegodišnje ugovore. Za potrošačku elektroniku ostaje manje kapaciteta – i viša cijena.
Konzole su godinama bile relativno zaštićene od takvih ciklusa, jer proizvođači unaprijed ugovaraju velike serije i dizajniraju posebne čipove. No kad proizvođači memorije otvoreno kažu da su im proizvodne linije rasprodane do 2026., ni Sony više ne može mirno čekati „novi val jeftinog hardvera“.
Istovremeno se i samo tržište gaminga mijenja. Microsoft sve više gura Game Pass i igranje u oblaku, gdje je prodaja samog Xboxa manje presudna. Nintendo oprezno podiže cijene i više ne radi drastične rezove na kraju generacije. Pojavljuju se i alternativni uređaji: ručni PC‑ji, streaming igara na pametnim televizorima, ozbiljne mobilne igre s podrškom za gamepad.
Time slabi stara ponuda „kupi konzolu i miran si 7–8 godina“. Ako cijena te konzole raste, a igre i računi postaju sve više višestruko dostupni (PC, oblak, mobilno), igrači u Hrvatskoj, Srbiji ili Bosni i Hercegovini sve će češće razmišljati treba li im uopće „velika konzola“ ili im je kombinacija jačeg PC‑ja i dobrog mobitela dovoljna.
Europski i regionalni kut
Za Hrvatsku i širu regiju jugoistočne Europe vijest iz SAD‑a uglavnom znači jedno: poskupljenje će prije ili kasnije doći i kod nas, uz sve lokalne dodatke. U EU se na osnovnu cijenu već dodaju PDV, troškovi uvoza i često nepovoljan tečajni odnos prema dolaru. U zemljama izvan eurozone dodatni je faktor i tečajna nestabilnost.
Hrvatski igrači već sada plaćaju konzole iz omjera plaća i cijena znatno više nego prosječni kupac u Njemačkoj ili Francuskoj. PS5 koji se opasno približava 700 ili 800 eura realno konkurira kupnji pristojnog laptopa ili desktopa koji može poslužiti i za posao i za igranje. To će vrlo vjerojatno pojačati interes za rabljene konzole, kupnju u inozemstvu (npr. preko rodbine u Njemačkoj ili Austriji) i razne oblike kupnje na rate.
S političke strane, EU neće regulirati cijene konzola, ali će ovu situaciju koristiti kao argument za smanjenje ovisnosti o azijskim i američkim proizvođačima čipova – kroz instrumente poput EU „Chips Acta“. Regulativa poput Digital Markets Acta i Digital Services Acta više se bavi platformama, trgovinama aplikacija i zaštitom potrošača u online uslugama. Ako visoke cijene konzola ubrzaju prelazak dijela igrača na cloud gaming i pretplate, upravo će taj, već regulirani dio ekosustava postati još važniji i za Sony.
Što dalje
U naredne dvije do tri godine ne treba očekivati dramatične pojeftinjenja PS5. Dokle god AI pogoni guraju potražnju za memorijom, proizvođači će se držati visokih cijena, a Sony neće rado žrtvovati vlastiti profit. Umjesto toga možemo očekivati „kozmetiku“: povremene akcije, bundle pakete s igrama, možda modele s manjim internim SSD‑om kako bi se uštedjelo na skupim komponentama.
Istodobno će Sony pokušavati povećati vrijednost kroz usluge: PlayStation Plus, streaming igara, posebne ponude kod cross‑platform naslova (PS5 + PC), pa i snažnije guranje digitalne prodaje naspram fizičkih diskova. Što ste više vezani uz njihov ekosustav, to je manja šansa da ćete otići – čak i ako vam je konzola bila skupa.
Za igrače u Hrvatskoj i susjednim zemljama praktično pitanje glasi: kupiti sada ili čekati? S obzirom na signale s tržišta memorije, čekanje na „veliko pojeftinjenje“ vjerojatno neće imati smisla. Pametnije je pratiti lokalne akcije, uspoređivati cijene između trgovina i država, razmišljati o kupnji rabljenog uređaja – ili ozbiljno razmotriti jači PC kao dugoročniju investiciju.
Na dulji rok, sudbina konzola ovisit će o tome hoće li AI potražnja ostati na ovim razinama i hoće li europske inicijative u proizvodnji čipova dati rezultate. Efekte toga vjerojatno ćemo osjetiti tek s idućom generacijom – vjerojatno PS6 – a ne s aktualnom PS5.
Zaključak
Poskupljenje PS5 jasan je znak da rat za čipove između AI podatkovnih centara i potrošačke elektronike plaćamo mi, korisnici. Konzole, nekada simbol pristupačnog high‑end igranja, klize u segment poluluksuza – osobito u manjim i siromašnijim tržištima poput hrvatskog. Vrijedi se zapitati: ulazite li još jedan ciklus vezani uz jednu skupu konzolu, ili je vrijeme da svoj gaming budžet rasporedite između više fleksibilnih platformi – PC‑ja, mobitela i oblaka?
